Na početku kampanje, Istinomjer i Raskrinkavanje pripremili su tekst o manipulativnim taktikama, ali i savjetima kako prepoznati nove rizike, poput AI sadržaja

foto: dpa

Fact-checking platforme Istinomjer i Raskrinkavanje pripremile su, u povodu početka kampanje za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini, materijale koji mogu pomoći novinarima i novinarkama da lakše obavljaju radne zadatke tokom kampanje i da suze prostor za dezinformacije i manipulacije.

U tekstu o manipulativnim taktikama mogu naći primjere i opise iz ranijih kampanja, kao i savjete kako prepoznati nove rizike, poput AI sadržaja. Osim toga, grafički materijali u prilogu mogu pomoći lakšem informisanju publike o manipulacijama na koje mogu naići tokom kampanje.

Podsjećajući da je predizborna kampanja [...] period u kojem građani i građanke traže informacije na osnovu kojih donose odluke, ukazuju kako mediji imaju važnu ulogu u pružanju tačnih i provjerenih informacija, ali i u sprečavanju širenja dezinformacija, manipulativnih sadržaja ili političke propagande.

Tokom kampanje, navode platforme, posebno je važno jasno razlikovati činjenice od stavova i pretpostavki, i publici ponuditi dovoljno konteksta za razumijevanje tema o kojima se govori. Neprovjerene tvrdnje, senzacionalistički naslovi i prenošenje sadržaja s društvenih mreža bez provjere mogu doprinijeti širenju dezinformacija i dodatno polarizovati javnost. Profesionalni standardi, provjera činjenica i transparentno izvještavanje u predizbornoj kampanji predstavljaju važan doprinos integritetu izbornog procesa i povjerenju u medije.

O izborima i manipulacijama

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za nedelju 4. oktobra 2026. godine. Birači i biračice će glasati za kandidate i kandidatkinje za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske i skupštine kantona u Federaciji BiH.

Kampanja za izbore počinje tačno mjesec prije održavanja izbora. U periodu izbornih kampanja u pravilu se pojačava intenzitet širenja i povećava broj dezinformacija i manipulacija koje dolaze iz različitih izvora. Ranija iskustva pokazuju da se tokom izbornih kampanja u javnom prostoru često pojavljuju slične vrste netačnih tvrdnji i manipulativnih praksi koje mogu uticati na odluke birača i biračica.

Jedna od najčešćih manipulacija usmjeravanih ranije na birače i biračice u Bosni i Hercegovini jesu izmišljene ili netačno predstavljane ankete i istraživanja javnog mnijenja. Tako su se u medijima i na društvenim mrežama nerijetko dijelili rezultati navodnih istraživanja koji idu u prilog nekim od kandidata i kandidatkinja, sa ciljem uticaja na birače i biračice. Takvi rezultati predstavljani su bez detaljnih informacija o tome ko je, kada i na kom uzorku proveo istraživanje, kao i ko ga je naručio. No, Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno nalaže da u izvještavanju o rezultatima takvih istraživanja svi navedeni podaci moraju biti dio medijskih članaka.

Česta manipulativna praksa u informacionom okruženju uoči izbora jeste i izmišljanje ili iskrivljivanje izjava političara i političarki. Najčešće se ovakve manipulacije tiču nekih kontroverznih tema, te su pogodne za uticaj na birače i biračice. Ovakve izmišljene izjave često potječu s društvenih mreža, ali pojave se i u medijskim izvještajima koji nisu dovoljno provjereni.

Slično je i s manipulisanim ili pogrešno predstavljenim autentičnim slikama koje na neki način „diskredituju“ pojedine kandidate i kandidatkinje. Ovakve objave mogu značajno uticati na birače i biračice, jer se lažne slike obično kreiraju tako da odražavaju neko vrijednosno opredjeljenje koje može presuditi u donošenju odluke za koga će neko glasati.

Učestao način manipulacije tokom izborne kampanje kom se u proteklim izbornim ciklusima u BiH moglo svjedočiti jeste i zloupotreba intervjua. Informacijskim prostorom tako se tokom kampanje nerijetko dijele intervjui u kojima se pojedinim kandidatima i kandidatkinjama postavljaju samo „laka“ pitanja, odgovori koji će im omogućiti u potpunosti pozitivno predstavljanje biračima i biračicama. S druge strane, profesionalni standardi novinarstva nalažu da se u vođenju intervjua zadrži objektivnost i postavljaju kritička potpitanja.

Među negativnim praksama s kojima se informacijsko okruženje susreće u periodu izborne kampanje jesu i govor mržnje zasnovan na različitim identitetskim kategorijama, kao i mizoginija usmjerena prema kandidatkinjama. Homofobija, ksenofobija, rasizam, nacionalizam i slični stavovi u izbornoj kampanji tako često postaju dio retorike političara i političarki tokom kampanje. Uz to, žene aktivne u politici targetirane su mizoginim izjavama u nastojanju da se diskredituju i izguraju iz političkog života; mjeri im se dužina suknje, veličina dekoltea, a sposobnosti im se relativizuju i umanjuju. Ključno je da mediji suze prostor širenju ovakvih izjava, jer njihova štetnost seže i dalje od konkretne kandidatkinje ili kandidata; ovakve su negativne prakse štetne po društvo u cijelosti.

AI sadržaji mogu biti prijetnja integritetu izbora

Iako u Bosni i Hercegovini i regiji još nismo svjedočili značajnom uticaju sadržaja kreiranih vještačkom inteligencijom na tok izbornih kampanja, takvi slučajevi već su se dešavali širom svijeta. Od Slovačke i Turske do Sjedinjenih Američkih Država, proteklih su se godina dijelili deepfake snimci kojima se nastojalo diskreditovati pojedine kandidate i kandidatkinje i prevagnuti izbore u korist drugih. Može se, stoga, očekivati i da bi se slični sadržaji mogli širiti i u BiH tokom predstojeće izborne kampanje.

Deepfake sadržaje kreirane vještačkom inteligencijom nekada je veoma teško prepoznati, no postoje određeni alati (1, 2, 3) koji mogu pomoći u utvrđivanju vjerovatnoće da je neki sadržaj kreiran na taj način. U slučajevima širenja senzacionalističkih i šokantnih slika i snimaka koji na neki način diskredituju kandidate/kinje važno je zadržati kritički pristup i pokušati utvrditi da li je riječ o autentičnim sadržajima prije njihove objave.

Anonimni portali izvještavaju uprkos zakonu

Odlukom visokog predstavnika od 26. marta 2024. godine nametnut je niz izmjena Izbornog zakona, među kojima su i neke koje se odnose na medije. Izmijenjen je član 16.1 koji, u skladu s nametnutim izmjenama, propisuje da online mediji koji se odluče za izvještavanje o izbornoj kampanji moraju osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu. 

Uprkos ovim izmjenama, desetine portala prekršilo je odredbe zakona u dvije izborne kampanje koje su od tada održane, bez adekvatne sankcije nadležnih (1, 2). Budući da ovakvi portali objavljuju veliku količinu često politički opredijeljenog sadržaja, ovakva praksa može biti izuzetno štetna za integritet informacijskog okruženja. Stoga je poštovanje ovakvih odredbi Izbornog zakona ključno, jednako kao i provjeravanje informacija koje se prenose od medija za koje nije sigurno ko stoji iza njih.

Iskustva iz ranijih izbornih kampanja pokazuju da se iste manipulativne prakse iznova pojavljuju, zbog čega je njihovo pravovremeno prepoznavanje ključno za očuvanje integriteta izbornog procesa. Dosljednim provjeravanjem informacija prije prenošenja i poštovanjem profesionalnih standarda mediji mogu značajno doprinijeti fer i informisanoj izbornoj kampanji.

Fact-checking platforme Istinomjer i Raskrinkavanje su verifikovane članice Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN) i Evropske mreže standarda provjere činjenica (EFCSN).

Izvor: Zašto ne

___