BH novinari predstavili prvu fazu istraživanja „Od obećanja do odgovornosti: Političke stranke, sloboda medija i sigurnost novinara u BiH“

foto: BH novinari

Preliminarni rezultati prve faze istraživanja Udruženja BH novinari „Od obećanja do odgovornosti: Političke stranke, sloboda medija i sigurnost novinara u BiH“ pokazali su da nijedna od posmatranih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini nema cjelovitu i razrađenu politiku medijskih sloboda.

Rezultate je prezentovao prof. dr. Amer Osmić, istraživač i profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Rekao je da su analizirani službeni programi, deklaracije i izborne platforme, stranačke internet stranice i službeni profili na društvenim mrežama Facebook, Instagram i X stranaka koje participiraju na svim nivoima vlasti i koje su se prijavile za Opće izbore 2026.

Analiziran je period još aktuelnog mandata ili izbornog perioda od 2022. do 2026. godine, zaključno sa 1. septembrom.

Rezultati su predstavljeni da se, kako je kazao Osmić, potaknu političke opcije da zajedno s njima komuniciraju o elementima koje je moguće implementirati u programe.

SNSD i Stranka za BiH dobili nulu

Kako je navedeno u rezultatima, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) dobila je ocjenu 1 od 5. Mediji su prepoznati kao demokratska vrijednost, ali bez politika sigurnosti novinara i mjerljivih, EU usaglašenih mjera. U programima se spominje podrška televizijskoj stanici „Herceg-Bosne“, dok se sigurnost novinara ne spominje.

Situacija je gotovo identična i u političkoj stranci HDZ 1990.

Također, i u Stranci demokratske akcije (SDA) je slična sitacuacija kao u HDZ BiH. Ova stranka traži zaštitu novinara ali nema cjelovitu, mjerljivu reformsku politiku. SDA javno brani slobodu medija i traži zaštitu novinara i ocijenjena je sa 2.

Socijaldemokratska partija (SDP BiH) je ocijenjena sa 2, a program stranke snažno afirmira ljudska prava i slobodu izražavanja, ali ne razvija posebnu politiku medijskih sloboda.

Ocjena 2 od 5 je i za Srpsku demokratsku stranku (SDS), stranku koja se konkretno protivila kriminalizaciji klevete i podržala zahtjeve novinara, ali nema cjelovitu alternativnu medijsku politiku.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) je ocijenjen sa 0. Program ne nudi zaštitu medijskih sloboda, dok praksa kriminalizacije klevete i targetiranja kritičkih medija sužava prostor slobodnog rada. Nema ni deklarativne dimenzije, navedeno je u rezultatima.

Partija demokratskog progresa (PDP) je ocijenjena sa 2. Kako je navedeno, stranka je branila slobodu izražavanja i sigurnost novinara, ali nema razrađenu politiku javnih servisa, finansiranju i pluralizmu medija.

Stranka za BiH je ocijenjena kao i SNSD sa 0. Programska deklaracija zagovara demokratiju i evropske vrijednosti ali ne prepoznaje medijske slobode kao zasebno područje javne politike.

Stranci Narod i Pravda data je ocjena 1. Sloboda medija je programski prepoznata, ali ostaje deklarativna. Nema mjera zaštite novinara ni provedbenog okvira, uz raskorak u javnoj komunikaciji.

Ocjena Naše stranke je 3 i ova stranka ima posebno programsko poglavlje i finansiranje javnih servisa. Program štiti nezavisne medije i stabilno finansiranje javnih servisa. Nedostaju sistemi zaštite novinara i puna EU operacionalizacija. Ima jasnije aktivnosti kada je riječ o ovim elementima, ali mjerljivost obećanja je ocijenjena sa 0.

Ujedinjena Srpska je ocijenjena sa 0,5. Njen program nema politiku medijskih sloboda ni zaštitu novinara.

Za Pravdu i red ocjena je 2,5. Program štiti medije i novinare, dok objave odbacuju kriminalizaciju klevete. Ipak, mjerljivost obećanja je ocijenjena sa 0. Obećana je zaštita novinara ali je nedosljedna.

Demokratska fronta nije mogla biti provjerena jer je web stranica te stranke nedostupna.

Pokrenuta zagovaračka kampanja za medije

Borka Rudić, generalna tajnica BH novinara, kazala je da će nastaviti sa istraživanjem na način da će provoditi anketu sa političkim kandidatima i intervjue sa određenim kandidatima na izborima nakon čega će objaviti rezultate.

Rezultati analize su, kako je rečeno, predstavljeni sa ciljem poticanja političkih stranaka da mnogo odgovornije nego do sada, strateški i dugoročno, podržavaju medijske slobode i sigurnost novinara kao dio evropskih vrijednosti i ciljeva ulaska Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (EU).

Rudić je istakla da je Bosna i Hercegovina na ovogodišnjoj ljestvici Reportera bez granica (RSF) o medijskim slobodama i sigurnosti novinara nazadovala za 26 mjesta te dodala da se medijski prostor sužava, da imamo sve manje novinara koji rade u medijima, da su pojedini zatvoreni, kao što je Al Jazeera Balkans, kao i da su primjetni politički pritisci, ali i izmjene vlasničke strukture što će, kako je navela, znatno uticati na uredničke politike i u BiH i u regionu. Također, dodala je i da nemamo pravila koja se tiču vlasništva medija.

„Ono što možemo je da napravimo sveobuhvatnu strategiju koja će omogućiti da se u dijalogu s vlastima radi na donošenju zakona koji su u skladu sa evropskim zakonima“, kazala je Rudić.

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, naglasio je da se plaši ovakvih analiza jer, kako je rekao, uvijek pokažu da Bosna i Hercegovina konstantno u medijskim slobodama i medijskim pravima pada. Također je podsjetio na Indeks medijskih sloboda RSF-a te naveo da je BiH prije 15-ak godina bila na 37. mjestu dok je danas na 90. Ono što se događalo nakon toga je, kako je rekao, bilo na štetu medijskih sloboda.

Divković je također kazao i da su BH novinari prije deset godina uputili parlamentarcima prijedlog za donošenje tri zakona - o medijskom vlasništvu, o marketinškom oglašavanju te odredbu zakona da se napad na novinara smatra krivičnim djelom i da su tek smo prije dvije godine dobili odgovor da su primljeni prijedlozi.

„Ovakve analize govore šta naši političari, zakonodavci nisu uradili ili su uradili katastrofalno loše“, poručio je Divković.

BH novinari su danas pokrenuli i četverogodišnju zagovaračku kampanju tokom koje će tražiti više odgovornosti političkih subjekata i njihovih predstavnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti za stvaranje povoljnog, demokratskog okruženja za medije i novinare u BiH u periodu 2026-2030. godina. Kampanja će uključivati: predlaganje novih zakonskih rješenja u skladu sa EU standardima, zagovaranje njihovog usvajanje u zakonodavnim organima vlasti i monitoring primjene novih pravnih i institucionalnih rješenja.

U istom periodu će zagovarati izmjene krivičnog zakonodavstva, zaštitu novinara od prijetnji i nasilja, usklađivanje zakonodavstva BiH sa evropskim standardima o transparetnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija javnim novcem, nezavisnost javnih medijskih servisa i regulatora, te formiranje Fonda za podršku medijima i produkciju pluralnih medijskih sadržaja. Istovremeno, kampanja cilja na uključivanje građana kao aktivnih konzumenta medija i nositelje prava na informisanje i pristup pluralnim medijskim sadržajima kreiranim u interesu građana, a ne radi političkih i drugih centara moći.

___