Copyleft je licenca koja štiti autorska prava, ali, za razliku od copyrighta, dopušta besplatnu upotrebu, distribuciju, ali i mijenjanje djela na koje se odnosi pod uvjetom da izmjenjena verzija također bude copyleft.

Copyleft je popularni naziv za licencu pod imenom Opća javna licenca (General Public Licence) koja utvrđuje vlasništvo, identificira autora i dopušta upotrebu, (re)distribuciju originalnog digitalnog (softver, tekst, video u elektronskom obliku) ili fizičkog djela (štampani tekst). Copyleft dopušta izmjenu djela i distribuciju izmjenjene verzije pod uvjetom da izmjenjena verzija također bude copyleft.

Znači, samo autor može polagati pravo na originalno djelo, ali bilo ko ima slobodu da ga promijeni uz uvjet da navede autora originalnog djela i da pristane da promijenjena verzija također bude pod Općom javnom licencom.

«Obična» autorska prava iliti copyright utvrđuju vlasništvo i identificiraju autora, ali sprječavaju izmjenu djela i ograničavaju upotrebu i distribuciju djela bez novčane kompenzacije.

Ideju copylefta začeo je Richard Stallman 1984. godine kada je, želeći razviti potpuno slobodan operativni sistem poput Unix-a, pokrenuo projekt Fondacija za slobodni softver (www.gnu.org). Unutar ovog projekta stvoren je koncept i pravni konstrukt pod nazivom Opća Javna Licenca (General Public Licence,GPL) koji je svima omogućavao slobodu upotrebe, izmjene i reprodukcije digitalnog ili fizičkog djela djela ili njegovih izvedenica.

Zašto copyleft?

Kada se neko digitalno ili fizičko autorsko djelo objavi - stavi u promet- ono pripada javnoj sferi (Public Domain), tj. nije zaštićeno na bilo koji način (ni copyrightom ni copyleftom), što je situacija koja potencijalno omogućava zloupotrebu (novčanu korist od tuđeg djela). Copyleft zaštićuje djelo, ali za razliku od copyrighta dopušta slobodnu upotrebu i, uz potrebno tehničko znanje, poboljšanje / preradu djela.(Više informacija možete naći na http://www.gnu.org/copyleft/copyleft.html)

Kada se pominje potrebno tehničko znanje, misli se na copyleft softver koji je moguće reprogramirati, za šta je potrebno imati takozvani otvoreni, izvorni kod (OpenSource), koji je osnova svakog softvera. Ovaj kod je nedostupan u slučaju softvera zaštićenog copyrightom, a copyleft softver ga besplatno nudi bilo kome ko ga želi modificirati tj. poboljšati.

Termin slobodni softver se koristi i za softverska djela zaštićena copyleft licencom sa otvorenim kodom, ali i za softver i druga djela koja su copyleft ali se ne mogu modificirati, kao što su recimo zvučni fajlovi. (Dodatno objašnjenje ovih pojmova možete naći na http://www.gnu.org/philosophy/categories.html).

Primjeri OpenSource-a i slobodnog softvera su Linux operativni sistemi ili aplikacije koje rade i na Windowsima, kao što su OpenOffice - ekvivalent Microsoft Office-u, Mozzila web browser kao ekvivalent IExploreru, GIMP kao pandan PhotoShopu itd. Ovi programi se besplatno mogu preuzeti na http://theopencd.sunsite.dk/.

Kako onda zaštititi svoje djelo pod Općom javnom licencom?

Kako navode u Općoj javnoj licenci, copyleft se primjenjuje tako što se u digitalno ili fizičko djelo stavi obavijest vlasnika autorskog prava koja izgleda ovako:

Copyright (C) 20XX

Ova je informacija slobodna, možete je redistribuirati i/ili mijenjati pod uvjetima koje donosi GNU GPL Opća javna licenca, a koju je izdala Free Software Foundation.

Ovo je zaglavlje informacije čiji ostatak možete vidjeti na http://www.gnu.org/copyleft/gpl.txt ili na http://www.fsf.org/philosophy/nonsoftware-copyleft.html#how.

CreativeCommons licenca

Pored Opće javne licence koja se uglavnom koristi za licenciranje softverskih aplikacija, koncept copylefta promovira još jedna slična, CreativeCommons licenca (http://creativecommons.org/). CreativeCommons licenca je također licenca koja utvrđuje vlasnika autorskog prava i omogućava slobodno korištenje i distribuciju  djela, ali i omogućava biranje modela licence koja može ali i ne mora dopustiti modificiranje djela. Kako kažu na CreativeCommonsu,  Poput Opće javne licence za slobodni softver, CreativeCommons ima za cilj proširiti proctor slobodnog stvaralaštva, njegovu razmjenu i njegovu dostupnost u javnoj domeni, ali za različite stvaralačke sadržaje: muziku, fotografiju,film video, književnost, dizajn,...»

Kako onda Opća javna licenca i/ili CreativeCommons licenca štite autora ako se desi zloupotreba?

Ni jedna od licenci nema mehanizam pravne zaštite, već i jedna i druga samo besplatno daju pravno važeću licencu (u digitalnom ili štampanom obliku) i omogućavaju prvobitnom autoru djela da pokrene pravni postupak. Što se komercijalne isplativosti tiče, neki od copyleft softvera kao RedHat ili Mandrake distribucije Linuxa zabilježili su veće uspjehe na tržištu uglavnom nagovarajući vlade država ili gradova da koriste njihov softver, te ostvarujući profit od održavanja softvera.

Opširno objašnjenje zloupotrebe copylefta pročitajte na sajtu otvorene enciklopedije Wikipedia.

Više o ovoj temi:

Primjeri CreativeCommons licenciranih sadržaja:

http://commoncontent.org/

Primjer bosansko-hercegovačkog web sajta licenciranog CreativeComons licencom:

www.oscilator.net

Primjeri sadržaja i organizacija koje su licencirane pod Općom janom licencom:

http://swpat.ffii.org/vreji/pikta/index.en.html

Projekat GNU

GNU (www.gnu.org) je projekat Fondacije za slobodni softver koja promovira slobodu govora na Internetu, pravo na upotrebu softvera za privatnu komunikaciju i  stvaranje softvera neuvjetovanog privatnim monopolom. Projekt GNU je akronim za Gnu nije Unix (“GnuNotUnix's”). Varijante otvorenih GNU operativnih sistema, kao što su Linux operativni sistemi, danas su nadaleko poznate, mada je tačnije nazvati ih GNU/Linux sistemi.

Slobodni softver

Koncept slobodnog softvera znači:

- Slobodu pokretanje programa, u bilo koje svrhe

- Slobodu proučavanja rada programa i prilagodbe isto vašim potrebama (izvorni kod je preduvjet za ovo)

- Slobodu distribuiranja presnimaka u korist cijele zajednice

- Slobodu poboljšavanja programa i ustupanje vaših poboljšanja javnosti, za blagodat cijele zajednice (izvorni kod je preduvjet za ovo)

Više o copyleft filozofiji na: http://www.gnu.org