Protiv manipulacije
Protiv manipulacije
U nastavku ankete koju provodimo u saradnji sa udruženjem BH Novinari povodom 3.maja, Emir Habul, urednik infomativnog programa BHR 1 objašnjava zašto je profesionalizacija i ekonomska nezavisnost medija mogući put za osvajanje jačanje njihovih sloboda.
1. Šta danas predstavlja najveću prijetnju slobodi medija u BiH?
Društveni ambijent, vlast i kriminalci. Ovi faktori ponaosob, a posebno udruženi, predstavljaju veliku prijetnju slobodi medija. Podaci Linije za pomoć novinarima, te aktuleni slučajevi političkih i fizičkih nasrtaja na medije i novinare signaliziraju srozavanje proklamovanih sloboda, koja je čak intezivirana od izbora 2006. godine do danas. Oduvijek je vlast pokušavala da stavi pod kontrolu ili ograniči slobodu medija, ali u sredjenim demokratskim državama to se radi, hajmo reći pristojnije i barem se fingira neko poštivanje pravila. U zapadnim demokratijama nezamislivo je prostačko verbalno ponašanje i prijetnje od strane najviših nosilaca vlasti - npr. premijera Dodika prema novinarima. Svjedoci smo i javnog etiketiranja novinara kao islamofoba koji su se usudili kritički promišljati o potezima vodećih ljudi u Islamskoj zajednici IZBiH. Sve to predstavlja direktno ugrožavanje slobode medija i novinara. Javnost ne osudje takve poteze predstavnike vlasti, institucije sistema ne reaguje na eklatatne primjere prijetnji i nasrtaja na novinare – ili to čine mlako i neblagovremeno – što doprinosi stvaranju klime – 'ne talasaj'. Samo rijetki upiru prstom u kriminalce i kriminal jer osjećaju da ih država i zakon ne štiti. Nažalost, i medjunarodna zajednica se više ne zanima medijima. Svojevremeno je ambasador USA Miler bio direktna zaštita novinarima, i još niz drugih organizacija i pojedinaca iz diplomatskog svijeta. To je bio period osvajanja medijskih sloboda.
2. Ko su ključni akteri ugrožavanja medijskih sloboda?
Opet ovim redom: ambijent, vlast i kriminalci. Najsvježiju ilustraciju predstavlja brutalni napad osudjenog kriminalca Tasima Kučevića u dvorištu Suda BiH u utorak 21. aprila na jednu ženu i novinarku FTV. I metaforički i faktički napad se dogadja bukvalno pred vratima institucije koja simbolizira državu, prisutna policija to indolentno posmatra kako Kučević nokautira ženu, a novinarka se bori sa njegovim tjelohraniteljem, a izostaje i adekvatna društvena reakcija. Da se takav incident dogodio u bivšem sistemu, napadač bi omah bio uhapšen i sproveden dežurnom sudiji za prekšaje bi mu odrezao 60 dana zatvora i odmah bi bio upućen na izdržavanje kazne. Poruka je, kriminalci mogu tući žrtve i novinare, utjeraj strah, jer sistem sporo ili nikako ne reaguje. Šta se dogodilo po tužbi magazina «Dani», koji su smogli hrabrosti da reaguju na prijetnju i upad u redakcijske prostore vodje najjačage kriminalnog klana u Sarajevu? Ništa. To je primjer otezanja sudskog postupka i cijeli slučaj je ušao u sudsku zastaru, i nikom ništa. Poruka, pravosudje nije zaštita od kriminalaca, pa se gospodo novinari ne petljajte u kriminal i korupciju. Na društvenoj ravni, opasno je što su čak i osudjeni kriminalci intimusi političkih zvaničnika, njima se ukazuje počast i predstavljaju «ugledne» zvanice. Dakle, na jednoj strani imamo otvorene verbalne i fizičke nasrtaje od samih zvaničnika, na drugoj društvenu ravnodušnost, a trećoj ekonomsko-socijalni položaj samih novinara koji moraju slijediti interesnu politiku svojih vlasnika.
3. Kako ojačati slobodu medija u BiH?
Sloboda se ne poklanja već se osvaja. Ona se može ojačati radom na dva fronta: prvo, izgradjivanjem profesionalne kompetencije novinara i redakcija, i ekonomska nezavisnost, i drugo, djelovanje sistema u skladu sa zakonom. Profesionalno kompetentnim novinarima je mnogo teže manipulisati nego neukim. Medjutim, ne smijemo podcijenti ukupni politički ambijent i spremnost ljudi da se prilagodjavaju odnosu snaga i ukupnom raspoloženju u konkretnoj sredini. Na jednoj strani je ukupna politička kultura koja se skopčana sa snagom civilnog društva. Na drugoj način funkcionisanja policije, tužilaštva i sudova. BiH ima solidnu medijsku regulativu u skladu sa evropskim standardima, ali je provedba zakona tranzicijska.
Foto: S. Galić