foto: Pixabay / Ilustracija

Istraživanje “Interni kapaciteti i potrebe medija u oblasti zaštite i sigurnosti novinara i novinarki u Bosni i Hercegovini s fokusom na novinarke” autorice Zarfe Hrnjić Kuduzović, profesorice na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, pokazalo je da u BiH postoji dosta slučajeva gdje mnogo novinara i novinarki svakodnevno doživljava različite vrste napada.

Među napadima su najčešći politički pritisci, napadi i prijetnje, a novinari ne žele ili ne smiju da prijave slučajeve napada ni svojim kolegicama i kolegama u redakciji i nadređenima, a niti, kako se navodi u istraživanju, nadležnim organima.

Rezultati istraživanja su pokazali da većina medija u Bosni i Hercegovini nema razvijene interne mehanizme zaštite zaposlenika, značajan broj njih (48,4 posto) nema ni pravilnik o radu niti bilo koji drugi pravni akt kojim bi bilo regulisano pitanje sigurnosti i zaštite medijskih profesionalaca. Za 17,7 posto ispitanika nije poznato da li dokumenti koji regulišu interredakcijsku sigurnost uopšte postoje u njihovim medijskim kućama. 

U anketi, kao jednom od dijelova istraživanja, učestvovalo je 116 novinara i urednika/vlasnika iz 40 bosanskohercegovačkih medija (štampanih, elektronskih i online). Urađeno je i deset dubinskih intervjua sa novinarkama iz lokalnih, regionalnih i nacionalnih medija u BiH.

Istovremeno, veliki broj novinara nije dovoljno upućen u zakonske propise koji regulišu njihova prava, odnosno 51,7 posto ispitanika ne zna da li postoji odluka, pravilnik ili neki drugi interni akt, kao ni to da li uprava planira usvojiti takav akt. U slučajevima napada, prijetnji i drugih oblika pritisaka, prvi i najčešći oblik podrške zaposlenicima je razgovor između njih i urednika radi savjetovanja kako bi se razmotrio mehanizam zaštite.

U istraživanju se navodi zaključak da nepostojanje pravilnika ili drugih pravnih akata o zaštiti prava i sigurnosti zaposlenika u većini bosanskohercegovačkih medija usporava i ograničava kapacitete i efikasnost podrške novinarkama i novinarima. Također, zaštita medijskih radnika zavisi od senzibiliteta menadžmenta i kvaliteta interpersonalnih odnosa u medijima, što u nezavisnim i medijima s ohrabrujućom organizacijskom kulturom uglavnom nije problem, ali jeste u mnogim javnim medijima koji se finansiraju iz lokalnih budžeta. S druge strane, navodi se u istraživanju, novinari koji uživaju podršku nadređenih prvo se obraćaju uredniku, bolje poznaju mehanizme zaštite i lakše se nose s pritiscima.

Istraživanje je urađeno u okviru regionalnog projekta „Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji” koji finansira Kraljevina Nizozemske, a provode Nizozemski helsinški odbor i Free Press Unlimited u partnerstvo s Udruženjem BH novinari. 

Kompletno istraživanje dostupno je na ovom linku.

Izvor: BH novinari