Izvještaj o digitalnim vijestima Reutersovog instituta za studij novinarstva, jedanaesti po redu, pokazuje da je sa padom povjerenja u medije, interes za vijesti, kao i ukupna konzumacija vijesti, u 2022. u odnosu na 2021. godinu, znatno pala u mnogim zemljama. Ipak, interesovanje za vijesti, prema ovom izvještaju, i dalje je veće nego što je to bilo prije početka krize izazvane pandemojom COVID-19.

 

Prethodni izvještaj Reutersovog instituta za studij novinarstva pokazivao je pozitivne znakove koji se tiču industrije vijesti, s većom potrošnjom i rastućim povjerenjem u medije. 

 

U izvještaju, kojem je cilj rasvjetljavanje ključnih pitanja s kojima se industrija vijesti suočava, i koji je zasnovan na podacima sa šest kontinenata i 46 tržišta i pokazuje da je, iako su veliki izdavači širom svijeta izvještavali o rekordnom broju digitalnih pretplata i njihovim rastućim prihodima, interes za vijesti, znatno pao, u odnosu na prethodni izvještaj koji je pokazivao pozitivne znakove koji se tiču industrije vijesti, s većom potrošnjom i rastućim povjerenjem u medije.

 

U ovogodišnjem izvještaju zaključuju da se javio zamor od vijesti – ne samo u vezi sa izvještajima o COVID-u 19, već i o drugim temama, pri čemu se broj ljudi koji aktivno izbjegavaju vijesti značajno povećao.

 

Podaci prikupljeni do februara 2022. pokazuju da je konzumacija vijesti povećana početkom ruske invazije na Ukrajinu. 

 

Ovogodišnji podaci potvrđuju kako su različiti situacije u posljednjih nekoliko godina, uključujući pandemiju COVID-19, dodatno ubrzali strukturne promjene više ka digitalnom, mobilnom i medijskom okruženju u kojem dominiraju platforme.

 

Nalazi pokazuju i da vlada rastuća zabrinutost zbog nadolazeće krize troškova života koja bi mogla natjerati ljude da preispitaju koliko mogu priuštiti da potroše na medije.

 

Povjerenje u vijesti opalo je u gotovo polovini zemalja. U prosjeku, oko četiri od deset ukupnog uzorka - (42 posto) - kažu da vjeruju većini vijesti. Finska je i dalje zemlja sa najvišim nivoom ukupnog povjerenja (69 posto), dok je povjerenje u vijesti u SAD palo za dodatna tri procenta i prema nalazima Reutersovog instituta ostaje najniže (26 posto).

 

Konzumacija tradicionalnih medija, kao što su TV i štampa, dodatno je pala u prošloj godini na gotovo svim tržištima, što su podaci koji se odnose na period prije invazije na Ukrajinu.

 

Interes za vijesti naglo je pao na svim tržištima, sa 63 posto u 2017. na 51 posto u 2022. godini.

 

U međuvremenu, udio korisnika vijesti koji kažu da izbjegavaju vijesti, se povećao u različitim zemljama. Ova vrsta selektivnog izbjegavanja se udvostručila u Brazilu (54 posto) i Velikoj Britaniji (46 posto) u posljednjih pet godina, a mnogi ispitanici kažu da vijesti negativno utiču na njihovo raspoloženje. Značajan dio mlađih i manje obrazovanih ljudi kaže da izbjegavaju vijesti, jer ih je teško pratiti ili razumjeti, sugerišući da bi mediji mogli učiniti mnogo više da pojednostave jezik i bolje objasne ili kontekstualizuju složene priče.

 

Zbog lažnih i obmanjujućih informacija zabrinuto je 72 posto ispitanika u Keniji i Nigeriji, u Njemačkoj 32 posto, dok je u Austriji 31 posto. Također, učesnici istraživanja u većini zemalja su rekli da su vidjeli više lažnih informacija o COVID-19 nego o politici, dok je situacija obrnuta u Turskoj, Keniji i na Filipinima između ostalih.

 

Povećan je udio ljudi koji plaćaju online vijesti, ali u malom broju bogatijih zemalja koji uključuju Australiju, Njemačku i Švedsku, dok je, prema rezultatima istraživanja, mlađe ljude teško uvjeriti da plate za medijski sadržaj. Neki ispitanici, suočeni sa rapidno rastućim računima domaćinstava, preispituju broj medijskih pretplata koje mogu priuštiti ove godine.

 

Takođe, većina potrošača nerado registruje svoju adresu e-pošte na portalima. Samo oko trećina (32 posto) kaže da vjeruje da web stranice s vijestima odgovorno koriste njihove lične podatke, a taj je broj još niži u SAD-u (18 posto) i Francuskoj (19 posto).

 

Podaci pokazuju i da manje od četvrtine ispitanika (23 posto) sadržaju vijestima pristupa putem web stranica ili aplikacija, dok oni u dobi od 18 do 24 godine imaju još slabiju vezu s web stranicama i aplikacijama, te radije koriste društvene mreže ili pretragu vijesti.

 

Facebook je i dalje najkorištenija društvena mreža za vijesti starije grupe ispitanika koja ostaje lojalna toj platformi, dok je najmlađa generacija, u posljednje tri godine, pažnju usmjerila na više vizualnih mreža.

 

TikTok je postao najbrže rastuća mreža u ovogodišnjem istraživanju, dostigavši broj od 40 posto za one u dobi od 18 do 24 godine, dok 15 posto koristi ovu platformu za vijesti. Upotreba je mnogo veća u dijelovima Latinske Amerike, Azije i Afrike nego u SAD-u ili Sjevernoj Evropi. Telegram je također značajno porastao na nekim tržištima, pružajući fleksibilnu alternativu WhatsApp-u, koja je u vlasništvu kompanije Meta.

 

Iako su društvene mreže povećale popularnost mnogih digitalnih novinara, ipak su najpoznatiji novinari i dalje TV voditelji u većini zemalja. Na pitanje da imenuju novinare na koje obraćaju pažnju, malo ljudi može navesti strane dopisnike, dok novinski kolumnisti imaju veću prepoznatljivost u Velikoj Britaniji i Finskoj, nego što je to slučaj u Brazilu, SAD-u ili Francuskoj.

 

Pametni telefon je postao dominantan način na koji većina ljudi pristupa vijestima ujutro, iako istraživanje pokazuje i  druge obrasce u različitim zemljama. U Norveškoj, Španiji, Finskoj i Velikoj Britaniji pametni telefon je ispred televizije, dok radio zadržava važnu ulogu u Irskoj. Jutarnje čitanje novina i dalje je iznenađujuće popularno u Nizozemskoj, a televizija i dalje dominira u Japanu.

 

Popularnost podcasta se nastavlja i ove godine, a Spotify je na broju jedan kao mjesto gdje korisnici konzumiraju taj sadržaj.

 

Izvor: Reuters Institute