Evropski parlament nije usvojio odluku o potpunoj zabrani korištenja špijunskog softvera

Evropski parlament nije usvojio odluku o potpunoj zabrani korištenja špijunskog softvera

Evropski parlament nije usvojio odluku o potpunoj zabrani korištenja špijunskog softvera

Evropska federacija novinara osudila je odluku Evropskog parlamenta o uslovnoj upotrebi špijunskog softvera.

Foto: Unsplash/ Guillaume Périgois

Evropski parlament je 3. oktobra na sjednici u Strasbourgu većinskom odlukom usvojio svoj konačni prijedlog o Evropskom aktu o medijskim slobodama (EMFA), koji, uprkos borbi medijskih organizacija, ne uključuje potpunu zabranu korištenja špijunskog softvera - spywarea na uređaje koje koriste novinari.

Iz Evropske federacije novinara (EFJ) su saopštili da cijene predanost Evropskog parlamenta po pitanju očuvanja i unapređenja slobode medija. Iako su napravljene mnoge bitne promjene, navode da su zabrinuti zbog mogućnosti špijuniranja novinara.

Kako navode iz Evropskog parlamenta, upotreba špijunskog softvera bila bi opravdana samo u krajnjoj nuždi, o čemu bi se odlučivalo od slučaja do slučaja, te ako je “naloži neovisno pravosudno tijelo u okviru istrage teških krivičnih djela, npr. terorizma ili krijumčarenja ljudi”. 

Direktorica EFJ-a Renate Schroeder je, između ostalog, rekla da su se za zabranu korištenja spywarea na uređajima koje koriste novinare, intenzivno borile medijske organizacije i novinari, uključujući EDRi (European Digital Rights), emiterske i izdavačke organizacije, Evropsku konfederaciju sindikata, kao i organizacije produžnice EFJ-a i njihove članove.

Iz Evropske federacije novinara napominju da je tekst koji je usvojio Evropski parlament poboljšan, ali da se u njemu tvrdi da korištenje špijunskog softvera može biti opravdano samo kao “posljednja mjera” u zavisnosti od slučaja. U usvojenom tekstu stoji da to ne može rezultirati pristupom novinarskim izvorima u šta Evropska federacija novinara sumnja zbog, kako su naveli, nametljive digitalne tehnologije koja se danas koristi.

Iz ove organizacije su krajem septembra ove godine objavili pismo u kojem je 500 novinara iz zemalja Evropske unije zatražilo od evropskih parlamentaraca da zabrane korištenje špijunskog softvera na glasanju 3. oktobra. U tom pismu, između ostalog, su podsjetili da su mnogi novinari širom Evrope i svijeta bili mete nadzora proteklih godina, te da su nadzor vršile i zemlje Evropske unije. Novinari su u pismu istakli i da se takvom vrstom nadzora prijeti povjerljivoj komunikaciji sa njihovim izvorima, miješa u privatne živote i dovodi u opasnost sigurnost novinara i izvora.

Evropska federacija ističe da je usvojenim dokumentom ipak postignut veliki napredak naročito po pitanju javnih medijskih servisa gdje se članom 5. predviđaju jače zaštitne mjere koje bi trebale ojačati njihovu nezavisnost i autonomiju, njihovo stabilno finansiranje što će, između ostalog, uticati na veću uredničku nezavisnost i slobodu.

Usvojenim dokumentom je, između ostalog, predviđeno da države članice imaju nezavisna tijela ili da uspostavljaju nezavisne postupke za određivanje finansijskih potreba javnih servisa, kao i da države članice osiguraju nezavisnu sudsku reviziu. Predviđaju se i da odluke nezavisnog tijela moraju biti transparentne, nezavisne, nepristrasne i nediskriminirajuće i da moraju biti utemeljene na objektivnim i razmjernim kriterijima utvrđenim zakonima. Na temelju Akta o slobodi medija bit će osnovano novo dijelo Evropski odbor za medijske usluge, a Evropski parlament traži da ono bude pravno i funkcionalno neovisno o Komisiji i da ima ovlasti djelovati odvojeno od nje.

Napredak je također postignut i u članu koji se tiče transparentnosti vlasništva medija i državnog finansiranja koji predviđa pojačane zahtjeve i stvaranje baze podataka. Prema tom članu, kako piše EFJ, predviđeno je da nacionalna regulatorna tijela ili tijela koja održavaju baze podataka o vlasništvu online medija na regionalnoj ili lokalnoj razini pružaju javnosti jednostavan, brz i učinkovit pristup takvim bazama, bez naknade.

Evropska federacija novinara pozdravila je i usvajanje odluka koje se tiču uredničke nezavisnosti davalaca medijskih usluga, nezavisnosti nacionalnih regulatornih tijela, saradnje sa nezavisnim tijelom, savjetovanja vanjskih stručnjaka koji uključuju sindikate i novinarske organizacije, nezavisnosti Evropskog odbora od Evropske komisije, te oduke o procjeni koncentracije medijskog vlasništva koji može uticati na medijski pluralizam i uredničku nezavisnost.

Posljednje odluke o izmjenama i dopunama u Evropskom aktu o medijskim slobodama (EMFA), Evropski parlament je usvojio sa 448 glasova za, 102 glasa protiv i 75 suzdržanih.

Izvor: EFJ

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.