Evropski parlament odbacio je pravne amandmane kojima se nastojao zaštiti koncept neutralnog interneta u Evropi. Iako je u sklopu paketa Jedinstveno evropsko tržište za elektronske komunikacije izglasano postupno ukidanje roaminga, te direktiva nastrojena u korist neutralnosti interneta, ipak su upućene brojne kritike zbog neusvajanja amandmana podnesenih u zadnjoj fazi odluke o novom zakonu.

Foto: Pixabay

„Zagovornici nove regulative smatraju da ona kreira internet bez diskriminacije, međutim poklonici internet neutralnosti smatraju da ove odredbe sadrže brojne nedostatke koji će dovesti do kreiranja klasnog internet servisa“, navodi se u pisanju magazina The Verge.

Među najvećim zamjerkama našla se i činjenica da se u tekst nije uključila jasna definicija neutralnosti interneta, što dovodi do toga da se ne može sa sigurnošću garantovati da neće biti diskriminacije određenog sadržaja prilikom pretraživanja interneta.

Sam pojam "neutralnost interneta" odnosi se na obavezu operatera da svaki promet koji se odvija na internetu tretira jednako. Ipak, praksa ukazuje na to da operateri imaju mogućnost ograničiti brzinu prema određenim stranicama u slučajevima kada to mogu objasniti stabilnošću mreže. Dakle, da bi se sačuvala neutralnost mreže potrebno je da telekomunikacijski operater pomoću kojeg ostvarujemo pristup internetskoj mreži, ne usporava ili blokira određene sadržaje.

Zagovornici amandmana izjavili su kako su odredbe kojima se štiti internet neutralnost u postojećoj regulativi isuviše nejasne i mnogi od njih brinu da će kompanijama biti jednostavno postići dogovore s operaterima, koji možda neće biti povoljni za svakoga. Dok bi takvi ugovori mogli donijeti beneficije onima koji žele ostvariti pristup sadržaju putem takvih operatera, drugi se plaše da bi takva praksa mogla ugušiti inovacije.

Dio problema sa novom regulativom leži i u njenoj dvosmislenosti. „Kako stvari sada stoje na osnovu postojećeg teksta, nema indikacija koliko će zloupotrebe moći biti dopušteno pod ovakvim aranžmanom“, izjavio je za BBC, Joe McNamee, jedan od pokretača internet kampanje Save The Internet. Jedan od mogućih scenarija je kreiranje tzv. „brzih traka“ i „sporih traka“ – prema kojima bi prioritet kada je riječ o dostupnosti sadržaja imali oni klijenti koji plate više. U Belgiji, na primjer, neke mobilne kompanije omogućuju nelimitiran pristup Facebooku i Twitteru, dok je pristup drugim sadržajima određen mjesečnim ugovorima. U nekoliko zemalja, kakva je Holandija, takva praksa je zabranjena.

Izvori: BBC, The Verge, Wired