foto: DeepSeek

Američke tehnološke dionice naglo su pale u ponedjeljak zbog velikog uspona na tržištu novog chatbota umjetne inteligencije kineske kompanije DeepSeek. Nagli rast besplatne kineske aplikacije R-1, koja je trenutno najpreuzimanija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), izazvao je zabrinutost investitora u vezi s budućnošću američke umjetne inteligencije, pišu mediji.

Nvidia, američka kompanija koja stoji iza naprednih čipova ključnih za AI industriju i čija je cijena dionica naglo rasla u posljednje dvije godine zbog povećane potražnje, bila je najteže pogođena padom u ponedjeljak. BBC piše da je Nvidia izgubila skoro 600 milijardi dolara tržišne vrijednosti.

BBC ističe da se ovaj chatbot pojavio u trenutku kada iz SAD-a upozoravaju na tehnološku utrku s Kinom i poduzimaju korake kako bi ograničili prodaju napredne čip tehnologije koja pokreće umjetnu inteligenciju kineskim kompanijama. Analitičari ističu da razvoj ovog modela otvara pitanje budućnosti američke dominacije u AI industriji i obima investicija koje američke kompanije planiraju u tom sektoru. 

Najveći šok u vezi s DeepSeekom, prema pisanju The Vergea, predstavlja nevjerovatna brzina kojom je sustigao OpenAI, jer je DeepSeek uspio obučiti svoje modele znatno jeftinije od američkih konkurenata. The Verge piše da je jedan od njegovih posljednjih modela koštao samo 5,6 miliona dolara u završnoj obuci, ali za razliku od OpenAI-a, DeepSeek nije počeo od nule, već je koristio postojeće open-source modele kao polaznu tačku.

The Verge podsjeća da je izvršni direktor kompanije za AI istraživanje Anthropic Dario Amodei prošle godine izjavio da cijena obučavanja AI modela varira između 100 miliona i jedne milijarde dolara. Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, rekao je da je razvoj GPT-4 modela koštao više od 100 miliona dolara.

Ovaj chatbot izazvao je i zabrinutost u vezi sa zaštitom podataka. TechCrunch je jučer izvijestio da Irska i Italija šalju zahtjeve za zaštitu podataka DeepSeeku, tražeći detalje o tome kako se obrađuju podaci njihovih građana.

Italijanski regulator prvi je poslao zahtjev DeepSeeku, želeći saznati koje lične podatke prikuplja, iz kojih izvora i u koje svrhe, uključujući podatke korištene za obuku AI sistema. Pored toga, regulator zahtijeva informacije o pravnoj osnovi za obradu, objašnjenje o metodama prikupljanja podataka putem web scraping tehnika te kako su korisnici, bilo registrovani ili neregistrovani, informisani o obradi njihovih podataka.

DeepSeek zahtijeva od korisnika da prilikom registracije pristanu na njegovu politiku privatnosti. Mashable je sumirao ključne stavke ove politike, navodeći da aplikacija prikuplja informacije koje korisnici pružaju, uključujući datum rođenja, korisničko ime, e-mail adresu, broj telefona, lozinku, tekstualne i audio upite, povratne informacije, historiju razgovora, otpremljene fajlove i druge sadržaje koji se dijele s DeepSeekom. Također prikuplja podatke koji se dostavljaju prilikom kontaktiranja podrške, uključujući dokaz identiteta ili starosti.

Automatski prikupljene informacije uključuju aktivnosti na internetu, poput IP adrese, identifikatora uređaja i kolačića, tehničke informacije, model uređaja, operativni sistem, ritam i uzorke kucanja, jezik sistema, dijagnostičke i performansne podatke te automatski dodijeljene ID brojeve uređaja i korisnika. Pored toga, prikupljaju se i podaci o načinu korištenja aplikacije, uključujući funkcije koje korisnici koriste i podatke o plaćanjima.

DeepSeek također prikuplja informacije iz drugih izvora, poput podataka kojima su se korisnici povezali na Google ili Apple. Mashable navodi da DeepSeek koristi ove podatke u različite svrhe, uključujući prikazivanje relevantnih oglasa i obavještavanje korisnika o promjenama usluga. Dodaje se i da “korporativne grupe” mogu imati pristup podacima i dijeliti ih s organima za provođenje zakona.

Iako mnoge tehnološke kompanije imaju slične odredbe u svojim politikama privatnosti, Mashable ističe ključnu razliku: DeepSeekovi podaci pohranjeni su na “sigurnim serverima u Narodnoj Republici Kini”. Ovaj medij podsjeća da kineski zakoni o cyber sigurnosti i privatnosti zahtijevaju od tehnoloških kompanija saradnju s državnim obavještajnim službama, što dodatno pojačava zabrinutost zbog mogućih propagandnih uticaja. Kao primjer, Mashable navodi da DeepSeek ne dopušta korisnicima da postavljaju pitanja o masakru na Tiananmenskom trgu 1989. godine.

Izvor: TechCrunch, The Verge, Mashable, BBC

___