Ove godine zabilježen porast nasilja nad novinarkama.

foto: Unsplash

U toku kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, Stručna grupa za rod i različitost (GENDEG), koja djeluje pri Evropskoj federaciji novinara (EFJ), na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama podsjetila je sve medijske radnike i organizacije da nasilje nad novinarkama ne treba dozvoliti i da ga treba spriječiti.

Novinarke se suočavaju za fizičkim, psihičkim i seksualnim nasiljem koji su, kako ističu, dio svakodnevnice njihovog posla, a to potvrđuju i istraživanja provedena u evropskim zemljama od 2018. do 2023. godine.

Prema tim istraživanjima navodi se da su u Belgiji četiri od deset novinarki doživjele neki vid uznemiravanja u redakcijama, dok je u Španiji 88 posto medijskih radnica reklo da je pretrpjelo situacije seksualnog uznemiravanja na poslu. U Ukrajini je, kako piše EFJ, 43 posto novinarki koje su doživjele uznemiravanje na radnom mjestu bilo napadnuto od strane muškaraca na rukovodećim pozicijama, dok je 60 posto novinarki u Italiji pretrpjelo online nasilje, od čega je 20 posto njih nakon online uznemiravanja doživjelo napade i u stvarnom životu.

Budući da su prevencija i podizanje svijesti ključni za učinkovitu borbu protiv nasilja na poslu, organizacije bi, kako navode, trebale provoditi akcije za prevenciju i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja na poslu.

EFJ ističe da te akcije uključuju da bi organizacije trebale provoditi ankete, fokus grupe, sigurna mjesta za rasprave i slične aktivnosti za podizanje svijesti o rodno zanovanom nasilju. Osim toga, potrebno je da kreiraju i promiču kulture nulte tolerancije prema svim oblicima nasilja u sindikatima i medijskim kompanijama, kao i da grade povjerenje uspostavljanjem mehanizama izvještavanja u medijskim i novinarskim organizacijama i određivanjem osobe od povjerenja zadužene za primanje svjedočanstava i poduzimanje odgovarajućih radnji kao odgovor na pretrpljeno nasilje.

EFJ je pozvala svoje članice i medijske kompanije da spriječe rodno zasnovano nasilje unutar svojih organizacija i da preduzmu hitne korake za stvaranje radnog okruženja sa nultom tolerancijom za ovaj vid nasilja.

Istraživanja Koalicije za žene u novinarstvu (CFWIJ) za ovu godinu su pokazala da je zabilježen porast nasilja nad novinarkama ove godine. Od 1. januara do 20. novembra 2023. zabilježili su 11 ubistava i 84 fizičkih napada na novinarke.

Zabrinjavajući porast fizičkih napada i uznemiravanja ukazuju na hitnu potrebu za djelovanjem, poručili su iz Koalicije.

CFWIJ ističe da je posebno strašna situacija za novinarke koje izvještavaju iz Pojasa Gaze i Ukrajine gdje novinarke “hrabro iznose istinu u ekstremnim uslovima, suočene sa eskaliranim nasiljem”.

#VAWG: Our latest data reveals a 26% increase in total violations against women journalists, including 11 killings. An alarming rise in physical assaults and legal harassment highlights the urgent need for action. #PressFreedom #JournalismIsNotACrime
➡️ https://t.co/i3rcwXmGKr pic.twitter.com/sReO7SpYNh

— #WomenInJournalism (@CFWIJ) November 25, 2023

Međunarodna federacija novinara (IFJ) je također osudila svaki vid nasilja nad novinarkama i posebno izdvojila online nasilje koje je bilo tema webinara koji su tim povodom organizovali za njihove članice 24. novembra. Cilj webinara je bio da se unaprijede vještine o tome kako reagovati na online nasilje. Neki od načina kako reagovati na online nasilje, iz IFJ kažu da bi između ostalog novinarski sindikati trebali pružiti emotivnu podršku žrtvi, dokumentovati nasilje, procijeniti i prijaviti prijetnju, koristiti digitalnu sigurnost kao preventivni alat i pratiti slučaj.

IFJ je 2019. pokrenula kampanju #YouAreNotAlone za borbu protiv zlostavljanja na internetu koja je pokazala da su žene posebno izložene nasilju na internetu, a najviše su se na meti našle pripadnice LGBTI zajednice ili pripadnice vjerskih ili etničkih manjina.

Iz ove organizacije su naveli da po pitanju online nasilja veliku ulogu imaju drušvene mreže navodeći da je X smanjio svoj tim za moderiranje sadržaja i “čini se da nije sposoban nositi se s online zlostavljanjem”. Istaknuto je i da bi ostale platforme društvenih mreža trebale više raditi po pitanju regulacije online nasilja.

Predsjednica Vijeća za rodna pitanja IFJ Maria-Angeles Samperio je poručila da je borba protiv online nasilja zajednički posao, te da se osoba koja bude izložena online nasilju ne smije osjećati izoliranom.

Istraživanja IFJ-a iz 2018. godine su pokazala da je samo polovina žrtava online nasilja prijavila napade upravi svojih medija, novinarskim sindikatima ili policiji, dok u dvije trećine slučajeva nije ništa poduzeto. Iz ove organizacije poručuju da online nasilje nije dio posla.

Izvor: EFJ, IFJ, CFWIJ

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.