Potrebno je da države članice Evropske unije (EU) uvedu moratorij na upotrebu špijunskog softvera koji koriste vlade, saopštili su iz Evropske federacije novinara (EFJ), čime su podržali isti takav poziv vladama koji je uputila komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović.

 

EFJ u saopštenju podsjeća da su mnogi novinari bili žrtve takvog nadzora, posebno u Mađarskoj, Grčkoj, Španiji, Francuskoj, Belgiji i Azerbejdžanu.

 

Projekt Pegasus, kojeg EFJ naziva jednim od najambicioznijih transnacionalnih projekata istraživačkog novinarstva, razotkrio je 2021. godine upotrebu špijunskog softvera za tajni prodor u komunikaciju novinara.

 

U Mađarskoj su, kako dodaje EFJ, nastavljene istrage o Pegasusu kojeg su koristile državne obavještajne agencije za praćenje najmanje pet novinara i vlasnika medija. U januaru 2022. godine, mađarsko Nacionalno tijelo za zaštitu podataka i slobodu informacija objavilo je izvještaj u kojem su zaključili da su u svim slučajevima koje su istraživali, uključujući i one u kojima su bili i novinari, ispunjeni svi zakonski kriteriji za primjenu špijunskog softvera i da je špijunski softver korišten za zaštitu nacionalne sigurnosti. No, kako prenosi EFJ, nije dato nikakvo objašnjenje zašto su ovi novinari predstavljali prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

 

Iako su evropske vlade obećale da će suzbiti ilegalni nadzor, novi slučajevi su se pojavili 2022. godine, posebno u Grčkoj gdje je Nacionalna obavještajna agencija navodno koristila novi špijunski softver Predator za špijuniranje novinara, kažu iz EFJ. Dodaju i da je u aprilu 2022. u Španiji otkriveno da su četiri katalonska novinara među onima čiji su telefoni bili ciljani ili zaraženi Pegasusom između 2017. i 2020. godine. Drugi slučajevi prijavljeni su u Francuskoj, Belgiji i Azerbejdžanu 2021. godine.

 

„Postoje brojni dokazi da je špijunski softver Pegasus korišten nezakonito i u svrhe domaće i međunarodne špijunaže, a ne zbog zabrinutosti za javnu sigurnost“, napisala je Dunja Mijatović u saopštenju u kojem ističe da ciljanje novinara špijunskim softverom ugrožava povjerljivost njihovih izvora, a time i, kako je navela, funkcionisanje i kredibilitet jednog od najvažnijih stubova demokratskih društava: slobodan pristup informacijama za sve i promociju pluralističkog medijskog okruženja.

Highly intrusive spyware threatens the essence of #humanrights - It is high time for ⁦@coe⁩ member states to recognise that the #Pegasus spyware scandal is more than just an embarrassing episode. ⁦@PACE_News⁩ https://t.co/SgQbUa8ptY

— Dunja Mijatovic (@Dunja_Mijatovic) January 27, 2023

 

„Kako bi spriječile teška kršenja ljudskih prava koja proizlaze iz upotrebe komercijalnog špijunskog softvera poput Pegasusa, države članice Vijeća Evrope moraju se pridržavati svojih obaveza prema Evropskoj konvenciji kako ih tumači Sud i osigurati zakonitost, legitimitet, neophodnost i proporcionalnost svake takve upotrebe”, kazala je Mijatović.

 

“Krajnje je vrijeme da zemlje članice Vijeća Evrope shvate da je skandal sa špijunskim softverom Pegasus više od obične sramne epizode”, dodala je. 

 

Mijatović je pozvala zemlje članice Vijeća Evrope da nametnu strogi moratorij na izvoz, prodaju, prenos i korištenje vrlo nametljivih špijunskih alata, kao što je Pegasus, kako ga je opisala, te da uspostave precizan zakonodavni okvir u skladu s ljudskim pravima za korištenje moderne tehnologije nadzora. 

 

Prema njenom mišljenju, takav okvir treba da osigura „smislene proceduralne garancije, robusne sisteme ex-ante i ex-post nadzora kroz sudsku reviziju i parlamentarnu kontrolu, kao i efikasne mehanizme obeštećenja za žrtve“. 

 

Takođe, kako je dodala, države članice EU bi trebalo dodatno da obrate pažnju na činjenicu da industrija špijunskog softvera kontinuirano razvija nove alate koji se, bez zaštitnih mjera i nadzora, mogu koristiti u zle svrhe i tako olakšati kršenje ljudskih prava.

 

U vezi sa ovakvom prijetnjom, kako je izjavila predsjednica EFJ Maja Sever, ova organizacija je pozvala Evropski parlament, koji će početi raspravu o tom pitanju, da ojača odredbe Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA) kako bi se suzbili svi oblici nadzora koji ugrožavaju zaštitu novinarskih izvora. 

 

„Predložene odredbe EMFA-e korak su unazad u zaštiti novinarskih izvora jer ne odgovaraju zaštiti novinarskih izvora kako je to predviđeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava koja garantuje pravo novinara da zaštite svoje izvore“, izjavila je Sever.

Izvor: EFJ