Profesionalna zajednica se treba educirati i insistirati na tome da novinari ne smiju kršiti autorska prava drugih osoba.

foto: pixabay/ilustracija

Zaštita autorskih prava je prvenstveno u rukama novinara, odnosno medija koji moraju zahtijevati od svojih kolega, ali i od javnosti da poštuje njihova prava. S druge strane, cjelokupna profesionalna zajednica se treba educirati u toj oblasti i insistirati na tome da novinari ne smiju kršiti autorska prava drugih osoba. Neophodno je stvoriti mrežu medijskih organizacija koja će promovirati pravo intelektualnog vlasništva i raditi na unapređenju zakonskog okvira iz te oblasti, a mediji se trebaju držati fer pravila jedni prema drugima i poštovati profesionalne standarde i etiku, zaključeno je tokom završne konferencije projekta „Zaštita autorskih prava novinara/ki i drugih medijskih djelatnika u Bosni i Hercegovini” u organizaciji Udruženja BH novinari.

Zaštita autorskih prava nimalo se ne razlikuje od zaštite svih drugih novinarskih prava, istakao je Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari.

“Zakoni koje imamo i koji su relativno dobri se ne provode, a protiv sebe imamo one koji bi nam trebali biti glavno uporište, a to je pravosudni sistem. Napadi na novinare se relativizuju, a isto je i sa zaštitom autorskih prava. Ogroman broj kolegica i kolega nemaju nikakva prava kada je u pitanju zaštita njihovih autorskih djela i to je problem koji će se još dugo morati rješavati”, naveo je Divković.

Istraživanja napravljena tokom projekta BH novinara pokazala su da je zaštita autorskih prava oblast koja nije dovoljno prepoznata među medijskim djelatnicima, ali ni u javnosti generalno, rekla je Borka Rudić, generalna tajnica organizacije.

“U ovoj eri interneta i velikog broja portala suočavamo se sa svakodnevnom krađom autorskih djela. Zakonski okvir jeste dosta dobro definisan, ali ipak to još nije na onom nivou koji garantira da ćemo ispuniti sve obaveze iz Direktive EU. Naša istraživanja pokazala su da novinari, nažalost, najčešće krše autorska prava jedni drugima. Ohrabrujuće je to što smo u okviru ovog projekta uspostavili saradnju sa svim nadležnim državnim institucijama i smatramo da je potrebno napraviti mrežu organizacija koja će pomoći medijima i novinarima da štite svoja autorska prava”, kaže Rudić.

Dok stvara svoje autorsko djelo, novinar gotovo neizbježno koristi autorska djela drugih osoba. Zbog toga je važno da novinari ne samo da trebaju poznavati svoja autorska prava, već i prava drugih, naglasio je Haris Hasić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku. Među nekima od preporuka za unapređenje zaštite autorskih prava u BiH Hasić je naveo potrebu usvajanja posebnih pravila kojima bi se ubrzale parnice i uklonila obaveza plaćanja taksi za novinare koji podnose tužbe zbog povrede autorskih prava, osnivanje kolektivne organizacije za zaštitu autorskih prava novinara, davanje veće slobode novinarima da koriste tuđa autorska djela u cilju informisanja javnosti, proširenje prava izdavača po uzoru na Direktivu EU 2019/790 te osnivanje fonda za osiguranje novinara u slučaju povrede autorskih prava, po uzoru na rješenja iz drugih država.

O ulozi Instituta za intelektualno vlasništvo, medijskih organizacija i međusektorskog tima za zaštitu autorskih prava u medijima na konferenciji su govorili Manda Galić iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i član Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH i advokat Nusmir Huskić. Prema riječlima profesora Osmančevića, Vijeće za štampu i online medije u BiH od 2000. godine do danas zaprimilo je tek nekoliko žalbi novinara vezanih za kršenje autorskih prava, koje su se najčešće odnosile na korištenje autorskih fotografija bez dozvole.

“Poimanje intelektualnog vlasništva u našoj zemlji je na jednom veoma niskom nivou. Plagijarizam je jako prisutan čak i u akademskoj zajednici, a kada govorimo o novinarstvu, tome najviše doprinose dvije stvari: s jedne strane, poimanje informacije kao javnog dobra nad kojim niko nema monopol i potreba da informacija dopre do što većeg broja ljudi, a s druge strane, tu je internet kao medij koji nije reguliran i gdje je pravo intelektualnog vlasništva jako relativizirano”, kaže Osmančević.

O problemima sa kojima se suočavaju novinari i novinarke i mediji prilikom kreiranja i publikovanja autorskih tekstova prisutnima su govorili Amir Saletović, urednik portala Hayat TV, Sanja Bjelica Šagovnović, urednica Dnevnog lista i Andrijana Pisarević, glavna i odgovorna urednica portala Srpskacaffe. Kroz primjere iz vlastitih iskustava, oni su naglasili da je prenošenje tuđih sadržaja u bh. medijima postalo nešto što se posmatra kao normalno te da je takva situacija umnogome i posljedica masovnosti broja medija u BiH i velikog broja „divljih“ portala, za koje se uopće ne zna u čijem su vlasništvu.

Izvor: BHN