Zbog međusobnog prebacivanja odgovornosti između stranih organizacija, odgovornih u BiH i ustanove u koju su smješteni teško povrijeđeni Sudanci, novinari ne mogu saznati sve detalje priče.

foto: Detektor

Novinarima Detektora onemogućen je razgovor s trojicom državljana Sudana, migrantima koji su krajem prošle godine pronađeni promrzli kod Bihaća. Zbog promrzlina i teških povreda ukazana im je ljekarska pomoć, a potom su prebačeni u jedan privatni dom za starije osobe. No, zbog međusobnog prebacivanja odgovornosti između Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine i same ustanove u kojoj se nalaze, novinari ne mogu do njih.

Na to su reagirali i novinarska udruženja, ali i humanitarne organizacije te udruženja koja se bave zaštitom ljudskih prava.

Detektoru je u privatnom domu za starije osobe potvrđeno da im je iz IOM-a rečeno da ne smiju dozvoliti dolazak bilo kakvim novinarima i da nema nikakve priče bez njihovog odobrenja. Potom su novinari kontaktirali IOM i tražili dozvolu za razgovor sa Sudancima, ali su ih oni uputili na Službu za poslove sa strancima BiH uz obrazloženje da je ona nadležna za nadzor i vođenje svih upravnih postupaka u vezi s boravkom stranih državljana na teritoriji Bosne i Hercegovine. No, Služba za poslove sa strancima tvrdi da se ne radi o njihovoj nadležnosti.

„S obzirom na to da se radi o punoljetnim osobama koje su smještene u ustanovu koja nije u nadležnosti Službe za poslove sa strancima, pitanja u vezi s ulaskom i izlaskom iz navedene ustanove u isključivoj su nadležnosti same ustanove“, odgovoreno je Detektoru.

Pitanje od javnog značaja

Udruženje BH novinari će od IOM-a zatražiti službenu informaciju o tome zašto je novinarima uskraćen pristup objektu u kojem se migranti nalaze, jer smatra da je riječ o pitanju od javnog značaja.

„Javnost u Bosni i Hercegovini mora znati zašto su tri migranta iz Sudana prošla takvu golgotu u Bosni i Hercegovini i ko snosi odgovornost za nehumano postupanje prema osobama u pokretu“, rekla je Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari.

Smatra da je „potrebno s mnogo više empatije i humanosti tretirati migrante i objasniti javnosti zašto su se našli u situaciji da izgube ekstremitete i suoče se s teškim zdravstvenim posljedicama“.

Prema riječima Selme Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo, sve kriterije javnog interesa ispunjava priča na koji način migranti i druge osobe u Bosni i Hercegovini ostvaruju pravo na adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

„Ovo nije priča o sudbini pojedinaca, već o sistemu – o tome kako funkcioniše, gdje zakazuje i kakve posljedice ti propusti imaju po ljudske živote. Upravo zato institucije i organizacije uključene u ovaj proces imaju obavezu da javnosti jasno i transparentno objasne svoje postupke, odluke i odgovornosti“, smatra Zulić Šiljak.

'Šta se želi sakriti?'

Vanju Stokić, glavnu i odgovornu urednicu eTrafike, zanima „šta se želi sakriti“, jer je uvjerena da bi migranti vrlo rado razgovarali s novinarima i „iskreno ispričali sve detalje svog putovanja i okolnosti pod kojima su izgubili dijelove tijela“.

„Nekome očigledno nije u interesu da se to sazna“, ukazuje Stokić.

Upozorava i kako je u javnosti „stvorena lažna slika da migranata više nema“, podsjeća kako se način njihovog putovanja i boravka u Bosni i Hercegovini znatno promijenio, te da su migranti postali nevidljivi za sistem, dok su građani prestali razmišljati o njima.

„Migranti u kampovima nemaju dovoljnu medicinsku brigu, niti sve što im je potrebno. Više ljudi mi se javljalo s različitim zdravstvenim problemima, koje su pokušavali rješavati privatno, jer u kampovima nemaju adekvatnu pomoć. Da nema volontera i aktivista, imali bismo mnogo više mrtvih migranata nego sada, a već ih imamo poprilično. Imamo ih po našim grobljima, samo što ih ne vidimo“, ističe Stokić.

Ponuđena besplatna pravna pomoć

Ni Zlatanu Kovačeviću, predsjedniku humanitarne organizacije SOS Bihać, nije jasno zašto se novinarima brani razgovor sa Sudancima, te i on, kao i Stokić, sumnja da „neko nešto skriva“.

Udruženje „Vaša prava“ najavljuje da će trojici Sudanaca pružiti besplatnu pravnu pomoć. I Emir Prcanović, izvršni direktor Udruženja, smatra da se „nema ništa kriti ako su institucije i organizacije postupale korektno i u skladu sa zakonima BiH“.

„Ovakvo postupanje samo budi sumnje da nešto nije u redu, odnosno da je sistem zakazao“, kaže Prcanović.

Ističe i kako ti ljudi „nisu zatvorenici lišeni slobode“, te zaključuje: „I da jesu, imaju prava na punu zaštitu, da uživaju slobodu kretanja i komunikaciju s kim žele“.

Izvor: Detektor

___