Izvještaj MFRR-a za Bosnu i Hercegovinu dokumentovao je 25 kršenja slobode medija u prošloj godini

foto: Screenshot / Izvještaj MFRR

U Bosni i Hercegovini je tokom prošle godine povećan pritisak na kritičko izvještavanje. Dokumentovano je 25 kršenja slobode medija, koji su pogodili 45 osoba ili subjekata povezanih s medijima, što je povećanje u odnosu na 17 slučajeva zabilježenih 2024. godine.

Navedeni podaci nalaze se u novom izvještaju Media Freedom Rapid Response (MFRR) za 2025. koji je objavila organizacija Evropski centar za slobodu medija i štampe (ECPMF).

Osim ECPMF, izvještaj su sastavili i Evropska federacija novinara (EFJ) i Međunarodni institut za medije (IPI).

Podaci o kršenjima slobode medija zabilježeni su na Mapping Media Freedom (MapMF), platformi koja dokumentuje kršenja medijskih sloboda u zemljama Evropske unije (EU), kao i zemljama kandidatkinjama za EU.

Ukupno je na platformi u 2025. godini zabilježeno ukupno 1.481 kršenje slobode medija što je uticalo na 2.377 osoba ili subjekata povezanih s medijima.

Kako se navodi u izvještaju, države članice EU su prijavile 740 napada na slobodu medija na 1.143 osobe ili subjekta povezanih s medijima. Države kandidatkinje za EU prijavile su 741 napad na slobodu medija na 1.234 osobe ili subjekta povezanih s medijima, među kojima se nalazi i Bosna i Hercegovina.

U 2025. MapMF je u Bosni i Hercegovini zabilježio 18 slučajeva verbalnih napada, koji su ostali najčešći tip kršenja slobode medija, a slijede ih ometanje (5), pravni incidenti (4), fizički napadi (4) i napadi na imovinu (2).

Od 18 slučajeva verbalnog zlostavljanja, sedam su počinili javni službenici, uglavnom putem diskreditujućih i ponižavajućih izjava, navedeno je u izvještaju.

Tokom konferencija za novinare i javnih događaja, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik označio je nezavisne medije kao „kriminalce“, a one koji primaju strana sredstva od USAID-a kao „politički pristrasne“. Javni službenici su takođe strateški koristili svoje široko praćene naloge na društvenim mrežama za širenje diskreditujućih objava. Istaknuto je da su ozbiljni slučajevi uključivali ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića koji je javno diskreditovao medije poput Avaza, Istrage i Hayata. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić optužio je suvlasnika Hercegovina.info za podsticanje „atmosfere linča“. 

Dva fizička napada na novinare u BiH

Verbalni napadi privatnih osoba uključivali su zastrašivanje i nasilne prijetnje, a dva slučaja su eskalirala u fizičke napade. Jedan fizički napad je bio na novinara Avdu Avdića, a drugi je napad na ekipu Radiotelevizije Herceg-Bosne. Novinarka Stava Rabija Arifović i generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić bile su meta mrzilačkih i mizoginih prijetnji od istog počinitelja, koji je kasnije pritvoren. Zabilježene su i četiri prijetnje smrću koje su upućene novinarima Dini Durmiću, Evelinu Traki, Semiru Šabiću i Nataši Miljanović Zubac. Miljanović Zubac je, kako se dodaje u izvještaju, izložena stalnim prijetnjama otkako joj je automobil zapaljen 2022. godine.

Miljanović Zubac je bila uključena u nekoliko pravnih slučajeva nakon istrage o navodnim kriminalnim aktivnostima unutar policije. To je uključivalo nalog za hapšenje Tužilaštva BiH, pretres njenog doma i nezakonito korištenje njenog telefona dok je bio oduzet tokom njenog pritvora, što označava kršenje zaštite novinarskih izvora. Drugi pravni slučaj uključivao je krivičnu prijavu za klevetu koju je podnio načelnik Odjeljenja općinske policije u Zvorniku protiv novinskog portala Drina Media.

Ukupno pet slučajeva koji su uključivali ometanje novinarskog rada pogodilo je 11 medijskih radnika ili povezanih subjekata. Od pet incidenata, tri su počinile privatne osobe, a dva javni službenici.

U februaru je Branislav Okuka, savjetnik tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nasilno ometao novinare BNTV-a, RTL-a i Al Jazeere Balkans u Narodnoj skupštini Republike Srpske. U martu je Dodik, nezadovoljan kritičkim pitanjima, naredio zaštitaru da zabrani novinaru Oslobođenja ulazak u Palatu Republike Srpske i javno ponizio dopisnika FTV-a na konferenciji. Javni službenici su takođe koristili netransparentne i u zadnji čas donesene promjene u mjerama akreditacije, isključivši novinare sa sjednice Gradske skupštine Doboja.

U izvještaju MFRR-a se ističe da je posebno težak napad bio na novinare Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Brčkom, koje je grupa pojedinaca povrijedila, a njihovu opremu oštetila.

U izvještaju se navodi i da je daljnje slabljenje medijskog pluralizma naznačeno iznenadnim zatvaranjem Al Jazeere Balkans u julu, nakon 14 godina emitovanja.

Četvero ubijenih novinara na području EU

Podaci koji se tiču područja EU ukazuju da su ubistva četvero novinara i medijskih radnika Alione Hramove, Yevhena Karmazina, Oleksandra Kolycheva i Hakana Tosuna obilježila još jednu smrtonosnu godinu za novinarstvo u Evropi.

Verbalni napadi (40 posto) ostali su najčešći tip napada, uključujući 88 prijetnji smrću. Daljnja kršenja uključivala su ometanje novinarskog rada (24,3 posto), pravne napade (23,2 posto), fizičke napade (14,7 posto) i napade na imovinu (13,9 posto). Privatne osobe bile su glavni počinitelji (24 posto) napada na novinare.

Izvještaj je istakao i da je Srbija bila zemlja s najvećim brojem zabilježenih kršenja u 2025. godini – sa 208 slučajeva koji su pogodili 358 osoba ili subjekata povezanih s medijima, što tu zemlju, kako je istaknuto, čini kriznom tačkom slobode medija u regiji.

Navedeni su i zakoni o stranim agentima i narativi o stranom finansiranju koji, kako je naglašeno, i dalje prijete nezavisnim medijima širom Evrope. Najviše zabrinjava to što je 12 pravnih inicijativa zabilježeno u Gruziji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj, što ukazuje na kontinuirano širenje takvog zakonodavstva.

Kompletan izvještaj je dostupan na ovom linku.

Izvor: ECPMF

___