Mnoštvo okupljenih novinara i novinarki iz drugih medijskih kuća podržali su danas protest uposlenih u Radio-televiziji Bosne i Hercegovine kojoj prijeti gašenje programa zbog blokiranih računa. Predstavnici ovog javnog servisa poručili su da ako bude ugašen BHRT, “pobijedit će mrak za sve u BiH”.

 

“Danas želim da se obratim onima kojima su puna usta BiH i koji rade samo za BiH. Je li vas stid što propada javni servis BiH? Je li vas stid što iz svojih udobnih ministarskih, poslaničkih fotelja tri godine mandata niste prstom mrdnuli da se riješi pitanje finansiranja jedne institucije BiH? Nama ne trebaju obećanja, radnicima BHRT-a, u koje se toliko zaklinjete, potrebni su hitni i konkretni koraci”, rekao je u uvodnom obraćanju Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u.

 

Sa protesta u zgradi RTV doma poručeno je da traže hitnu deblokadu računa BHRT-a, izmjenu Zakona o izvršnom postupku i izmjenu Zakona o RTV sistemu na način da, kako je izjavio Smital, “niko ne može krasti od onog drugog”. 

 

Takođe, uposlenici ove kuće imaju zahtjeve i za generalnog direktora i za Upravni odbor BHRT-a od kojih su zatražili da hitno počnu rješavati probleme kao što su sistematizacija za podobne, da počnu poštovati radnike i da pristupe pregovorima o kolektivnom ugovoru. 

 

 

I član Upravnog odbora saveza samostalnih sindikata BiH Faruk Bešlić se obratio javnosti te istakao da je ogorčen zbog politikanstva prema “ovoj matičnoj ustanovi odakle su nastale sve ostale televizije”, te se osvrnuo na Twitter objavu člana SNSD-a Rajka Vasića da će doći minirati BHRT.

 

“Poručuju nam da treba minirati ovu zgradu, e pa nećete moći minirati, ne može se minirati ljudska savjest i svijest, ne može se minirati javna riječ”, istakao je Bešlić te dodao da se rušenjem BHRT servisa ruši država BiH. 

 

Novinarka i urednica BH radija 1 Merima Kurtović-Pašalić navodi da odgovornost za postojeće stanje u tom javnom servisu leži u menadžmentu i politici. 

 

 

“Naš generalni direktor kaže da nije ničiji, nismo nikom interesantni jer nacionalne stranke imaju svoje emitere a mi smo državni. Pa mi i ne treba da smo nečiji. Naša nezavisnost mora ostati neokaljana, mi smo vaši jer mi smo ti koji pratimo sve”, naglasila je Kurtović-Pašalić.

 

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, podsjetio je na događaj koji se odigrao na istom mjestu istog mjeseca – marta – ali 1992. godine kada su uposlenici održali skup jer su, kako navodi Divković, tadašnji lideri stranaka došli sa namjerom da redakciju RTV Sarajevo podijele po nacionalnoj šemi te poručio kako je ista ta politika od nastajanja RTV BiH samo mijenjala taktiku s ciljem da je dovede da sama padne.

 

“Prebrojavanje krvnih zrnaca u ovoj zemlji postalo je preovladavajuća politička metoda, a zašto je to tako? Prastara izreka glasi: ‘Zavadi pa vladaj’. Nažalost, u tome su dobrim dijelom uspjeli”, istakao je Divković te rekao da Parlament, kao najveće zakonodavno tijelo u BiH, ne čini ništa na spasi RTV BiH iz razloga, kako kaže, jer im ne odgovara televizija koja je samo u vlasništvu njenih građana. 

 

“Dosta je zastrašivanja, prijetnji, ucjena, mobinga, nerada. Radnici ove kuće više ne šute. Nakon terorističke prijetnje uposleni su shvatili da je borba za RTV BiH borba za državu”, izjavila je iz Upravnog odbora Sindikata Neda Tadić. Ona je apelirala na OHR, Delegaciju EU, strane ambasade da shvate veličinu problema ugroženosti javnog servisa i da nađu načina da se trajno riješi problem finansiranja javnih servisa BiH.

 

 

Prisutnima se obratio i bh. reditelj Dino Mustafić koji je rekao da je u pitanju politički pritisak na ovu kuću koji traje više od 25 godina a da je jasna namjera toga, odnosno da se građanima uskrati pravo na objektivnu, nezavisnu informaciju. 

 

“Ovdje smo naučili da nikada nisu bili važni Srbi, Hrvati i Bošnjaci, bili su važni profesionalci. Crni ekran sa ove televizije ne smije nikada biti pušten; nije ni u najkritičnijim trenucima naše istorije. Takav crni ekran bi anticipirao i crne dane za državu. Nemojmo im to dozvoliti”, poručio je Mustafić.

 

Podsjetimo, račun javnog servisa na državnom nivou ponovo je blokiran zbog dugova za poreze i doprinose zbog čega je ugrožena egzistencija više od 800 zaposlenih radnika u BHRT-u.