I dalje pristižu reakcije na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), čija rasprava je trebala biti održana u utorak na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

 

Ovaj prijedlog, prvenstveno najava o uvođenju novog člana 193a “Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje spisa, portreta i snimka”, kojim se kriminalizuje neovlašteno objavljivanje ili prikazivanje dokumenata, portreta ili snimaka, novinarska udruženja, nevladine organizacije i pojedinci su ocijenili kao udar na slobodu medija i izražavanja. 

 

Iz Delegacije EU u BiH jučer je, kako prenosi BHRT, takođe rečeno da bi se određene izmjene Krivičnog zakona FBiH mogle negativno odraziti na slobodu medija i izražavanja.

 

“Te izmjene i dopune, na način kako su trenutno formulisane, nose rizik zloupotrebe u cilju ograničavanja, suzbijanja i cenzurisanja medijskih sloboda, ograničavanja kritičkog razmišljanja i utišavanja neistomišljenika”, smatraju u Delegaciji EU u BiH, prenosi BHRT.

 

Navedeno je da su slobodni i nezavisni mediji, koji mogu djelovati u okruženju bez prijetnji i političkog pritiska, kamen temeljac demokratskog društva.

 

“Garantovanje slobode izražavanja i medija je ključni prioritet za evropski put BiH, a poštovanje osnovnih sloboda je ključni element u procesu pridruživanja EU”, kažu iz Delegacije EU u BiH.

 

Portal Klix je prenio reakciju Misije OSCE-a u BiH odakle su pozdravili napore nadležnih organa FBiH usmjerene na unapređenje krivičnih propisa i ispunjenje obaveza poštivanja međunarodnih standarda, između ostalog i kroz donošenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH, usklađenih sa, kako je navedeno, Lanzarote konvencijom i Istanbulskom konvencijom.

 

Povodom člana 193a, Misija je pozvala parlamentarce da vode računa o tome da se predloženim izmjenama štiti sloboda izražavanja, uz puno poštivanje međunarodnih standarda i demokratskih vrijednosti.

 

Istaknuto je da zaštita prava na privatnost mora biti usklađena sa domaćim i međunarodnim okvirima i standardima zaštite ljudskih prava i da to zahtijeva postizanje ravnoteže između prava na privatnost i prava medija na izvještavanje o pitanjima od javnog interesa te pravo javnosti na informisanje. 

 

Iz Misije je rečeno i da bi nadležni organi trebali izbjegavati usvajanje mjera koje mogu biti tumačene proizvoljno, ili koje bi mogle dovesti do neproporcionalnih ograničenja rada medija, naročito u okolnostima u kojima ne postoje zaštitni mehanizmi kojima se štite objavljivanje informacija u javnom interesu i istraživačko novinarstvo.

 

Reakcija je stigla i iz Kuće ljudskih prava Banja Luka. Rečeno je da podržavaju usklađivanje Krivičnog zakona Federacije BiH sa Konvencijom Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici i EU Direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, ali i da upozoravaju na potrebu brisanja ili izmjene novog člana 193a koji u predloženoj formulaciji, kako je saopšteno, legalizuje cenzuru i uvodi restriktivne mjere protivne pravu na slobodu izražavanja i informisanja.

 

"Kuća ljudskih prava Banja Luka ističe da je sporno i to što je ovo krivično djelo koncipirano da praktično može biti kažnjivo objavljivanje bilo kakvog sadržaja 'ličnog karaktera' bez pristanka treće osobe, a nije definisano šta se tačno podrazumijeva pod sadržajem ličnog karaktera, što stvara pravnu nesigurnost, ostavlja prostor za proizvoljno tumačenje, a samim tim i selektivno kažnjavanje", navedeno je.

 

 

Izvor: Klix, BHRT, Kuća ljudskih prava Banja Luka