U podizanju tužbi prednjače poličari, zatim direktori javnih preduzeća i institucija, a u posljednje vrijeme i predstavnici pravosuđa.

Foto: Unsplash

Prema registru Linije za pomoć novinarima u BiH aktivno je 289 tužbi za klevetu protiv novinara, a samo u prošloj godini podignuta je 21 nova tužba, piše Udruženje BH novinari. U bh. pravosuđu ne postoji jedinstven registar tužbi i sudskih procesa koji se vode protiv novinara i medija, zbog čega se ni ne zna ni tačan broj tužbi koje podnose državni zvaničnici protiv medija.

“Prema registru Linije za pomoć novinarima, u podizanju tužbi protiv novinara/ki i medija prednjače političari, zatim direktori javnih preduzeća i institucija, a u posljednje vrijeme među tužiteljima je sve veći broj nositelja pravosudnih funkcija”, pišu BH novinari.

BH novinari navode da je monitoring kojeg provodi Linije za pomoć novinarima pokazao pristrasnost sudija prema strankama i to u postupcima koji se vode u manjim gradovima i kod općinskih sudija. Također se navodi da su sudije u odnosu na prethodne godine više upoznate sa pravima novinara kao skupine profesionalaca, kao i da većina sudova uzima u obzir demantije, izvinjenja i ispravke netačnih navoda u medijima.

“Zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka, do sada nije rađen sveobuhvatniji pregled sudskih presuda protiv medija, niti usklađenosti sudske prakse s praksom Suda u Strasbourgu”, pišu BH novinari.

Iz ovog udruženja navode da tužbe za klevetu, medijska zajednica generalno ocjenjuje kao političke i finansijske pritiske na medije, “koji ih sputavaju da kritički izvještavaju o pitanjima od javnog interesa, te da koriste pravo na slobodu izražavanja bez političkih ograničenja”, dok među novinarima preovladava stav da su ovakve tužbe koje protiv njih podnose političari ili predstavnici pravosuđa „unaprijed izgubljene bitke“, te da su sudije više naklonjene onima koji tuže.

BH novinari ukazuju na to da sve veći problem predstavlja i pitanje (ne)odgovonosti urednika i novinara i novinarki prema informacijama koje objavljuju, te da stalna utrka da se bude “prvi koji će objaviti neku informaciju” često dovodi do neprovjerenih i neistinitih navoda bez činjenica, nakon kojih oni koji su “prozvani” reaguju tužbama.

BH novinari pišu da je su ovi podaci iz izvještaja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara u Bosni i Hercegovini 2019“ koji će biti obajvljen uskoro.

Zakoni o zaštiti od klevete u BiH usvojeni su od 2001. do 2003. godine i to dva zakona na entitetskom nivou i jedan na nivou Brčko diskstrikta, a o njihovoj neujednačenosti u primjeni i sudskoj praksi, kao i o slučajevima zloupotrebe se pisalo i ranije.

Izvor: BH novinari

___