Ograničenja slobode izražavanja i rada novinara su instrument političkog pritiska na medije.

foto: bhn

Slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini ograničavaju primjena Zakona o zaštiti od klevete koja nije u skladu sa evropskim standardima, nepoštivanje odredbi Zakona o slobodi pristupa informacijama, ali i formalno-pravne odluke institucija kojima se ograničava pristup javnim događajima te način izbora uprave javnih servisa, rečeno je na seminaru o ograničenjima slobode izražavanja u BiH u organizaciji BH novinara.

“Sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i može biti podvrgnuta određenim formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom društvu, a u interesu ograničenja prava drugih lica ili zaštite javnog interesa”, rekla je Mihaela Jovanović, sudija Općinskog suda u Živinicama, i podsjetila na stanovište Evropskog suda za ljudska prava koje podrazumijeva široko tumačenje Člana 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a usko i restriktivno tumačenje izuzetaka koji su predviđeni zakonskim odredbama.

Pravnik i međunarodni ekspert Dušan Stojković istakao je kako ono što se izrekne može da dovede do povrede tuđih prava, da utiče na govornika ili na onoga o kome se govori ali i na širu društvenu zajednicu.

“Zbog toga razlozi ograničenja moraju da budu jasno određeni i omeđeni. U protivnom, ako ograničenja i kriteriji nisu dovoljno precizno definisani kroz zakone, ljudi će se plašiti da govore zbog straha od sankcija”, rekao je Stojković te dodao kako je u digitalnom okruženju to pitanje još značajnije zbog specifičnosti medijskog okruženja.

Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo, ocijenio je tužbe za klevetu kao ograničavajuće za rad medija, te istakao da postoje određeni mehanizmi koji pomažu toj medijskoj kući da izbjegne tužbe ali i da određena zakonska ograničenja okrene u svoju korist.

“Tužbe pokušavamo izbjeći kroz detaljnu provjeru svih činjenica priče kao i kroz izbjegavanje narušavanja ugleda i časti lica o kojima pišemo”, rekao je on.

Pored toga, za rad novinara CIN-a često je problem odbijanje postupanja po Zakonu o slobodi pristupa informacija od strane institucija od kojih traže informacije.

“U slučajevima kada ne dobijemo informaciju ili odgovor u zakonski predviđenom roku odlučili smo da podnosimo tužbe za nepoštivanje ZOSPI-ja. CIN je dobio do sada 8 presuda zbog odbijanja dostavljanja informacija”.

Izvor: BH novinari