Vijesti i događaji

  • YouTube

Čiji je zadatak kontrola upotrebe AI-ja u medijima?

Čiji je zadatak kontrola upotrebe AI-ja u medijima?

Čiji je zadatak kontrola upotrebe AI-ja u medijima?

Evropska unija već ima pravilo po kojem su mediji obavezni da sav AI generisan sadržaj jasno označe

foto: Markus Winkler on Unsplash

Kako da budete sigurni da je tekst koji čitate ili televizijski prilog koji gledate uopšte napravio čovjek, pita N1 u svom prilogu. U Evropskoj uniji to više ne smije da bude nagađanje – mediji su, između ostalih, obavezni da sav vještački generisan sadržaj jasno označe; u Srbiji je zakon koji će regulisati vještačku inteligenciju tek u pripremi.

U tom smislu, N1 Beograd napominje da su se nepostojeći Marko sa TV Happy ili neka od njegovih vještački generisanih kolegica predstavili publici u Evropskoj uniji, morali bi da dobiju zvaničnu oznaku.

Da ista pravila važe i za AI-generisane tekstove, osim kada je sadržaj prošao značajnu ljudsku uredničku kontrolu, ukazuje i Risto Uuk, stručnjak za regulaciju AI-ja, koji je radio na pripremi tog evropskog zakona.

„Ako medijska kuća koristi deepfake sadržaj kako bi napravila određeni prilog ili drugi medijski sadržaj, mora jasno da obavijesti publiku da gleda ili sluša sadržaj koji je generisan ili izmijenjen pomoću vještačke inteligencije“, rekao je Uuk.

N1 za Srbiju navodi kako je „digitalni Divlji zapad“, jer se vještački generisan sadržaj, uključujući i deepfake, bez oznake redovno pojavljuje u medijima i na društvenim mrežama.

Jedna od prvih vještački generisanih voditeljica na ovim prostorima bila je digitalna Subotičanka, koja se pojavila još sredinom prošle godine. Potom su se pojavljivale njene kolegice na požarevačkoj SAT televiziji, u sklopu projekta za koji je novac izdvojilo Ministarstvo informisanja Srbije u iznosu od gotovo milion dinara [8.520 eura].

Nedugo zatim, Ministarstvo nauke formiralo je radnu grupu za izradu novog zakona o vještačkoj inteligenciji.

Šta kaže pravilnik NUNS-a?

Nedavno je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) objavilo pravilnik u kojem se navodi kako nova regulativa ne predviđa posebna pravila kad su u pitanju mediji, ali je obmanjivanje građana izričito zabranjeno.

„Država predviđa jednu posebnu agenciju koja će biti pod nadzorom Vlade, koja će se baviti pitanjima korišćenja veštačke inteligencije, ali u Zakonu o javnom informisanju i medijima već postoje pravila koja se odnose na istinito, blagovremeno i odgovorno izveštavanje i koja bi se zapravo odnosila na medije ili, nažalost, tabloidne medije i medijska sredstva, koji takve alate koriste u propagandne svrhe“, rekao je Rade Đurić, pravnik NUNS-a.

Drugim riječima, profesionalni novinari znaju šta smiju da rade, a propagandisti znaju šta rade i to čine svjesno, ističe N1. Zato u NUNS-u sumnjaju da će tabloidi i po donošenju zakona naprasno promijeniti ploču.

„Kodeks novinara Srbije već prepoznaje veštačku inteligenciju. Međutim, gledajući kako se primenjuje Kodeks i ko, jednostavno, ne želi da primenjuje, mislimo da neće primenjivati ni pravila koja se odnose na veštačku inteligenciju. S druge strane, način na koji država reaguje, odnosno kako priprema adekvatan odgovor u vidu procesuiranja i određenih sankcija, nismo sigurni da će to da se odrazi na one koji su rešeni da krše ta pravila“, dodaje Đurić.

Evropski zakon o vještačkoj inteligenciji predložen je 2021, a na snagu je stupio tri godine kasnije. Njegove odredbe primjenjuju se postepeno, kako bi države i kompanije imale vremena da se usklade sa novim pravilima.

Izvor: N1

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.