Bez provođenja evropskih zakona nema ni stvarne zaštite medija
Bez provođenja evropskih zakona nema ni stvarne zaštite medija
Organizacije civilnog društva traže od Evropske komisije da preporuke o medijskim slobodama, zaštiti novinara i vladavini prava ne postoje samo na papiru
foto: Unsplash / Ilustracija
Evropska komisija će uskoro objaviti godišnji Izvještaj o vladavini prava, što je postao uobičajeni ritual usmjeren na temeljitu analizu stanja nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, napora u borbi protiv korupcije i sistema kontrola i ravnoteže širom Unije, nakon čega slijede preporuke koje uglavnom nestaju u sljedećem ciklusu izvještavanja bez posljedica.
Organizacije civilnog društva, te organizacije za ljudska prava, novinarstvo i podršku medijima, hitno pozivaju Evropsku komisiju da poduzme konkretne i provjerljivije mjere za održavanje, zaštitu i obnovu vladavine prava unutar EU i u zemljama kandidatkinjama, prenosi Sindikat novinara Hrvatske (SNH).
Izvještaj će biti objavljen u kontekstu kontinuiranog nazadovanja demokratije, smanjenja građanskog prostora u nekoliko država članica i geopolitičke klime u kojoj rasprave o vladavini prava riskira da budu potisnute na marginu zbog prioriteta sigurnosti i odbrane. Ipak, čini se da su izvještaji o vladavini prava izrađeni rutinski, izolirano od drugih instrumenata EU-a koji nastoje zaštititi demokratske stupove, i kao puka analiza stanja, bez smislenog praćenja ili uvjetovanosti nametnute vladama država članica ili zemalja kandidatkinja.
Kao dio tekućih pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2028-2034, bit će ključno uključiti uvjetovanost vladavinom prava u sve fondove EU-a. Nedostatak praćenja preporuka iz prethodnih izvještaja o vladavini prava, kao i potpuno i efikasno provođenje Zakona o digitalnim uslugama, Evropskog zakona o slobodi medija i Direktive protiv SLAPP-a, i dalje je razlog za veliku zabrinutost.
Pregovori o VFO traju i kakav god okvir uvjeta bude dogovoren za period od 2028. do 2034. godine oblikovat će ponašanje država članica i zemalja kandidatkinja veći dio desetljeća. Ako su uvjeti vladavine prava nejasni, neobavezni ili politički pregovarački, neće funkcionirati, navodi se u reakciji organizacija.
Navode i kako je mnogo praznina u realizaciji. Zakon o digitalnim uslugama, Evropski zakon o slobodi medija i Direktiva protiv SLAPP-a postoje samo na papiru. Hoće li ikoga zaštititi u praksi zavisi o provođenju, a Komisija to sporo radi.
Izvještaj i dalje nejednako tretira zemlje kandidatkinje. Proširenje funkcionira samo ako je pravilo vladavine prava dosljedno, mjerljivo i vezano uz stvarne odluke o financiranju – a ne paralelni, blaži proces.
Šta treba promijeniti
Organizacije civilnog društva, ljudskih prava, novinarstva i podrške medijima pozivaju Evropsku komisiju da ovogodišnji izvještaj tretira kao prekretnicu, a ne kao formalnost. Konkretno, to znači:
- Uvjetovanje vladavine prava u središte sljedećeg VFO-a, s jasnim, javnim mjerilima koja države članice moraju ispuniti prije isplate sredstava, a ne mehanizmom koji se može razvodniti političkim pregovaranjem.
- Jačanje veze između izvještaja i alata za vladavinu prava, tako da preporuke imenuju odgovorno tijelo, konkretan cilj i rok, te da se status prošlih preporuka prati iz ciklusa u ciklus
- Proširenje praćenja građanskog prostora, uključujući posebno poglavlje o operativnom prostoru civilnog društva i strukturirani kanal za civilno društvo i novinare kako bi prijavili nova ograničenja prije nego što se pogoršaju
- Sistematsko djelovanje na sudske presude koje se ne provode, uključujući bržu upotrebu financijskih sankcija i postupaka zbog povrede prava kada države članice ignoriraju presude najviših sudova EU-a i Evrope
- Provođenje EU-ovog priručnika za slobodu medija, od punog provođenja Zakona o digitalnim uslugama u području sigurnosti medija (DSA) i Zakona o međunarodnoj političkoj slobodi (EMFA) do smanjenja jaza u domaćim slučajevima u Direktivi protiv SLAPP-a i poticanja država članica na dekriminalizaciju klevete
- Izgradnja pravog plana za demokratski oporavak, koristeći poljsko iskustvo kako bi se podržale države članice koje rade na preokretanju nazadovanja, a istovremeno vršio pritisak na one – uključujući Mađarsku, koje se još uvijek kreću u krivom smjeru
- U potpunosti uključiti sve zemlje kandidatkinje u izvještaj, s preporukama jednako mjerljivima kao i one za države članice, te istinskom vezom između napretka u vladavini prava i pristupa pretpristupnim fondovima.
Organizacije zahtijevaju da da kada Izvještaj o vladavini prava dokumentira problem, iz toga zapravo nešto proizlazi – bilo da se radi o zadržavanju plaćanja, postupku zbog povrede prava ili ciljanom paketu podrške vladi koja pokušava promijeniti smjer. Vladavina prava mora postati temelj ostalih obveza EU-a: demokratiji, temeljnim pravima, vjerodostojnom procesu proširenja.
Izvor: SNH
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.




