Evropska federacija novinara naglašava da prijedlog zakona predstavlja ograničenje prava novinara da izvještavaju o privatnim pitanjima koja su u javnom interesu.

foto: Pixabay / Ilustracija

Odbor za pravna pitanja bugarskog parlamenta je hitno, u prvom čitanju, odobrio amandmane na Krivični zakonik koje je predložila stranka Ima takav narod (Има такъв народ, ITN), javila je Evropska federacija novinara (EFJ).

Prema prijedlogu zakona, predviđene su zatvorske i novčane kazne za širenje informacija o „ličnom životu“ osobe bez njenog pristanka. Odbor je odobrio zakonski prijedlog uz podršku članova vladajuće većine i opozicionih stranaka.

EFJ piše da predstavnici Tužilaštva i pravosuđa nisu bili prisutni zbog vanrednog i ubrzanog zakazivanja sjednice. Dodaje se da su se samo članovi centrističko-liberalnog opozicionog bloka usprotivili prijedlogu, upozoravajući da prijedlog rizikuje da bude iskorišten za ograničavanje slobode medija i da bi mogao prekršiti Ustav i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

EFJ, zajedno sa svojom podružnicom u Bugarskoj (AEJ), naglašava da prijedlog predstavlja ograničenje prava novinara da izvještavaju o privatnim pitanjima koja su u javnom interesu. Pored osude, organizacije zahtijevaju povlačenje odredbi, koje su, kako je istaknuto, u suprotnosti s evropskim pravnim standardima.

U saopštenju je objašnjeno da prijedlog široko definiše „lični život“, obuhvatajući lične, porodične, intimne odnose ili zdravstveno stanje i kriminalizuje njihovo otkrivanje putem bilo kojeg medija, uključujući štampane i online publikacije. Predviđene kazne kreću se od jedne do šest godina zatvora, a novčane od 1.000 do 4.000 eura. Prijedlog takođe omogućava korištenje posebnih sredstava nadzora, poput prisluškivanja za istragu takvih prekršaja, što je obično rezervisano za teška krivična djela.

Prijedlog usmjeren na ograničavanje slobode izražavanja novinara

Adela Katchaounova, kopredsjedavajuća i direktorica pravnog programa Bugarskog helsinškog komiteta, kazala je da je prijedlog usmjeren na ograničavanje slobode izražavanja novinara. Prema njenim riječima, njegovo usvajanje prekršilo bi i bugarski Ustav i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, a novinare bi stavio u položaj koji „garantuje komfor onima na vlasti ili predstavlja sljedeću fazu autoritarne države“.

Istakla je da pravo ljudi da saznaju detalje o nečijem ličnom, porodičnom, intimnom odnosu ili čak zdravstvenom stanju može nadvladati pravo na privatnost. Takođe, rekla je i da javni interes može prevladati te da to nije zato što ljudi vole tračeve, već zato što nečiji privatni život utiče na cijelo društvo.

„Stoga javnost ima pravo da zna, a novinari imaju pravo da šire informacije o ljudima koji su u vladi, o političarima, o kandidatima za javne funkcije i tako dalje“, rekla je Katchaounova.

Maria Cheresheva, predsjednica AEJ-Bugarska, kazala je da su u ovoj organizaciji ogorčeni predloženim zakonskim izmjenama koje će ako budu usvojene, naglasila je, otvoriti vrata neviđenoj cenzuri.

„Nijedna demokratska zemlja ne bi slala svoje novinare u zatvor zbog obavljanja njihovog osnovnog posla: otkrivanja informacija od velikog javnog interesa o političarima i drugim moćnim ličnostima. Pozivamo sve političke stranke da zauzmu čvrst stav protiv ovog napada na slobodu izražavanja koji bi poništio sav napredak koji je Bugarska postigla u posljednjih godinu dana u dekriminalizaciji klevete“, izjavila je Cheresheva.

Ricardo Gutiérrez, generalni sekretar EFJ-a, izjavio je da ova organizacija u potpunosti podržava tumačenje Helsinškog odbora i njene članice u Bugarskoj. Pozvao je Evropsku uniju da odlučno odgovori na ovo, kako je naglasio, jasno kršenje vladavine prava od bugarskih vlasti.

Izvor: EFJ

___