Za posljednjih osam godina napravljeno je 19 miliona KM duga u BHRT-u, a manje od 10% budžeta u 2015. godini potrošeno je na program.

Podaci iz izvještaja BHRT-a u zadnjih pet godina pokazuju finansijsko propadanje. Za posljednjih osam godina rada napravljeno je 19 miliona KM duga.

Godišnje, BHRT građane košta oko 40 miliona KM. Polovina ukupnog budžeta troši se na zaposlene. Prema izvještaju za 2015. godinu, tu radi 875 ljudi.

Iste godine televizijski (TV) program te kuće je na sedmom mjestu po gledanosti, od devet mjerenih televizijskih kuća.

Javni RTV Servis BiH de facto ne postoji. Na dobrom je putu da ga nema ni na papiru. Ovo je rezultat njegovog jedanaestogodišnjeg (ne)rada i “političke” klime u kojoj je (pre)živio.

Zakon, usvojen 2005. godine u Državnom parlamentu, predvidio je tri emitera (Radio-televizija Bosne i Hercegovine - BHRT, Radio-televizija Federacije BiH - RTV FBIH i Radio-televizija Republike Srpske - RTRS) kojima upravlja, dogovorom emitera, novouspostavljena Korporacija.

Jedanaest godina poslije, Korporacija još ne postoji, emiteri se međusobno tuže, a u poslu su konkurencija. Radnici i sindikalne vođe zazivaju inspekcije, revizije i agencije za provođenje zakona da pretresu poslovanje uprava BHRT-a u proteklim godinama.

Funkcije i imovinu koja je trebala biti ustupljena Korporaciji na upravljanje za zajedničko dobro, emiteri su zadržali za sebe i eksploatisali 11 godina. Tako je BHRT preuzeo većinu uposlenih iz starog sistema RTVBiH, ali i vlasništvo nad opremom i nekretninama.

Tačka na osnivanje Korporacije stavljena je, po mnogima, 2008. godine kada su entitetska i gradska vlada u Banjoj Luci investirale u izgradnju zgrade RTRS-a. U političkom okruženju stalnog međuentitetskog trvenja iluzorno je bilo, kažu, za očekivati da će upravljanje nad novom zgradom, ali i poslovanjem, nakon toga biti prepušteno Korporaciji.

Sam Zakon o javnom RTV servisu BiH usvojen 2005. godine kao da je pravljen da ne funkcioniše. Drugi dio ove teze potvrdiće se u deceniji koja je uslijedila.

Javni emiter iz entiteta Republika Srpska završio je pod kontrolom političke pozicije, emiter iz Federacije, osim politike, radi i za druge interesne skupine. A BHRT je završio – u dugovima.

Gdje je novac?

Podne u RTV Domu. Uobičajen, višedecenijski polumrak u holu. Gospođa kasnih šezdesetih godina prilazi recepciji. Na prvi pogled, skromnog materijalnog stanja, “starinskog”, dostojanstvenog držanja.

“Dobar dan. Molim vas, gdje mogu da platim RTV pretplatu”?

“Dobar dan gospođo”, odgovara radnik obezbjeđenja i pokazuje joj na znak sa strelicom, “Eno, vidite, ona vrata”. 

Osoba poput gospođe sa kojom se tog dana slučajno mimoilazim u holu RTV Doma, iz godine u godinu sve je manje. Naplata RTV takse, u zadnjih šest godina smanjena je za trećinu. U milionima: sedam na godišnjem nivou. Veliki broj ljudi, odjavljujući fiksne telefone, prestaje plaćati i RTV taksu. 

Gdje će, tačno, otići RTV taksa koju je gospođa panzionerka platila tog dana?

Prema važećem zakonu, 50% su šanse da pretplata ode BHRT-u, a po 25% da završi kod entitetskih emitera.

Ako završi u BHRT-u, šanse su približno 50:50 da će biti utrošena na plate i primanja uposlenih, jer polovinu svog budžeta BHRT troši na uposlene, drugom polovinom pokriva sve druge troškove. Manje od 10% budžeta u 2015. godini potrošeno je na program.

Poređenje petogodišnjih podataka pokazuje da je poslovanje BHRT-a već godinama u silaznoj putanji. Sve što je donosilo novac, doživjelo je pad. Izuzetak je jedino renta koja godišnje iznosi oko 10% budžeta.

Gubitak BHRT-a u periodu 2008-2015. je 19 miliona KM što predstavlja skoro polovinu uknjižene vrijednosti te kuće. Ukoliko gubitak povećaju za još 11 miliona KM dug će premašiti ukupnu vrijednost registrovanog kapitala.

Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a od 2015. godine, a u ranijim godinama dio upravljačkih struktura, na pitanje da li se proteklih pet godina u BHRT-u “domaćinski” poslovalo kaže da o ranijem radu treba pitati ranije direktore.

“Ja ne mogu govoriti šta je bilo u periodu prije mene. Ja sam bio pomoćnik direktora za program i nisam imao uvid u finansijsku situaciju, ali po onom što ja znam, ja mislim da se ovdje nikad nisu pare razbacivale. Što se tiče perioda od kad sam ja na ovom mjestu, ja garantujem da sam svaki dinar po hiljadu puta okrenuo prije nego što sam ga potrošio”, kaže Karamehmedović.

Glavni razlog pada poslovanja, smatra on, jeste pad naplate RTV takse i usluga od entitetskih emitera.

O trenutnim odnosima među emiterima govori i činjenica o više sudskih procesa u kojima BHRT i RTVFBIH jedni druge tuže.

U drugom nastavku ovog teksta, "Decenija neuspjeha: BHRT - višak zaposlenih, a slabi rezultati", čitajte o slaboj gledanosti, o troškovima na program i odnosima među radnicima javnog servisa.