Digitalni arhiv Infobiro čuva 'Bosansko-hercegovačke novine' u kojima se donosi naredba o zabrani govora mržnje i sankcijama za počinitelje

foto: Digitalni arhiv Infobiro

Sud u Imotskom nepravosnažno je proglasio krivim mostarskog neuropsihijatra Dragana Babića zbog vrijeđanja ljudi na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, a učinio je to ovog ljeta dva puta na plaži u Makarskoj, te mu odredio kaznu od 663 eura. Osim vrijeđanja gostiju iz Bosne i Hercegovine, narušavao je i javni red i mir. A da je to isto učinio, recimo 1880. godine i to na području tadašnje Bosne i Hercegovine, mogao bi završiti i u zatvoru.

Naredba Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, objavljena u Bosansko-hercegovačkim novinama prije 146 godina, jedan je od prvih akata na ovim prostorima kojim se definira govor mržnje, ali i izriču sankcije počiniteljima.

Aktom pod nazivom „Naredba zbog sprečenja i kažnjenja razprostranjenog psovanja“, objavljenom na dva jezika – njemačkom i bosanskom, i na dva pisma – latiničnom i ćiriličnom, tadašnji čelnik Zemaljske vlade Wilhelm Nikolaus von Wuerttemberg odredio je i da se prihod od novčanih kazni uplati u „sirotinjsku zakladu“ one općine na čijem je području kazna izrečena.

„Tko javno ili pred nekolicinom psuje vjeru ili vjerozakonske običaje nekom drugom, toga će politička oblast prvoga stupnja na zahtjevanje onoga, koji je uvriedjen, pozvati na odgovor i kazniti, osim ako je tim psovanjem osnovan učin, koji bi se po obćem kaznenom zakonu svojim putom imao kazniti“, piše u Naredbi objavljenoj u 65. broju Bosansko-hercegovačkih novina, od 12. augusta 1880. godine.

Za ponavljanje djela predviđeno i uskraćivanje hrane

Dvije su vrste kazni – novčana, u iznosu od jedne do 25 forinti, odnosno zatvorska, od šest sati do pet dana. Za one koji se nastave ponašati nedolično prijeti se i pooštrenjem kazne tako što će se zatvoreniku uskratiti i hrana ili kako to piše u Naredbi: „u ponovljenom slučaju može se zatvor i postom pooštriti“.

Naredba se odnosi i na djecu, pa tako one do 14 godina „valja prije svega po nekoliko puta opominjati i poučavati“, uz napomenu da su „na to svi javni organi bez razlike opunomoćeni i obvezani“.

„Naročito pripada to zemaljskoj žandarmeriji, koja o tom i u raportima svojima valja da učini prijavu“, preporučeno je u aktu. Ako takve mjere ne bi donijele rezultat, onda i za tu djecu, kao su navršili 10 godina, važe iste kazne i za odrasle.

Naredbu je potpisao vojvoda Wuerttemberg, za kojeg se u novinama navodi titula poglavice, a za kojeg historija kaže kako je bio drugi po redu zemaljski poglavar (guverner) Bosne i Hercegovine i čelnik Zemaljske vlade u Sarajevu od novembra 1878. do aprila 1881. godine. Na čelu pokrajine naslijedio je generala Josipa Filipovića. Tokom njegovog mandata počeo je rad Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu (1. januara 1879. godine), a administracija se postepeno preusmjeravala s vojne na građansku upravu.

Na kraju još jedna zanimljivost o Bosansko-hercegovačkim novinama. U zaglavlju tih novina, koje čuva Digitalni arhiv Infobiro, umjesto crtice između riječi bosansko i hercegovačke stoji znak jednakosti.

___