Svjetski i lokalni standardi: Kriteriji i pravila otvorenih javnih podataka

Svjetski i lokalni standardi: Kriteriji i pravila otvorenih javnih podataka

Svjetski i lokalni standardi: Kriteriji i pravila otvorenih javnih podataka

Otvorena vlast i pojam otvorenih (javnih) podataka popularna je tematika u posljednjih nekoliko godina. Ona otvara niz pitanja o stvarnoj praksi otvorene vlasti kao i sustavnih kriterija koji definiraju ovu ideju transparentne, odgovorne i kolaborativne vlade.

Pokret otvorene vlasti iniciran je direktivom "The Memorandum on Transparency and Open Government" koju je 2009. godine po inauguraciji potpisao američki predsjednik Barack Obama. Cilj ovog pokreta je omogućiti slobodan pristup i korištenje javnih podataka u strojno-čitljivim i otvorenim formatima najširoj javnosti. U Europi je pojam otvorene vlasti poznat i pod nazivom       e-Vlada.

Često se koristi i termin otvoreni podaci koji se ne odnosi samo na podatke koji nastaju djelovanjem tijela javne vlasti, nego i onih privatnog i neprofitnog sektora, građana te akademske zajednice. Najpoznatije organizacije koje trenutno provode aktivnosti otvorenih podataka su Guardian i New York Times, Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i Open Knowledge.

Foto: Portal otvorenih podataka Svjetske banke

Standardi i kriteriji za podatke otvorene vlasti definirani su prvi puta 2007. godine u Kaliforniji, a prošireni 2010. od strane organizacije Sunlight koja uokviruje deset osnovnih kriterija za otvorene javne podatke:

1. Podaci moraju biti potpuni

2. Podaci moraju biti neobrađeni

Podaci su objavljeni autentično kako su izvorno i nastali djelovanjem pojedinog tijela javne vlasti.

3. Podaci moraju biti pravovremeni

Podaci moraju biti objavljeni u što kraćem vremenskom razdoblju po prikupljanju kako bi se očuvala vrijednost javnog podataka. Objava javnih podatka u stvarnom vremenu povećala bi njihovu iskoristivost i uporabljivost od strane najšire javnosti.

4. Podaci moraju biti pristupačni

Najšira javnost u najšire moguće svrhe mora moći jednostavno pristupiti podacima u fizičkom ili elektroničkom formatu. Pristup javnim podacima u fizičkom formatu uvjetovan je zahtjevima i procedurama - ispunjavanjem obrazaca ili predajom zahtjeva za pristup informacijama. Pristup javnim podacima u elektroničkom formatu uvjetovan je ispunjavanjem online obrazaca ili sustava koji zahtijevaju podršku tehnologija u mrežnim preglednicima kao što su Flash, Javascript, kolačiće ili minijaturne programe napisane u programskom jeziku Java za mrežne potrebe. Suprotno tome, pristup javnim podacima putem sučelja pomoću kojega korisnici mogu jednostavno preuzeti informacije pohranjene u bazama podataka u jednom koraku, omogućuje maksimalnu pronalažljivost i pristupačnost javnim podacima. Brojni su primjeri američkih tijela javne vlasti koji omogućuju korisnicima sa ili bez ikakvih tehničkih predznanja da na ovaj način pristue podacima nastalim njihovim djelovanjem. Jedan od primjera je Ministarstvo obrazovanja koje održava bazu podataka otvorenog koda Learningregistry.org koja prikuplja te omogućuje pristup podacima o obrazovanim materijalima na Internetu i putem sučelja.

Foto: Baza podataka otvorenog koda Learningregistry.org

S druge strane, prema informacijama istraživačkog centra Gong, evolucija objavljivanja javnih podataka u Hrvatskoj u fazi je pomaka od objave javnih podataka u fizičkom formatu - papir s pečatom i potpisom prema elektroničkom formatu - PDF s pečatom i potpisom, ali bez objava podataka u formatu koji omogućuje ponovnu upotrebu - format XLS. Prema Gongovim rezultatima istraživanja "Indeksa dobrog upravljanja u Hrvatskoj -DUH" u dimenziji javnog informiranja, sustavi ili web stranice tijela javnih vlasti koje omogućuju pristup i pretraživanje javnih podataka još uvijek nisu intuitivne, sadržaj i dizajn su neujednačeni, nema funkcionalnog naprednog pretraživanja te su informacije postavljene na nelogičnim mjestima.

5. Podaci moraju biti dostupni u strojno-čitljivom formatu

Podaci moraju biti strukturirani u formatima jednostavnim za automatsku obradu korištenjem računalnih programa. Neki od primjeri formata koji omogućuju ponovnu upotrebu, u kojima su dostupni primjerice javni podaci na portalu Data.gov su HTML, XML, XLS, JSON, itd.

6. Podaci ne smiju biti ničije privatno vlasništvo

Podaci su dostupni bilo kome i bilo kada bez potrebe za identifikacijom i registracijom.

7. Podaci moraju biti dostupni u otvorenim formatima

Podaci su dostupni u formatu u kojem ne postoji kontrola i uvjetovanje pristupa kupnjom licence za program u kojem se oni mogu čitati i analizirati. Primjerice, program Microsoft Excel široko je korišten komercijalni program za tablične proračune u kojem se podaci spremaju u formatu XLS, ali njegovo korištenje nije besplatno. Pohrana podataka u formatima (npr. format CVS) koji se mogu otvarati u nekomercijalnim programima omogućuje pristup javnim podacima širem broju korisnika.

8. Podaci ne podliježu licencama

Podaci ne podliježu regulacijama kao što su uvijeti korištenja, patenti, zaštitni znakovi, autorska prava i sl. Otvoreni javni podaci su dostupni javnosti bez ikakvih ograničenja.

9. Podaci moraju biti dostupni trajno

Podaci moraju biti dostupni dugoročno. Sve verzije javnih podataka trebaju biti dostupne u sustavu te arhivirane.

10. Podaci moraju biti besplatni

Jedna od djelomičnih prepreka pristupa javnim podacima je naknada za troškove pristupa, iako su svedeni na minimalan iznos.

Obamina administracija dodatno je 2013. godine donijela zakonske okvire odredbom "Open Data Executive Order" kojom se definiraju obaveze i politike prema kojima svi podaci nastali radom tijela javne vlasti moraju biti besplatni i dostupni u otvorenim i strojno čitljivim formatima uz poštivanje zakonodavnih okvira o tajnosti, privatnosti i povjerljivosti informacija.

Opisane su i prednosti otvorenosti javnih podataka u područjima koja uključuju zdravstvo, energetiku, javnu sigurnost, obrazovanje, gospodarstvo i globalni razvoj.

Primjena otvorenih javnih podataka - globalni i lokalni primjeri

Projekt Where does my money go? organizacije Open Knowledge analizira i vizualno prezentira potrošnju britanskih državnih institucija i primjer je transparentosti kao jedne od vrijednosti otvorene vlasti. Britanski građani imaju izvrstan pristup javnim podacima. Za svako Ministarstvo dostupni su im podaci o troškovima, plaćama viših pozicija, potrošnji, službenim kreditnim karticama, ugovorima, natječajima, itd. Portal Gov.uk pruža dodatnu vrijednost te znanje u prikupljanju javnih podataka.

Foto: Transparentnost rada tijela državne vlasti Velike Britanije vidljiva projektom Where does my money go?

Otvorena vlast ujedno omogućuje i kreiranje alata koji povezuju zakonodavne okvire, javne podatke, tehnologiju i inovativnost na temelju kojih građani mogu donositi informiranije odluke. Ministarstvo obrazovanja Sjedinjenih Američkih Država objavilo je tako alat College Scorecard koji omogućuje budućim studentima i njihovim obiteljima da istraže za pojedini fakultet parametre kao što su godišnji troškovi studija, prosječan iznos kredita za školarinu te godišnjih primanja diplomanata.

Foto: Otvorena vlast i donošenje informiranijih odluka na primjeru alata College Scorecard

Otvaranje javnih podataka ima i ekonomsku vrijednost. Nekoliko izvještaja procjenjuje godišnju ekonomsku korist otvorenih javnih podataka na razini Europske unije na nekoliko desetaka milijardi eura. Danci prate svjetske lidere SAD, Veliku Britaniju, Kanadu, Australiju i Francusku u inicijativi otvorene vlasti na što ukazuje i projekt Husetsweb.dk koji informira pravne i fizičke osobe o mogućnostima poboljšanja energetske učinkovitosti na temelju katastarskih i javnih katastarskih i vladinih podataka o instrumentima financiranja "zelenih projekata".

Foto: Otvorena vlast i i ekonomska vrijednost na primjeru danskog Husetsweb.dk

Otvorena vlast ima vrijednost i za samu vlast u terminima učinkovitosti - smanjenjem broja pritužbi i upita te radnog opterećenja javnih službenika. U izvještaju o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2012. godinu Agencije za zaštitu osobnih podataka izneseni su podaci o porastu broja žalbi na rad tijela javne vlasti u Hrvatskoj u odnosu na prethodnu godinu.

Prostora za ulaganje dodatnih napora za otvoreniju vlast koja će zaštiti građane, smanjti pritisak na poduzetnike i povećati učinkovitost tijela javne vlasti ima lokalno, ali i globalno.

Ovaj tekst je objavljen u sklopu projekta 'Public Data Now' podržanog od strane Holandske ambasade u BiH'. Tekstove vezane za pristup podacima i data novinarstvo možete čitati u našem serijalu ovdje.