Foto: Infobiro

Štampa publikovana u dijaspori nepoznanica je za građane i nadležne kulturne institucije u Bosni i Hercegovini. Nemamo tačnih podataka o broju časopisa i u kojim zemljama su oni objavljivani. U poslijeratnim aktivnostima Mediacentra Sarajevo na prikupljanju periodičnih publikacija i formiranju arhiva publikacija koje su objavljivane u periodu rata u BiH, identifikovano je njih četrnaest. Shodno tim podacima najviše je publikacija objavljivano u Republici Hrvatskoj: Behar Press, Domovina, Republika, Hrvatsko-bošnjački tjednik. Bilježimo još da je izdavačka djelatnost postojala u Republici Sloveniji, Republici Austriji, Kraljevini Švedskoj i Kraljevini Holandiji. 

Mediacentar Sarajevo je putem digitalnog arhiva INFOBIRO pokrenuo inicijativu da se periodične publikacije, čiji su izdavači bh. udruženja van granica Bosne i Hercegovine, prvo lociraju, digitaliziraju, a potom obrade i arhiviraju u INFOBIRO-u. Razloga za inicijativu je više. Izdvojit ćemo tri. Prvi, možda i najvažniji jeste da su te publikacije sadržaj objavljivale na bosanskom jeziku. Mogućnost da građani koji se u to vrijeme nalaze u izbjeglištvu čitaju novine na svom jeziku ne samo da ima vrijednost ''očuvanja jezika'' već i vrijednost očuvanja kulture i identiteta. Drugi važan segment je da izdavaštvo potpada pod ono što se bibliotečkim jezikom zove bosniaca. Treći je da sadržaj tih publikacija predstavlja resurs za istraživanje organizacije života naših građana koji su svoj novi dom našli u zemljama širom Evrope. Generalna ideja inicijative Mediacentra je da se putem arhiva INFOBIRO učini dostupnim i pretraživim sadržaj ''dijasporske štampe'' u mjeri u kojoj je ona dostupna.

Bosanska pošta je prvi časopis čiji sadržaj je dostupan i pretraživ u arhivu INFOBIRO. U toku je obrada i arhiviranje sadržaja ovog časopisa. Bosanska pošta je prvi broj objavila u Oslu, Norveškoj u septembru 1995., a ugašena je 2004. Pošta predstavlja jedan od najznačajnijih publikacija objavljivanih van granica Bosne i Hercegovine. Urednik i izdavač ovog časopisa Dževad Tašić o Bosanskoj pošti je rekao:

Širok je spektar tema koje su čitateljima Pošte bile na raspolaganju. U svakom broju su bili članci koji se odnose na aktuelnosti iz Bosne i Hercegovine. Vrlo važno je bilo informisati ljude o aktuelnostima iz BiH u vrijeme kada su vijesti iz zemlje na našem jeziku bile vrlo ograničene. Odabirom tema koje su tretirale kulturnu historiju Bosne i Hercegovine težilo se sačuvati kulturni identitet čitatelja. Između ostalog, izuzetno korisnim za čitatelje je bio sadržaj koji ih je upoznavao sa norveškim zakonodavstvom ili rubrika koju je uređivala Jagoda Bilić, a u kojoj je konkrentim savjetima pomagala ljudima da jednostavnije organizuju svoj život u izbjeglištvu. Vrijednost Bosanske pošte ogleda se i u tome da je čitatelje putem rubriku Vodič kroz norvešku kulturu upoznavala sa kulturom zemlje u kojoj se nalaze. Kvalitetan urednički koncept, širok izbor saradnika poput Kemala Kurspahića, Mehmeda Memice Husića, Miroslava Prstojevića, Dževada Tašića, Branka Tomića, Spasoja Perovića i drugih vrlo brzo je dao rezultat. Dževad Tašić je u razgovoru za portal media.ba potvrdio da je Bosanska pošta postala jedan od najtiražnijih magazina u Skandinaviji. Pošta se distribuirala u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj, a tiraž je ''išao'' do 14.000 prodanih primjeraka, a od toga 10.000 bilo je u pretplati.  

Širokom upotrebom interneta i digitalnih sadržaja Bosanska pošta je prestala biti konkurentna. Ugašena je tokom septembra 2015., dvadeset godina nakon objavljivanja prvog broja. O konkretnim razlozima za gašanje časopisa urednik Tašić je rekao:

Zahvaljući razumijevanju Dževada Tašića sadržaj Bosanske pošte će postati širokodostupan i pretraživ putem arhiva INFOBIRO. Napravljen je prvi korak da ''štampa iz dijaspore'' postane dio sadržaja arhiva INFOBIRO i da se dodatno ojačaju višegodišnja nastojanja Mediacentra u prikupljanju, arhiviranju i povećanju dostupnosti magazina, časopisa i novina koje su povezane sa našom zemljom ili su nastale na tlu naše zemlje od 1850. do danas. Nastojanjima da savremenu štampu i pisanu kulturnu baštinu BiH učinimo pretraživom i dostupnom kako bi se kreirale mogućnosti za još jednu sliku BiH.

Miroslav Prstojević, jedan od saradnika Bosanske pošte, o zemlji Bosni u prvom broju je napisao: svatko od nas njedri i prti neku svoju Bosnu. Dragu, veselu, studenu, pijanu, siromašnu, milu, napuštenu, obesčašćenu, snenu, ukletu, jedinu, gordu, izgnanu, grku, tužnu, ljubljenu, ranjenu, nezaboravnu, ponosnu, spaljenu, silovanu, bogatu, meraklijsku, akšamlijsku, ubogu, široku, sevdahli, beharli, ubijanu, sažeženu, nasmijanu, opljačkanu, razbarušenu, rosnu, bistru, toplu, umivenu, ocrnjenu, rasčerećenu, jasnu a našu i samo moju, tvoju, jedinu Bosnu.

___