Smeće se i dalje zadržava na Drini, ali ne i medijska pažnja o tom problemu.

foto: Dejan Furtula

Politika, ekonomija, biznis, kultura, sport, COVID-19, najčešće su rubrike na web portalima što je i fokus medijskog izvještavanja. Ekologija i eko vijesti uglavnom nisu posebne kategorije i takve teme uglavnom prolaze pod rubrikom društvo ili vijesti. Nijedan od 10 najčitanijih informativnih portala u BiH nema kategoriju za vijesti o ekološkim temama i zaštiti okoliša.

Portal Mreže za izgradnju mira jedan je od rijetkih koji već četiri godine ima rubriku „Eko vijesti“, gdje sedmično objave nekoliko vijesti.

“Rubrika je u prosjeku manje čitana u odnosu na ostale, ali veliki interes ima kada se apeluje na ekološke katastrofe, posebno joj se čitanost povećala u doba COVID-19”, objašnjava za Mediacentar Mirjana Ribić, web administratorica Mreže za izgradnju mira.

Ekološke vijesti i teme na portalu Klix se objavljuju u okviru rubrike Vijesti i urednik portala Dino Bezdrob kaže da se često bave ekološkim temama.

“Veoma često pratimo ekološke akcije u BiH i time se trudimo graditi svijest građana o iznimnoj važnosti prirode. Istovremeno ukazujemo na divlje deponije, borbu običnih ljudi za očuvanje rijeka, šuma, jezera, čistog zraka i slično. Izvještavamo o neredovnom odvozu otpada u gradskim sredinama i neselektivnom odlaganju otpada, ali i o neosvijestenosti građana koji uništavaju prirodne blagodeti širom BiH. Veoma često imamo informacije o navedenoj temi jer smatramo da je veoma važno čuvati ono što nas okružuje, a posebno u BiH koja je nadaleko poznata po prirodnim bogatstvima” kaže Bezdrob i dodaje i da je čitanost tih vijesti dobra.

“Čitatelji portala Klix.ba se interesuju za ekologiju i očuvanje prirode i često nam pišu o problemima na koje treba ukazati nadležnima u jedinicama lokalne samouprave.”

Smeće na Drini / Foto: Dejan Furtula

Ekološki incidenti u BiH zanimljiviji stranim medijima

Kada je početkom ove godine pukla lančanica koja je zadržavala tone plutajućeg otpada nekoliko stotina metara iznad brane HE na Drini u Višegradu, o tom ekološkom incidentu pisala je većina domaćih, a vijest je prenijeta i u svjetskim medijima.

Činjenica je da je otpad na Drini prisutan godinama, i da uglavnom nije bio u fokusu medija. Kao vijest dana plutajući otpad se našao tek onda kada je zaprijetio da obustavi rad Hidroelektrane na Drini. Ekološki aktivista iz Višegrada Dejan Furtula saradnju s medijima ocjenjuje solidnom, ali i primjećuje da se u posljednje vrijeme mediji više interesuju za ekološke teme što, kaže, nije bio slučaj ranijih godina.

“Nažalost, mediji izveštavaju samo kada se desi neki eksces, poput gorenja gradske deponije”, govori Furtula za Media.ba i smatra da domaći mediji nekada nisu svjesni značaja izvještavanja o ekološkim temama.

“Nakon prvog pucanja lančanice, prvenstveno su nam se obratili strani novinari, ali tema je postala interesantna i domaćim medijskim kućama kada su shvatili da ovo nije nešto o čemu bi trebalo da se malo govori”, kaže Furtula.

Fokus medija na ekološkim temama možda bi mogao biti usmjeren kada bi za izvještavanje o ekološkim temama postojala zakonska obaveza. Obavezu da izvještavaju o ekološkim temama u BiH nemaju ni javni servisi.

“Prema uslovima dozvole, Javni servisi nemaju propisane posebne kvote za navedene sadržaje, već se isti ubrajaju u obrazovni program”, pojasnili su iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

Iz Press službe Federalne televizije kažu kako u svom programu imaju raznovrstan ekološki sadržaj a da ekološke teme, uz sav ostali sadržaj, obrađuju u emisiji “Zelena panorama”, dok su teme i vijesti iz ove oblasti, kažu, nezaobilazne u emisiji “Federacija danas”.

“Brojni domaći i strani dokumentarni serijali se usko bave pitanjima ekologije, od domaćih serijala možemo izdvojiti: Ekoviziju, Ptice BiH, Rijeke BiH, a od stranih: Moć planinskog bilja, Klimatski izazovi, Hrana budućnosti , Globalna nauka te serijal koji će Federalna televizija uskoro emitirati – Nacija inovacija”, dodaju iz Press službe FTV-a.

Lokalni mediji nemaju uslove za izvještavanje o eko temama

Elvira Aganović, glavna i odgovorna urednica RTV BPK Goražde, kaže da u programskom sadržaju nemaju “redovnu” emsiju, ali da teme od značaja za ekologiju obrađuju kroz informativni program, odnosno Dnevnik i dijalošku emisiju.

“Nastojimo ukazati na broje probleme iz ove oblasti, ali i radimo, koliko smo u mogućnosti na podizanju svijesti o značaju ekologije, promovišemo i rijetka lokalna udruženja koja se bave ovim problemom. Koliko mi je poznato tek nedavno je osnovano jedno takvo udruženje koje se ozbiljnije bavi ovom problematikom i vrlo je izvjesno da ćemo u narednom periodu nastojati u saradnji s njima obezbjediti i stalni sadržaj u našem programu s akcentom na edukaciju. S druge strane ovakve teme tretiramo i kroz dijalošku emisiju, jer su problemi u našem kantonu kad je riječ o ekologiji akutni, poput deponovanja otpada na nelegalnoj deponiji”, kazala je Aganović.

Ekološkim temama najviše pažnje daju u Dnevniku koji je, kako objašnjava Aganović, veoma gledan, ali da bi više pažnje posvećivali ekologiji potrebno je da za to imaju i bolje uslove.

“Nažalost, okolnosti u kojima radimo, nam ne idu na ruku, kao i činjenica da su lokalne sredine poput naše limitirane u svakom smislu, da nedostaje i relevantnih sagovornika na ove teme, itd...” objašnjava Aganović.

Još jedna lokalna televizija – RTV ZE suočava se sa sličnim problemom. Željeli bi češće izvještavati o ekologiji i zaštiti okoliša, ali za to nemaju uslove iako je takav program, prema riječima Sinana Gluhića, rukovodioca Službe prizvodnje programa RTV Zenica, gledan i ima svoju publiku.

“Trenutno nemamo tematsku emisiju o ekologiji kao poseban RTV programski sadržaj. Redovno to nastojimo imati, najkonkretniji primjer je sedmična emisija ‘Eko zona’, ali nema uvijek sluha kod nadležnih da to sponzorišu, sufinasiraju ili na neki treći način podrže. Imamo emisiju ‘Dobra voda’ koja također tretira i ekološke teme, kao i emisiju ‘Iz mlade zjenice’ koju realizuje poseban tim mladih novinara i koja se emituje na još pet TV stanica u FBiH”, kazao je Gluhić za Mediacentar.

Lančanica nadomak brane HE na Drini je zamijenjena, smeće je očišćeno, ali problem i dalje nije riješen. Plutajući otpad u Višegrad svakodnevno stiže pritokama Drine iz Srbije i Crne Gore. Otpada na površini Drine ima i dalje, ali posljednih dana o tome nema objava u bh. medijima.

Među rijetkim izvještajima koji su u proteklih mjesec tematizovali plutajući otpad u Višegradu je napravila Hannah Lucinda Smith u reportaži za britanski Sunday Times. Ona je tematizovala uzrok problema, a ne posljedicu. Njen tekst prenijeli su brojni hrvatski mediji, među kojima i Jutarnji list.

Preneseni članak Jutarnjeg lista u identičnom sadržaju, objavio je samo jedan portal iz BiH.

„I dan danas dolaze ogromne količine smeća na Višegradsko jezero koje zadržava nova lančanica koja je nedavno postavljena”, zaključuje razgovor Furtula koji je ustupio i fotografije trenutnog stanja na Drini.

Smeće se i dalje zadržava na Drini, ali ne i medijska pažnja o ovom problemu.

___