Tekst "Kako plenum komunicira sa medijima" nastao je na osnovu knjige "Blokadna kuharica ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu" u kojoj je detaljno opisano kako je funkcionisao Filozofski fakultet tokom 35-dnevne studentske kontrole u proljeće 2009. godine.

Foto: Građani Sarajeva ispred mjesta održavanja prvog plenuma

Jedan od razloga zbog kojeg je napisana knjiga u kojoj se opisuje ustrojstvo studentske kontrole jeste predstavljanje iskustava koja mogu pomoći studentima sa drugih fakulteta ali i članovima drugih kolektiva u zemlji i izvan nje da naprave isto. Ustrojstvo studentske kontrole djelovalo je na sljedeći način: tri su glavna organa studentske kontrole nad fakultetom bili plenum, radne grupe i redari. Plenum je predstavljao središnje tijelo odlučivanja. Sve odluke donosile su se direktno demokratski, a u plenumu su mogli učestvovati svi zainteresovani. Svi imaju pravo govoriti i jednako pravo glasa. Sve odluke donose se većinom glasova. Plenum svaki put vode dva različita moderatora. Za vrijeme blokade, plenum se održava svaki dan.

Na koji način se komunicira sa medijima, sadržina medijske strategije i način izbora glasnogovornika posebno su značajne stavke kada se radi o medijskoj slici plenuma. Pored tematskog bloga, učesnici studentske kontrole imali su razvijenu strategiju koju su koristili pri komunikaciji sa medijima i javnošću a sve u cilju što kvalitetnijeg predstavljanja i funkcionisanja plenuma.

Depersonalizacija, glasnogovornici i press konferencije

Medijska strategija kao svoj glavni cilj treba da ima jasno postavljene zahtjeve javnosti. No, nabitnija odlika medijske strategije trebala bi biti depersonalizacija. To bi značilo da nema profesionalnih glasnogovornika i da nema nikakvih izlaženja u medije pod ličnim imenom u ime plenuma. Oni koji istupaju u medije, u svoje lično ime, ipak bi trebali biti anonimni. I ne zbog straha od eventualnih sankcija, nego da bi se naglasila kolektivnost akcije i opći zahtjevi koji se ne tiču pojedinaca nego općeg interesa.

Time bi se ujedno izbjeglo stvaranje vođa i prepoznatljivih lica koja bi mogla odvratiti pažnju od same akcije i ciljeva i svesti je na stvaranje novih medijskih zvjezda. Svaku press konferenciju treba da prate tri nova glasnogovornika odobrena od strane plenuma.

Isto tako su se, po potrebi, na plenumu birali i uvijek različiti delegati koji bi bili zaduženi prenijeti poruku plenuma u različitim istupima (za medije, na skupovima itd.). Takve je istupe uvijek morao odobriti plenum.

Osim izbjegavanja iznošenja vlastitih imena, u svim istupima se treba paziti na to da se akcija ne svede na pojedinačne lične emotivne priče, doživljaje i osjećaje.

Određivanje medijske sekcije kojoj bi plenum dao određen mandat. Komunikacija sa medijima bi se vršila na različite načine - putem medijskog telefona (na koji bi se javljali različiti rotirajući anonimni članovi medijske sekcije), zatim putem elektronske pošte, portala, press konferencija koje bi se trebale održavati svakodnevno.

Medijska sekcija mora imati mandat da bi mogla brzo reagirati kod pisanja medijskih izjava kao i zbog stalnih kontakata s medijima preko medijskoga telefona, elektronske pošte itd.

Medijske izjave se pišu na redovnim sastancima mandatirane medijske sekcije na sljedeći način: na početku se, iz praktičnih razloga, dogovori što će se točno napisati (u okviru rasprava i odluka na plenumu te rasprava na sastanku medijske radne grupe), pa jedna ili dvije osobe naprave grub nacrt teksta koji se onda poslije zajednički dorađuje. Sekcija je tijekom blokade pisala svakodnevne izjave za medije, kao i druge potrebne dopise (otvorena pisma, reakcije na neke napise u medijima i sl.).

Osim toga, medijska sekcija je bila u stalnom kontaktu s medijima i telefonski te elektronskom poštom. Za vrijeme blokade, članovi medijske sekcije davali su neprestano i anonimne izjave, intervjue itd., dakako u okviru parametara zadanih plenumskim odlukama. Medijska sekcija je pripremala i tiskovne konferencije (za vrijeme blokade) te koordinirala pripremu glasnogovornika.

No osim mandatirane medijske sekcije postoji i otvorena medijska radna grupa koja, kao i ostale grupe, ima svoje sastanke (za vrijeme blokade redovne, u postblokadno doba po potrebi, tj. kada je sazove plenum) na koje mogu doći svi zainteresirani. Na medijskoj se radnoj grupi raspravlja o medijskoj strategiji, predlaže se na što treba reagirati, kojih se tema dotaći i slično.

Punu verziju knjige Blokadna kuharica ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu, možete preuzeti ovdje.