Izborna kampanja u Bosni i Hercegovini (BiH) zvanično počinje 2. septembra, a brojni politički kandidati i stranke odavno su počeli sa predstavljanjem programa, kako kroz kanale koji zaobilaze sankcije predviđene Izbornim zakonom BiH, jer je riječ o neplaćenom političkom oglašavanju, tako i kroz plaćena politička oglašavanja, prije svega na društvenim mrežama koja su zakonom, prije početka predizborne kampanje, zabranjena.

 

Plaćeno političko oglašavanje dozvoljeno je u periodu od dana službenog početka izborne kampanje do početka izborne šutnje, odnosno u periodu 30 dana prije dana održavanja izbora. 

 

Centralna izborna komisija (CiK) BiH je od 4. maja, kada su raspisani Opšti izbori u BiH, do 11. avgusta u deset slučajeva izrekla sankcije u ukupnom iznosu većem od 20.000 konvertibilnih maraka (KM). 

 

“Centralna izborna komisija je do sada donijela deset odluka kojima su izrečene kazne za pet političkih subjekata. Sve odluke još nisu pravosnažne, a vi možete saznati o kojim iznosima i političkim subjektima se radi ako pogledate snimke sjednica  na kojima su te odluke donesene, a radi se o 33., 34., 37. i 39. sjednici koje možete pogledati na https://www.youtube.com/c/IZBORIBIH/videos ”, rekla je za Mediacentar Sarajevo stručna savjetnica za odnose s javnošću CIK-a BiH Maksida Pirić. 

 

Pregledom sjednica CiK-a, evidentno je da je najviše puta kažnjavan Demokratski narodni savez (DNS), a kršenje zakona osim kandidatima te političke partije, nije strano ni predsjedniku stranke Nenadu Nešiću.

 

Na 39. sjedinici CIK-a održanoj 11. avgusta DNS-u je izrečena kazna od 3.500 KM jer  “je njen kandidat Nenad Nešić na društvenoj mreži Facebook vodio političko oglašavanje prije službenog početka izborne kampanje.” 

 

Na istoj sjednici kaznom od 4.000 KM kažnjen je kandidat iste stranke za Predstavnički dom BiH Aleksandar Glavaš jer je platio sponzorisane objave u elektronskim medijima, tačnije na društvenoj mreži Facebook, a kažnjen je i njegov stranački kolega Marko Kubatlija. 

 

 

CIK je samo jednom izrekao sankciju postupajući po službenoj dužnosti, sve ostale sankcije izrečene su nakon pritužbi nevladinih organizacija ili političkih partija. Tako je naprimjer Socijaldemokratska partija BiH (SDP) prijavila Stranku Demokratske Akcije (SDA) jer je “vršila javnu promociju i zagovaranje putem javnog operatera BH Telecom”, kada je 19.maja ove godine na adrese više hiljada glasača poslala sms poruke  u kojima se od glasača traži da u anketi internet portala Klix.ba glasaju za Bakira Izetbegovića kao preferiranog člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

 

CIK je kaznio SDA sa 1.000 KM 22. jula, prije nego što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 27. jula donio izmjene Izbornog zakona BiH kojima je sada minimalna kazna za ovo kršenje Izbornog zakona povećana na 3.000KM.

 

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prijavio je Nenada Nešića, Partiju demokratskog progresa (PDP) i Opštinski odbor PDP-a Doboj, ali najviše prijava podnio je Transparency international čak 32. 

 

“Većinom se te prijave odnose na preuranjeno plaćeno oglašavanje s tim što je za neke od prijava koje smo podnijeli, CIK već donio zaključak da neće pokretati postupak zato što su procijenili da se ne radi o političkom oglašavanju. Dakle, donijeli su stav da nije svako plaćeno oglašavanje političko”, kazala je za Mediacentar Sarajevo Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency international.

 

Sponzorisanje privatnih objava nije kažnjivo iako mogu privući publiku za naredne objave političkog karaktera. Zakonom je zabranjeno samo plaćanje promocije poruka političkog sadržaja što je za mnoge sporno. Korajlić kaže da se u ovom izbornom procesu od strane CIK-a prave razlike u tumačenju gdje se ulazi u sam sadržaj, što ranije nije bio slučaj. 

 

“Tu je sada razlika u tumačenju između onoga što smo mogli vidjeti pred prošle izbore gdje su oni samo po našim prijavama postupali u nekih četrdesetak slučajeva istog tipa i izricali su mnogo više pojedinačnih kazni”, dodaje Korajlić. 

 

Pozitivno je, pojašnjava, što su povećani iznosi novčanih sankcija. “U ovim slučajevima sa DNS-om, vidjeli smo da je zbog toga što su ponavljali prekršaj, a i zbog svih ostalih okolnosti koje su uzete u obzir, preko 10 hiljada maraka novčanih sankcija izrečeno samo za DNS i njihove kandidate”, dodaje ona.

 

Nakon izmjena Izbornog zakona povećan je i spektar sankcija, a u Transparency Internationalu sada čekaju da vide kako će CIK postupiti po prijavama nakon što su izmjene stupile na snagu. 

 

 

Udruženje “ReStart Srpska” do sada je kršenje zakona zbog plaćenog političkog oglašavanja uočilo kod 14 stranaka i kandidata. 

 

“Neke od tih nepravilnosti smo prijavili CIK-u, neke ćemo tek da prijavimo. Činjenica jeste da zbog omasovljavanja Facebook oglašavanja, na globalnom nivou fenomen preuranjene političke kampanje jeste povećan, međutim dok se ne završi ovaj izborni proces još nemamo informaciju koliko u procentima”, rekao je za Mediacentar Sarajevo predsjednik te organizacije Stefan Blagić.

 

 

 

Smatra da je CIK odradio svoj dio posla jer je neke kandidate koje su prijavili već kaznio, a neki su u procesu obrade. “Tako su nas obavijestili”, kaže on. 

 

Tanasković Mićanović kaže kako je neophodno skrenuti pažnju i na slučajeve preuranjene izborne kampanje koji su široko rasprostranjeni, ali koje nije moguće sankcionisati usljed sive zone koja postoji u Izbornom zakonu BiH u kojem je navedeno da je preuranjena izborna kampanja, ona koja je plaćena, čime politički subjekti, imaju mogućnost raditi veliki broj aktivnosti koji jesu promocija, ali koje se ne mogu tretirati trenutnim zakonom. 

 

Sljedeća najučestalija izborna nepravilnost koju su uočili posmatrači Koalicije “Pod lupom” odnosi se na zloupotrebu javnih resursa i zloupotrebu funkcija, najčešće kroz intenziviranje javnih radova i učešće javnih službenika u kampanji političkih subjekata. 

 

“Ukupno su zabilježena 24 ovakva slučaja, od kojih se 20 odnosi na zloupotrebe javnih resursa u 18 opština i gradova i četiri slučaja na rad službenika u kampanji u četiri opštine i grada - Brčko distriku BiH, Jablanici, Rudom i Vitezu”, dodaju iz Koalicije. 

 

Siva zona odnosno praksa i zakonska regulativa da se kažnjava samo politička promocija i kampanja koja je plaćena mogla bi biti rješena na tri načina: proširivanjem sankcija i na neplaćene kampanje, promjenom političke filozofije stranaka da poštuju zakon, a ne da traže rupe u zakonu. Treća opcija je da se smanji period od raspisivanja do održavanja izbora.

 

“Gdje od raspisivanja izbora do potvrđivanja rezultata prođe šest mjeseci, što je predugo. Ukoliko bi se izborni period skratio, a što Koalicija Pod lupom zagovara dugi niz godina, mišljenja smo da bi, između ostalog, imalo uticaja i na smanjivanje pojave preuranjene, a prije svega zakonom zabranjene kampanje”, kaže Jelena Tanasković Mićanović

 

 

Primjer DNS-a koji i nakon izrečene kazne nastavio da krši odredbe Izbornog zakona personifikuje da se strankama i kandidatima isplati kršiti zakon. Zato sankcije, smatraju naši sagovornici, nemaju odvraćajući efekat. 

 

“Zato što stranke unaprijed kalkulišu s tim da li im se isplati više da krše zakon ili da plate sankciju ili da se pridržavaju zakona. Dakle, moram reći da se u poređenju s prošlim izborima mnogo smanjilo to plaćeno oglašavanje, valjda i zbog tog broja sankcija koje su bile pred prošle izbore jer smo prošli put imali mnogo više stranaka, mnogo više reklama. Imali smo čak i bilborde koji su bili svuda po državi i prije početka izborne kampanje za koje su stranke isto bile sankcionisane. Tako da, smanjena je ta pojava, ali nedovoljno, naravno jer se nekim strankama isplati da plate par hiljada sankcija a da se oglašavaju sve vrijeme jer im to donosi veću šansu da dobiju, da prikupe glasove”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH. 

 

Slično misli i Stefan Blagić iz ReStart-a. “Problem sa ovakvim stvarima jeste što su zakonske sankcije jako male pa se političarima i partijama isplati da krše izborni zakon”, rekao je Blagić. 

 

I u Koaliciji “Pod lupom” primjećuju da oštrije sankcije nisu odvraćajujeg karaktera za plaćeno oglašavanje prije početka izborne kampanje, ali da za konačnu ocjenu treba sačekati da se izborni proces okonča. Na pitanje da li se strankama isplati plaćati sankcije jer im plaćeno oglašavanje pomaže da dođu do glasača, Tanasković Mićanović kaže da je to pitanje za te stranke.

 

“Ono što bih ja pitala jeste da li se biračima isplati glasati za stranke ili kandidate koji svjesno krše zakon kako bi se domogli određenih pozicija, te ako svjesno krše ovaj zakon, šta će ih spriječiti da krše i neke druge u budućnosti. Svi oni koji bilo u kampanji bilo u svom svakodnevnom radu i djelovanju pozivaju na poštivanje zakona, trebaju krenuti od sebe i poštivati sve, bez izuzetaka”, kaže Jelena Tanasković Mićanović.

 

Iako veliki problem, javno oglašavanje nije jedino nepoštovanje građana, zakona, i države. Problem je i što stranke uveliko ogranizuju, zakonom nekažnjive, javne skupove na kojima vode predizborne kampanje prije početka predizbornog perioda. Iako se ne radi o plaćenom oglašavanju, sama organizacija takvih događaja se plaća javnim, a ne privatnim novcem. Mjesecima ranije pojedini bosanskohercegovački političari su o trošku građana putovali po evropskim zemljama održavajući tribine pred glasačima iz dijaspore. Lepeza zloupotreba javnih sredstava i izbornog zakona je velika, ali sankcije su usmjerene uglavnom na društvene mreže.