Nedovoljni kapaciteti i nedostatak jasnih smjernica

foto: Pixabay

Društvene mreže su u širokoj upotrebi u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori i važan su alat medijima za dosezanje publike. Mediji se, međutim, na mrežama suočavaju sa brojnim izazovima, od manjka kapaciteta za moderaciju sadržaja do oštre konkurencije.

Veliki broj medija na Zapadnom Balkanu nema menadžere društvenih mreža, smjernice za korištenje društvenih mreža ili za moderaciju sadržaja, a ponekad čak ni vještine i kapacitete da ih efikasnije koriste.

Kontinuirani monitoring medija koji sprovodi Institut za medije Crne Gore pokazuje da nalozi online medija na društvenoj mreži Facebook obiluju komentarima sa teškim uvredama, psovkama i spornim govorom. Zaključak ovog monitoringa je da najčitaniji online mediji u Crnoj Gori – Vijesti online, CDM, kao i portal Radio-televizije Crne Gore – nedovoljno filtriraju komentare svojih korisnika i tako doprinose daljem širenju uvredljivog govora i govora mržnje u javnoj komunikaciji.  

Sporadična istraživanja koja provodi Mediacentar Sarajevo također pokazuju da pojedini komentari ispod članaka na nalozima medija u BiH sadrže govor mržnje, ali da ih ni mediji ni društvene mreže ne uklanjaju.

Dok najposjećeniji mediji u Crnoj Gori imaju osobe koje se bave moderacijom komentara online medija, u Bosni i Hercegovini ovo pitanje je slabije regulisano, te urednici većinom samo povremeno pregledavaju komentare korisnika. Urednici i novinari u obje zemlje smatraju da je potrebna bolja regulacija i moderacija sadržaja na mrežama, ali su i čitateljima neophodne jasnije smjernice kakav je sadržaj dopušteno postavljati i kako se uključiti u raspravu bez uvreda i poticanja mržnje.

Zakonski i samoregulatorni okvir

Zakon o medijima Crne Gore zabranjuje objavljivanje informacija kojima se izražavaju ideje, tvrdnje i mišljenja koja izazivaju, šire, podstiču ili pravdaju: diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, političkog, vjerskog ili drugog uvjerenja, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjinskog naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Uz to, online mediji su dužni bez odlaganja ukloniti komentar koji očigledno predstavlja nezakonit sadržaj, a najkasnije u roku od 60 minuta otkad su saznali o tome ili dobili prijavu od drugog lica da je u pitanju nezakonit sadržaj. Kazne za neuklanjanje ovakvih komentara iznose od 1.000 do 8.000 eura.

Takođe, Zakonom o elektronskim medijima ne smije se audio-vizuelnom medijskom uslugom podsticati mržnja ili diskriminacija po osnovu rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Ukoliko pravno lice emituje program koji ističe i podržava nasilje, narkomaniju ili druge vidove kriminalnog ponašanja, Zakonom je predviđena novčana kazna od 500 eura do šest hiljada eura.

Pitanje govora mržnje eksplicitno je tretirano i u smjernicama za načelo 4 Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore, gdje se navodi da mediji ne smiju objavljivati materijal koji bi izazvao širenje neprijateljstva i mržnje, te da moraju posebno voditi računa da ničim ne doprinesu širenju mržnje kad izvještavaju o događajima ili pojavama koji sadrže elemente mržnje. Kodeksom je propisano i da online mediji trebaju definisati svoja interna pravila za komentare čitalaca da bi se izbjegli nezakoniti i neetički sadržaji, uz potpuno poštovanje slobode izražavanja.

Međutim, pitanje moderacije i uklanjanja spornih komentara čitalaca na nalozima medija na društvenim mrežama nije zakonski tretirano, niti se pominje u Kodeksu novinara i novinarki Crne Gore. Stoga se vodi česta polemika da li je medij dužan da ukloni komentare čitalaca sa svoje stranice na društvenoj mreži ukoliko vrijeđa i širi mržnju.

Bosna i Hercegovina nema poseban zakon za medije, te se rad medija reguliše kroz regulatorni i samoregulatorni okvir.  Govor mržnje zabranjen je Kodeksom o audio-vizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija Regulatorne agencije za komunikacije BiH, koja je nadležna za radijske i televizijske stanice. U članu 4 Kodeksa se navodi da je zabranjeno ponižavati, zastrašivati ili podsticati na mržnju, nasilje ili diskriminaciju protiv lica ili grupe na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja i drugih zaštićenih osnova.

Član 4 Kodeksa Vijeća za štampu i online medije navodi da će novinari, urednici i izdavači u svakom trenutku biti svjesni opasnosti koja se javlja kada mediji govorom mržnje potiču na diskriminaciju i netoleranciju. Imajući u vidu takvu opasnost, novinari su dužni da učine sve kako ne bi huškali i/ili poticali na mržnju i/ili nejednakost na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja.

Kodeksom se također propisuje da su urednik i izdavač odgovorni za ukupan sadržaj štampanog ili online medija, a time i za objavljivanje korisničkih komentara u online komunikacijskom prostoru. Urednik u online mediju dužan je da uklanja korisničke komentare koji predstavljaju govor mržnje, poticanje na nasilje, huškanje, netrpeljivost, vrijeđanje, prijetnje i svaki drugi oblik neprimjerene i društveno neprihvatljive komunikacije. Ni kodeks Regulatorne agencije ni kodeks Vijeća za štampu, međutim, ne pružaju smjernice ili pravila za korisničke komentare na nalozima medija na društvenim mrežama i oni često ostaju izvan svih regulatornih i samoregulatornih okvira.

“Kada je riječ o sadržajima društvenih mreža, nadležnost Vijeća uključuje samo novinarske sadržaje, odnosno novinarske tekstove. Komentari korisnika društvenih mreža nisu obuhvaćeni Kodeksom niti su pod nadležnosti Vijeća. Na njih se primjenjuju smjernice zajednice konkretne društvene mreže”, naveli su nedavno iz Vijeća za štampu i online medije.

Prakse medija pri moderaciji sadržaja na mrežama u Crnoj Gori

Prema anketi Medijskog savjeta za samoregulaciju, sadržaj medija na društvenim mrežama u Crnoj Gori moderiraju urednici (39 posto), novinari (16 posto), posebno angažovani moderatori (23 posto), uredništvo portala (13 posto), ili se uredništvo oslanja na ad hoc rješenja [komentare moderira cijeli kolektiv, u zavisnosti od rasporeda moderacije ili od toga ko ima slobodnog vremena]. Moderiranje komentara na stranici medija na društvenim mrežama većina anketiranih smatra neophodnim, ali i iscrpljujućim poslom. Neki ispitanici ističu da to ne bi trebalo da bude posao i dodatno opterećenje novinara. Istovremeno, nedostatak ljudskih i finansijskih resursa predstavlja hroničan i zajednički izazov za sve medije u Crnoj Gori.

Portal CDM, koji je prema statistici sa sajta Alexa.com drugi najčitaniji mediji u Crnoj Gori, ima moderatora za komentare čitalaca na Facebooku.

Urednica portala CDM Aleksandra Obradović objašnjava da ovaj medij ima interne procedure za moderiranje komentara na društvenim mrežema.

“Brišu se svi koji u sebi sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netoleranciju svake vrste. Ističemo i da objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala CdM”.

Osim aktivnog naloga na Facebooku, ovaj medij koristi i Twitter i dijeli aktuelne informacije iz oblasti politike, ekonomije, društva, hronike, svijeta i zabave.

Obradović kaže da nisu imali problem sa objavljivanjem i promocijom sadržaja na Facebooku, ali da im je Facebook nedavno uklonio vijest u kojoj je objavljena fotografija navodnog srpskog pasoša lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića. “To nam se prvi put desilo”, kaže Obradović i dodaje da najveći doseg imaju vijesti iz hronike i životne priče.

Portal Radio-televizije Crne Gore, prema riječima urednice Nataše Novović, ima tri moderatora komentara na portalu i na društvenim mrežama.  Ovaj medij trenutno radi na formiranju redakcije za društvene medije, u okviru koje će biti precizirane i interne procedure za objavljivanje i moderaciju sadržaja na mrežama.

Novović kaže da na osnovu uredničke procjene određuju koji sadržaj ovog medija će objaviti i na društvenim mrežama.

“U skladu sa zakonima i dobrom praksom, osnova moderiranja je uklanjanje uvreda i govora mržnje. Zabranjujemo komentarisanje objava koje su osjetljivog sadržaja, ali na preciziranju pravila o tome moramo još raditi”, govori.

Novović kaže da do sada nisu imali problem sa objavljivanjem i promocijom sadržaja na Facebooku.

Prakse medija pri moderiraju sadržaja na mrežama u BiH

Neki od najčitanijih portala u BiH, poput Oslobođenja, Buke, Klixa i Bljeska, na portalima uklanja komentare ispod članaka. Ipak, korisnici mogu ostavljati komentare na društvenim mrežama.

Urednik portala Oslobodenje.ba je rekao da se komentari koji nisu u skladu sa pravilima i propisima uklanjaju na mrežama unutar redacije.

“Kada je riječ prevenciji, svi filteri koji su dozvoljeni od strane svih društvenih meža su nam aktivirani, pa tako možemo vršiti selekciju, ali ovo nije nikada dovoljno, jer je potrebno proći kroz sadržaj/komentare da bi vidjeli šta i kako je u pitanju”, govori Nihad Katica.

Portal Buka također ima isključenu opciju postavljanja komentara na svojoj stranici, ali i ova redakcija moderira komentare na društvenim mrežama. Urednik portala Elvir Padalović je rekao da mediji poput Buke ipak nemaju dovoljno resursa ni kapaciteta da pregledaju brojne komentare na društvenim mrežama, a najviše na Facebooku.

Ni najčitaniji portal u BiH Klix.ba, kako govori urednik ovog portala Semir Hambo, nema kapacitete da prati redovno sve komentare na mrežama, te to čine u skladu sa mogućnostima tako što obraćaju pažnju na specifične teme, gdje očekuju da će biti mnogo problematičnih komentara. Nemaju posebna pravila ili smjernica za postavljanje sadržaja na društvenim mrežama, ali Hambo kaže da prate pravila zajednice na društvenim mrežama.

Facebook im je i uklonio jedan članak zbog procjene da krši pravila mreže, nakon čega im se zbog toga smanjio reach. Hambo govori i da je Klix prijavljivao komentare Facebooku, ali da reakcija nije bilo, te da su svi zahtjevi odbijeni jer, prema procjeni mreže, ne krše njihova pravila.

Redakcija Bljesak.info također nema mogućnosti angažirati osobu koja bi se bavila praćenjem komentara. Kako je rekao urednik portala Berislav Jurič, redakcija komentare prati u skladu sa mogućnostima, vremenom i ljudskim resursima, te se uklanjaju sadržaji sa uvredama i govorom mržnje.

Odgovornost urednika i primjeri dobre prakse

Prema istraživanju Medijskog savjeta za samoregulaciju iz 2022. godine, većina medijskih aktera iz Crne Gore smatra da bi moderacija komentara na stranici njihovih medija na društvenim mrežama trebala biti regulisana nekim aktom. Međutim, kada je riječ o načinu njihovog regulisanja, nemaju konkretan prijedlog, osim stava da se Crna Gora može jedino priključiti globalnoj regulativi, ukoliko do nje dođe. Urednici i novinari u BiH također smatraju da je potrebno bolje regulisati sadržaj na mrežama naročito u pogledu problematičnog sadržaja, govora mržnje, negiranja ratnih zločina koji, uprkos njihovoj štetnosti, ostaju na mrežama.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić je u nedavnoj izjavi za Media.ba rekla da je uklanjanje nezakonitih komentara moralna odgovornost novinara.

“Trenutno ne postoji zakonska odgovornost medija za komentare na njihovim društvenim mrežama, ali postoji moralna obaveza svakog novinara da vrši nadzor nad sadržajima koji se javno objavljuju na određenoj internetskoj platformi kojom novinar upravlja i da efikasno reaguje u slučajevima kada određeni sadržaj predstavlja očigledno nezakonit govor, govor mržnje ili podstiče na bilo kakav vid nasilja, doprinoseći na taj način većoj toleranciji i očuvanju mira u društvu, te zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda”, kaže Pavličić.

Pavličić podsjeća i na predmet Sanchez protiv Francuske koji je pokrenuo novo pitanje u praksi Evropskog suda za ljudska prava – pitanje krivične odgovornosti vlasnika Facebook profila za komentare objavljene na “zidu” njegovog profila koje objavi treće lice.

Predmet se ticao lokalnog odbornika koji se kandidovao na parlamentarnim izborima, a koji nije sa svog Facebook naloga (koji je koristio u izbornoj kampanji) obrisao komentare osobe koja je podsticala na mržnju i nasilje prema muslimanima. Njega su francuski nacionalni sudovi osudili na novčanu kaznu u iznosu od 3.000 eura zbog podsticanja na mržnju ili nasilje protiv grupe i pojedinca na osnovu njihovog porijekla i pripadnosti određenoj naciji, religiji ili rasi.

Pojedini veći mediji imaju smjernice za moderiranje komentara na mrežama, ali i timove zadužene za društvene mreže.

Radio Slobodna Evropa ima tim zadužen za društvene mreže koji bira sadržaj i teme, prilagođava teme sa sajta RSE za mreže, piše skripte za videa i moderira komentare.

“Tretiramo društvene mreže kao zasebne platforme, tako da ne objavljujemo isključivo linkove sa sajta Radija Slobodna Evropa. Trudimo se da videe uploadamo posebno na ove platforme, da objavljujemo galerije, slike sa citatima i slično”, navodi

Najveći posao kod moderiranja je, kako govori urednica digitalnih medija balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa Ajla Obradović što na Facebooku i YouTubeu ima veliki broj komentara. Kaže da su iskoristili sve alate koji su dostupni i da na Facebooku imaju uključen ''profanity filter'', filter za vulgarne riječi, ali što i dalje ne znači da govor mržnje ili uvrede neće proći te filtere.

“Dovoljno je da korisnik izmijeni jedno slovo ili doda tačkicu u uvredljivu riječ i komentar zaobilazi filtere”, govori Obradović.

Kaže da ne zabranjuju komentaristanje na mrežama, ali ako se povede rasprava u smjeru uvreda, onda se komentari brišu, a rasprava zatvara.

“Facebook ima opciju da ograničite komentare na stranice koje vas prate ili da komentarisati mogu samo oni koje ste označili u postu, tako da su to zgodne opcije kada postane teško pratiti sve komentare. Dešavalo se da u videima o LGBT+ zajednici moramo potpuno zatvoriti komentare zbog uvreda na račun sagovornika na Facebooku”, dodaje. Veliki broj je komentara i na YouTubeu, ali tamo su omogućili opciju koja je nedavno uvedena na ovoj mreži, a omogućava bolju provjeru komentara.

“U notifikacijama možete vidjeti sve komentare, ali oni ne moraju nužno biti vidljivi ispod videa, jer ih je YouTube zadržao da ih pregledate prije puštanja”, kaže. Dodaje da je lakše moderiranje na Twitteru i Instagramu, jer nema toliko komentara kao na drugim platformama.

Ispod nekih postova, kaže ona, publika je obaviještena da će se brisati neprikladni komentari i uvrede, a u slučajevima gdje se uvrede ponavljaju, korisnici su blokirani.

“Vjerujemo da je važno da mediji rade onoliko koliko mogu da sekcija komentara bude mjesto gdje se niko ne vrijeđa po bilo kojoj osnovi i mjesto za konstruktivne rasprave. Neslaganja i drugačijih mišljenja ima uvijek, pogotovo imajući u vidu da smo regionalni medij, ali je potrebno naglasiti publici jasno da govor mržnje neće biti tolerisan”, govori.

Govoreći o ograničenjima sa kojima se suočavaju na društvenim mrežama, Obradović kaže da je prije dvije godine Facebook odbijao neke njihove promocije zbog politike prema kojoj da biste promovisali sadržaj koji se tiče socijalnih tema ili na primjer oglasa za posao, trebate biti verifikovani.

“Nakon što smo prošli verifikaciju, više se nismo suočavali sa problemima. S tim da se oglašavanje promijenilo, više ne oglašavamo pojedinačne postove, već recimo cijelu sekciju podcasta, budući da nam je to format koji je u fokusu ili neke veće projekte, kao što je newsletter za koji pravimo kampanje”, rekla je Obradović

Prema njenim riječima, nisu se suočavali sa problemom da njihov sadržaj ne bude dovoljno vidljiv na mrežama.

Pojedini strani mediji, kao što su Guardian i Los Angeles Times, imaju smjernice za čitetalje na društvenim mrežama koji objašnjavaju kakvi komentari će biti brisani ali i nude savjete čitateljima da trebaju postavljati relevantne i jasne komentare. New York Times također ima upute čitateljima kako njihova redakcija moderira komentare, ali i na koji način čitatalji mogu sami sakriti komentare koje ne žele da vide.

Mediji, poput BBC-a, imaju i smjernice za sadržaj na društvenim mrežama, koji uključuju i jednu vrstu kodeksa ponašanja za svoje uposlene na društvenim mrežama.

Predstavnici medijske zajednice se slažu da bi pitanje regulacije i moderacije sadržaja na mrežama trebalo bolje urediti, a za početak je potrebno izraditi set preporuka medijima za objavljivanje i moderaciju sadržaja u zemljama Zapadnog Balkana.

___