Vesna Nikodinoska, istraživačica medija iz Sjeverne Makedonije, radila je kao novinarka za nekoliko dnevnih i sedmičnih novina prije nego što je prešla u civilni sektor. Već 17 godina je zaposlena u Makedonskom institutu za medije, gdje radi kao menadžerica projekata i istraživačica na brojnim projektima vezanim za medije. Njeno novinarsko iskustvo pružilo joj je snažnu osnovu za istraživački rad. Ističe da novinarstvo i istraživanje dijele mnoge osobine, uključujući radoznalost, postavljanje pitanja i istraživanje tema koje utiču na društvo.

Njen istraživački rad uključuje analizu stanja u medijskoj sferi, pružanje argumenata zasnovanih na dokazima te zagovaranje odgovornosti, promjena i informisane javne svijesti. Vesna naglašava da se istraživanje ne treba fokusirati na lične interese, već na ono što je važno, istinito i pravedno. Autorica je brojnih publikacija, uključujući one za SEENPM koje finansira EU, o budućnosti medija u Sjevernoj Makedoniji, osiromašenom medijskom tržištu, niskim etičkim standardima, potrebi za efikasnim zakonodavstvom i o samoregulaciji medija.

Razgovarala: Anida Sokol

Koje rezultate biste izdvojili iz nedavnog istraživanja o budućnosti medija u Sjevernoj Makedoniji?

- Medijsko tržište u Sjevernoj Makedoniji je premalo da bi osiguralo finansijsku održivost svih medijskih kuća koje djeluju u zemlji. Ima mnogo medija, posebno zbog brzog razvoja online portala. Svi se takmiče za prihode od oglašavanja, ali i za budžetska sredstva koja država dodjeljuje tokom izbornih kampanja. U takvim okolnostima, samo velike nacionalne komercijalne televizije ostvaruju značajne prihode, dok su regionalni i lokalni emiteri, neprofitni mediji i novine uglavnom ekonomski nestabilni. To dovodi do tzv. „medijskih pustinja“, odnosno regija u zemlji gdje ne postoje lokalni ili regionalni mediji, a lokalno novinarstvo – glas zajednice – izumire. Slabo medijsko tržište direktno utiče na pluralizam, sprječava razvoj medija i kvalitet novinarskih proizvoda, te ograničava dostupnost informacija građanima.

Drugi veliki problem je povećanje budžetskih sredstava koja ulaze u medije putem političkog oglašavanja tokom izbora i državnih kampanja. Ovo nije samo moje mišljenje, već problem na koji medijska zajednica godinama upozorava, jer može ugroziti nezavisnost medija i pojačati medijski klijentelizam. Već nekoliko godina medijska zajednica predlaže osnivanje posebnog fonda za podršku medijskom pluralizmu, putem kojeg bi se finansirali projekti od javnog interesa, kao što je slučaj u nekim zemljama regiona. Ovu inicijativu su vladajuće strukture ignorisale, a umjesto toga političke partije su izglasale kontroverznu zakonsku odredbu koja ponovo omogućava državno oglašavanje – iako je ta odredba već jednom ukinuta 2017. godine.

Treći problem koji bih istakla je nizak demokratski kapacitet zemlje. Najveća rana društva je sistemska korupcija, prisutna u svim sferama društva, koja smanjuje povjerenje u institucije, uključujući medije. To utiče i na rad novinara i proizvodnju kvalitetnog sadržaja od javnog interesa. Najveću štetu trpe građani jer, kao posljedicu, ne mogu donositi informisane odluke – ne samo političke, već i u vezi sa svakodnevnim problemima.

S kakvim se izazovima suočavate tokom istraživanja?

- Istraživači se suočavaju s raznim teškoćama. Ponekad nije lako doći do preciznih podataka. Na primjer, kada je riječ o prihodima od oglašavanja u online medijima ili broju novinara koji su izgubili posao u posljednjih pet do deset godina, često ne postoje izvori koji kontinuirano prate te trendove ili nema preciznih brojki. U takvim slučajevima, mi istraživači smo primorani da upoređujemo podatke i pravimo procjene na osnovu dostupnih informacija. Dešavalo se da određene institucije nisu bile dovoljno transparentne, nisu odgovarale na naše zahtjeve, nisu imale tražene podatke ili ti podaci nisu bili lako dostupni online. Ipak, moram spomenuti da se u posljednjih nekoliko godina otvorenost za saradnju s nekim institucijama – barem onima koje djeluju u našem polju – postepeno poboljšava. Međutim, po mom mišljenju, najveći problem je što naše nalaze, reakcije i preporuke donosioci odluka nisu uvijek uzimali u obzir i nisu uvijek primijenjeni u praksi. Ponekad je to jedini način da se postigne pozitivna promjena u našem radu, ali i u društvu u cjelini.

Kako biste objasnili važnost istraživanja medija?

- Istraživanje medija pruža informacije potrebne medijima da razumiju kakav sadržaj građani žele, a institucijama da kreiraju smislenije i efikasnije politike koje će se dosljedno provoditi. Istraživanje medija pomaže nam da identifikujemo na koji način mediji utiču na publiku, te nam omogućava da pratimo trendove i pokušamo predvidjeti kako će se medijska sfera razvijati u budućnosti. To su samo neki od razloga zašto je istraživanje medija važno. Na kraju, važno je razumjeti da istraživanje pruža činjenice i argumente svim profesionalcima u ovom polju kako bi mogli zagovarati pozitivne promjene u društvu.

Razumiju li ljudi šta je istraživanje medija i cijene li ga?

- Istražujemo aspekte vezane za stanje novinarstva, funkcionisanje medija, regulative, korištenje medija i medijski sadržaj – oblasti koje na prvi pogled mogu izgledati kao isključivo profesionalne. Međutim, osim što su relevantne za medijske profesionalce i institucije, rezultati našeg rada imaju direktan i neposredan uticaj na građane, jer novinarstvo i mediji na kraju krajeva rade u korist građana. Važno je da uspijemo predstaviti naš rad široj javnosti na jednostavan i razumljiv način, kako bismo potakli interes i angažman građana. Dakle, ključno je da naš rad predstavimo javnosti na jednostavan i razumljiv način. U suštini, bilo da analiziramo zakonske okvire ili istražujemo javno mišljenje o medijskim pitanjima, naši nalazi se fokusiraju na efekte koje ti zakoni ili prakse imaju na građane, te na to šta novinari i mediji trebaju raditi da bi proizvodili sadržaj koji odgovara potrebama i očekivanjima javnosti. Kada se uspostavi takva dvosmjerna veza i kada građani razumiju zašto je određeno istraživanje važno za njih, tek tada mogu cijeniti rad istraživača. Vjerujem da je lakše izgraditi čvrst odnos između istraživača i javnosti putem primijenjenog istraživanja i načina na koji predstavljamo naše nalaze – bilo kroz ilustrativne prezentacije, male kampanje za podizanje svijesti ili informativne i analitičke tekstove. Primjenom ovog pristupa, istraživanje postaje dostupno, dopiremo do šire publike i naš rad može imati veći uticaj.

Koji su, po Vama, najvažniji problemi s kojima se mediji u Sjevernoj Makedoniji trenutno suočavaju?

- Finansijski problemi s kojima se mediji suočavaju su hronični problem u medijskoj sferi, što se odražava na ograničene kapacitete medija, kvalitet razvijenog sadržaja, raznolikost programskih ponuda i rad lokalnih i regionalnih medija. Javni servis također postoji u finansijski nepovoljnom okruženju, koje ne podržava njegovu dugoročnu stabilnost i nezavisnost, te usporava njegovu transformaciju u moderan i profesionalan javni servis koji može ponuditi bogat i kvalitetan sadržaj svim segmentima publike. Godinama ukazujemo na to da politički i poslovni centri moći imaju snažan uticaj na medije, što ugrožava njihovu nezavisnost. Politički uticaji su i dalje prisutni, što se vidi u delegiranju i izboru određenih članova upravnih tijela medijskog regulatora i javnog servisa. Smatram da takve pozicije zahtijevaju ljude s profesionalnim integritetom, znanjem iz relevantne oblasti, te stručnost i kapacitet za donošenje ispravnih odluka o razvoju tako kompleksne sfere kao što su mediji.

Nedavno su usvojene izmjene Zakona o medijima, koje su online medije uključile u zakonsku definiciju medija. Ovo zakonsko rješenje predviđa i registraciju online medija kod medijskog regulatora, što bi trebalo donijeti određeni red u trenutno haotičan online prostor. Potrebno je da prođe određeno vrijeme kako bi se procijenila njegova efikasnost. Međutim, pridržavanje etičkih i profesionalnih standarda u online medijima je od suštinske važnosti. Zapravo, takvi standardi bi se trebali stalno i kontinuirano unapređivati u svim medijima, jer je integritet novinarstva od velike vrijednosti, a važno je povećati povjerenje građana u medije i novinarstvo. To je moguće samo ako mediji djeluju profesionalno i zastupaju interese građana.

Kako vidite budućnost medija u Sjevernoj Makedoniji?

- Mislim da u ovom trenutku niko ne može dati precizan odgovor na ovo pitanje, jer živimo u vremenu brzih tehnoloških i informacijskih promjena koje će uticati i na novinarstvo i na rad medija kao takvih. Tehnologija se mijenja, publika se razvija, a mladi imaju drugačije informacijske navike, traže nove platforme i formate. Vjerujem da mediji trebaju pratiti te trendove i što brže ih integrisati u svoj rad. Mediji trebaju pratiti kretanje publike po platformama, vidjeti gdje se njihova publika nalazi, šta ih zanima, šta žele gledati ili čitati i u kojem formatu. Možda bi trebali otvoriti nove platforme i formate namijenjene različitim publikama, odlučiti se za napuštanje zastarjelih programskih koncepata i ponuditi bolju produkciju i viši kvalitet. Također, trebaju obučavati i profesionalno osnaživati svoje novinare kako bi mogli integrisati nove tehnološke alate u svoj svakodnevni rad. Po mom mišljenju, u današnje vrijeme, kada publika ima slobodan pristup ogromnoj količini informacija iz različitih izvora, veoma je važno da mediji edukuju publiku kako da prepoznaju i odaberu profesionalan i kvalitetan sadržaj. Mediji mogu educirati publiku samo ako prvo osluškuju njihove potrebe i razumiju šta žele, kako bi im mogli ponuditi relevantan sadržaj i programe.

Ovaj tekst je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Za njegov sadržaj isključivo je odgovorna Fondacija Mediacentar i on ne odražava nužno stavove Evropske unije.

___