Sutra bi se pred poslanicima NSRS trebale naći izmjene Krivičnog zakonika RS koje kriminaliziraju klevetu i uvredu.

foto: Mediacentar Sarajevo

Pored brojnih upozorenja medija i javnosti da bi kriminalizacija klevete dovela do gušenja javne riječi i kritičkog mišljenja, Vlada Republike Srpske (RS) utvrdila je 2. marta ove godine Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Nacrt propisuje krivična djela za uvredu i klevetu, sa novčanim kaznama u rasponu od pet do 100 hiljada konvertibilnih maraka (KM), ovisno od okolnosti učinjenog djela.

Uz to, propisuje i krivično djelo - iznošenje ličnih i porodičnih prilika, prema kojem će se onaj ko iznosi ili prenosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica, što bi moglo štetiti njegovoj časti ili ugledu, kazniti novčanom kaznom u rasponu od deset do 100 hiljada KM.

Zbog svega navedenog, usvajanje Nacrta izazvalo je brojne negativne reakcije javnosti.

Isti dan Upravni odbor Vijeća za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini (BiH) oštro je osudio usvajanje Nacrta, navodeći da se uvođenjem klevete u krivično zakonodavstvo direktno ugrožava ionako upitna medijska sloboda i pravo na slobodu izražavanja.

“S obzirom da je pitanje klevete već bilo uređeno Zakonom o zaštiti od klevete RS postavlja se pitanje zašto je vlastima u RS kriminalizovanje klevete pitanje koje je dobilo status hitnosti i prioritet”, saopštili su iz Upravnog odbora Vijeća.

Uslijedila je i reakcija Udruženja BH novinari, koji su uz osudu zatražili reakciju predstavnika međunarodne zajednice u BiH kako bi se spriječila kriminalizacija klevete, koja, kako navode, predstavlja otvoreno gušenje slobode medija i nezavisnog, istraživačkog novinarstva u tom bosanskohercegovačkom entitetu. 

“Činjenica da su vlasti RS odlučile kroz izmjene postojećeg zakona odrediti čak i visinu novčanih kazni za klevetu, te da su predviđene kazne znatno veće od iznosa koje su sudovi u BiH do sada presuđivali po tužbama za klevetu, predstavlja ništa drugo do institucionalni pokušaj zastrašivanja novinara i medija, posebno onih koji kritički pišu o potezima vlasti, gušenje slobode medija i uvođenje (auto)cenzure”, poručili su iz Udruženja.

Na usvajanje Nacrta reagovala je i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Duška Jurišić, uputivši pismo ministru pravde RS Milošu Bukejloviću u kojem je zatražila da se povuče sporni Nacrt.

“Krivični progon novinara potpuno je neprihvatljiv u zemlji s visokim stepenom ugroženosti ljudskih prava, korupcije i organizovanog kriminala, te će izazvati nesagledive posljedice limitiranjem medijskih sloboda, uvođenjem verbalnog delikta, odnosno gušenjem slobode riječi”, navela je Jurišić.

U pismu je zatražila i da se organizuje javna rasprava u koju će biti uključene medijske organizacije, udruženja, regulatorne institucije, institucije za zaštitu ljudskih prava, te medijski profesionalci.

Jurišić je pozvala i Johanna Sattlera, specijalnog predstavnika Evropske unije (EU) u BiH, da zatraži od nadležnih u RS da Nacrt povuku s dnevnog reda sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS).

Podsjetila je da je BiH prema uslovima EU dužna osigurati slobodu izražavanja i medija, i zaštitu novinara.

Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović pozvala je također na povlačenje Nacrta, navodeći da bi izmjene koje predlaže entitetska vlada „poništile prekretnicu u napretku slobode izražavanja i pogoršali ionako zabrinjavajuću situaciju represije protiv glasova suprotnog mišljenja“.

Novinari i urednici 13 medija iz BiH za Mediacentar Sarajevo su komentarisali šta bi kriminalizacija klevete značila za njih, njihove redakcije, ali i cjelokupnu javnost. Jednoglasno su osudili donošenje ovakvih izmjena, navodeći da Nacrt neće uticati samo na medije i medijsku zajednicu, nego će ugušiti slobodu riječi, slobodu kritičkog mišljenja i eliminisati slobodu izražavanja iz javnog prostora.

Izjave predstavnika Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Balkanske istraživačke mreže (BIRN), BN TV, Nezavisnih novina, Glasa Srpske, kao i portala: Capital.ba, BUKA, eTrafika, Direkt portal, Mondo, Gerila, Tačno.net i Bljesak.info, dostupne su na društvenim mrežama Mediacentra.

Nacrt su komentarisali i pravni stručnjaci. Pravnica Lejla Gačanica za Mediacentar analizirala je odredbe Nacrta gdje, između ostalog, upozorava da pojedine odredbe nisu jasno određene. Tako, primjerice, tekst odredbe o uvredi je jako štur, jer ne precizira šta bi bila uvreda, niti daje bilo kakav opis radnje za koju su propisane izrazito visoke novčane kazne.

„To bi značilo da će sudska praksa donekle odrediti šta je to uvreda, što bi pak posmatrajući pravnu teoriju i dalje moglo biti jako široko i obuhvatati svako činjenje kojim se omalovažava osjećaj lične vrijednosti ili izražava nepoštovanje ljudskog dostojanstva druge osobe. Upravo nedostatak preciznosti otvara prostor za podvođenje gotovo svega pod djelo uvrede, a sva procjena će ostati u rukama sudova“, navela je Gačanica.

Dejan Lučka, pravnik i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, u svojoj analizi “Treba li nam kleveta kao krivično djelo?”, između ostalog, navodi:

“Možemo samo da zamislimo do kakvih bismo situacija dolazili kada bi neko ko se nalazi u sistemu vlasti tražio od tužioca da procesuira određenog novinara ili drugog građanina za klevetu, zbog pisanja koje je bilo usmjereno na kritiku vlasti, njegovog postupanja i otkrivanje malverzacija. Ne sumnjam, iako standardi ljudskih prava nalažu drugačije, da bi se našao prostor da se novinar/građanin osudi za klevetu i za primjer strpa iza rešetaka”.

Advokat Senad Pećanin za Mediacentar Sarajevo je naveo da „situiranje klevete u krivični zakon predstavlja sredstvo za ostvarivanje jasnog cilja: gušenje slobode govora“. Kazao je i da su predviđene kazne „drakonske“, i da bi za posljedicu imale uvođenje (auto)cenzure.  

Na usvajanje Nacrta reagovali su i predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Iz Delegacije Evropske unije, OSCE-a i  Kancelarije visokog predstavnika (OHR) su, između ostalog, naveli da su ovakvi potezi u suprotnosti sa međunarodnim standardima i najboljom praksom i da će dodatno narušiti ukupnu situaciju sa slobodom medija u RS. Također su pozvali organe vlasti RS da otvore konstruktivnu i transparentnu javnu debatu sa svim zainteresiranim stranama koje su uključene u ovaj proces, naglašavajući da politički i institucionalni lideri imaju odgovornost da stvore ambijent u kojem će mediji moći raditi nezavisno i profesionalno, bez straha i političkog pritiska.

Stav protiv izmjena Krivičnog zakonika RS iznijeli su u saopštenjima za javnost  Sekretarijat Transparency International u Berlinu i Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH.

„Kleveta se često koristi kao opravdanje za suzbijanje kritike. Međunarodna tijela kao što su Komitet UN za ljudska prava, kao i Evropska unija, više puta su naglašavali opasnosti od kriminalizacije klevete i pozvali da ona ostane stvar građanskog postupka. Zagovornici novih izmjena u RS tvrde da su one u skladu sa praksom koja je prisutna u EU, ali takve oštre odredbe jasno su u suprotnosti sa stavovima EU“, navodi se u saopštenju TI-a.

Predsjednik RS Milorad Dodik je prošle sedmice, kako navode BH novinari, na press konferenciji u Banjoj Luci, na neprimjeren i prijeteći način, komentarisao legitimnu borbu novinara i novinarki i medija protiv kriminalizacije klevete i Nacrta izmjena Krivičnog zakonika RS, i najavio rigorozne mjere protiv nevladinog sektora i udruženja koja se finansiraju donatorskim sredstvima.

Dan poslije, Aleksandr Trifunović, urednik magazina Buka, i Nikola Morača, novinar EuroBlica i portala Srpskainfo.com, zatekli su oštećene lične automobile na javnom parkingu ispred zgrade u kojoj žive. Policija još traga za nepoznatim počiniocem, a mediji ovaj događaj povezuju sa Dodikovim izjavama u kojima je novinare nazvao „spodobama“.

„Novinari, medijska zajednica, aktivisti u RS će smatrati direktno odgovornim Milorada Dodika, ministra unutrašnjih poslova Sinišu Karana ukoliko ijednom novinaru ili aktivisti padne dlaka s glave, zbog stvorene atmosfere, linča prema svima koji su protiv kriminalizacije klevete“, izjavio je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka na pres-konferenciji koja je organizovana u Banjoj Luci povodom napada na novinare.

Objasnio je da bez obzira da li je napad na novinare povezan sa pitanjem protivljenja kriminalizaciji klevete, „novinari strahuju ne za svoju imovinu, nego za svoje živote“.

Dodikova najava i prve reakcije

Najave za uvođenje klevete u Krivični zakonik RS kao krivičnog djela, kao i uvođenje novog seta zakona u oblasti sprečavanja širenja lažnih vijesti i govora mržnje krajem oktobra 2022., prvobitno su došle od Milorada Dodika, predsjednika tog bh. entiteta.

Ovu najavu, većina medijske zajednice u RS, shvatila je kao prijetnju slobodi govora, kritičkoj misli i medijima koji ne izvještavaju onako kako odgovara trenutnoj vlasti, što je rečeno u Banjoj Luci sredinom novembra prošle godine tokom diskusije na ovu temu, koju je organizovao portal Banjaluka.net.

Dodikov savjetnik Milan Tegeltija preporučio je tada novinarima da učestvuju u kreiranju ovog zakonskog rješenja, umjesto da mu se opiru.

“Govorimo o suzbijanju laži u javnom prostoru. A laži su štetne. Ne vidim da će to biti proganjanje bilo koga. Razumijem strahove ali su oni neosnovani. Mi moramo kompletno urediti javni prostor, da ga zaštitimo od lažnih vijesti i laži generalno. Postoje svjesno planirane laži“, rekao je Tegeltija.

U januaru ove godine Udruženje BH novinari pokrenulo je peticiju “Ne kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj i ograničavanju slobode izražavanja”, koja je do sada prikupila 280 potpisa.

Krajem januara reagovale su i Evropska i Međunarodna federacija novinara. U svom saopštenju su upozorili na opasnost od kriminalizacije klevete te su zatražili od Evropske komisije i Vijeća Evrope da pozovu Vladu RS i Dodika da poništi taj prijedlog.

Početkom februara ove godine, u Banjaluci je potpisana deklaracija protiv ograničavanja prava i sloboda, a potpisnici deklaracije naveli su da bi donošenje zakona o lažnim vijestima moglo biti iskorišteno protiv nezavisnih medija.

Deklaraciju su potpisali predstavnici organizacija civilnog društva i nezavisni mediji među kojima su Udruženje za promociju evropskih standarda i unapređenje poslovnog ambijenta, Helsinški parlament građana Banjaluka, Transparency International BiH, Banjalučki centar za ljudska prava, Centar za životnu sredinu, Klub novinara Banjaluka/BH novinari, Udruženje građana “Zdravo da ste”, Udruženje “eTrafika” i Centar za informativnu dekontaminaciju mladih.

Deklaracija je potpisana nakon konferencije “Koliko će nam slobode ostati?” koju su organizovali Klub novinara Banjaluka, portal Capital i Fondacija Fridrih Ebert Banjaluka. Učesnici konferencije su tada iskazali zabrinutost da bi najavljeno donošenje zakona o lažnim vijestima moglo biti iskorišteno protiv nezavisnih medija, novinara i aktivista, da bi se ušutkalo neslaganje u okviru društva RS i onemogućio slobodan rad novinara, novinarki, udruženja i pojedinaca u RS.

Međunarodni standardi

Međunarodni standardi o slobodi izražavanja daju mogućnost državama da ograniče slobodu izražavanja ukoliko ona utiče na ugled drugih. Iako je kleveta i dalje kriminalizirana i u određenim zemljama EU, kako je navedeno u analizi Istinomjera, praksa Evropskog suda za ljudska prava je da izricanje kazne zatvora nikada nije osnovano ili prihvatljivo u slučaju klevete.

Vijeće Evrope, također, promoviše i zagovara dekriminalizaciju klevete.

I Univerzalna deklaracije o ljudskim pravima nalaže da svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi informacije i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Evropska konvencija o ljudskim pravima navodi da države mogu ograničiti slobodu izražavanja kada je to neophodno u demokratskim društvima, a u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprečavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva. Prema ovim odredbama soboda izražavanja se može ograničiti u iznimno rijetkim slučajevima i takva ograničenja, prema UN-ovim preporukama, trebaju biti legalna, neophodna i legitimna.

U skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, zakoni o kleveti u BiH se trebaju uskladiti sa međunarodnim standardima kako bi ugradili različite standarde prihvatljivosti, kada je u pitanju navodna kleveta javnih ličnosti u odnosu na privatna lica, jer od javnih ličnosti se zahtijeva da tolerišu veći stepen kritike od privatnih građana, piše u publikaciji “Regulacija štetnog sadržaja na internetu u Bosni i Hercegovini: Između slobode izražavanja i štete po demokratiju” objavljenoj prošle godine.

U publikaciji se navodi i da sama činjenica da se određeni oblici izražavanja smatraju uvredljivim za javnu ličnost nije dovoljna da opravda izricanje kazni i da su sve javne ličnosti legitimno podložne kritici i političkom protivljenju, te da treba voditi računa o izbjegavanju kažnjavanja ili na drugi način davanja nezakonitih neistinitih izjava koje su objavljene greškom, ali bez zlonamjernosti, barem kad se radi o komentarima o javnim ličnostima.