Među ciljevima nove koalicije i reforma cjelokupnog javnog RTV sistema BiH i FBiH.

foto: Pixabay

Dva mjeseca nakon održavanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) i mjesec nakon objave konačnih rezultata izbora još nije sasvim sigurno ko će činiti novu vlast na državnom, te na nivou Federacije BiH (FBiH), dok je u Republici Srpskoj (RS) poznato da će okosnica vlasti biti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa partnerima.

Sastav buduće vladajuće koalicije biće poznat nakon što se popuni Dom naroda Parlamenta FBiH, te nakon odluke Ustavnog suda po apelaciji člana Predsjedništva BiH Željka Komšića na izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Cristian Schmidt tokom izborne noći.

No, osam političkih stranaka u Federaciji BiH nada se da će imati dovoljan broj delegata i da će moći formirati vlast sa Hrvatskom demokratskom zajednicom Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Oni su 29. novembra potpisali sporazum o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou. Potpisani sporazum pod nazivom "Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022.–2026. godina" sadrži tri oblasti u kojima se planira djelovati, a posljednja tačka u dokumentu odnosni se na reformu Radio-televizijskog (RTV) sistema.

U dokumentu koji je objavljen deset dana prije zvaničnog potpisivanja, piše da je jedan od ciljeva “reforma cjelokupnog javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom”, no  detalja o načinima provođenja reforme i prema čemu će biti usmjerena nema.

Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović postavio je pitanje da li se pod reformom podrazumijeva uspostava trećeg kanala. Podsjetimo lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović više puta je tražio uspostavu trećeg kanala odnosno kanala isključivo na hrvatskom jeziku u okviru RTV sistema. U međuvremenu, 2019. godine emitovanje je počela Radiotelevizija Herceg-Bosne (RTV HB). Osnovali su je Zapadnohercegovački kanton, nevladina organizacija Hrvatska zajednica Herceg Bosna i 22 opštine u kojima su Hrvati većina, koji je finansiraju iz svojih budžeta. Ima pravni satus poput ostalih javnih kantonalnih i opštinskih televizija u BiH.

Najavljenu reformu RTV sistema i dio stručne javnosti vidi kao pokušaj ili uspostave trećeg kanala ili finansiranja RTV HB iz državnog budžeta. Ranije je bivši član Predsjedništva BiH Milorad Dodik potvrdio da će Savjet ministara glasati o odluci da se sedam miliona maraka dodijeli javnim servisima (BHRT, FTV i RTRS), ali i RTV HB. Sumnju u namjere reforme RTV sistema unosi i ranija izjava direktorice RTV HB kako menadžemnt ove medijske kuće radi na tome da budu finansirani sa državnog budžeta.

Zakon o javnom RTV sistemu BiH  usvojen je 2005. i on reguliše odnose tri javna emitera koji bi trebalo da funkcionišu pod krovnom organizacijom – Korporacijom čija je uspostava zakonska obaveza tri javna RTV servisa, no Korporacija nikada nije uspostavljena. 

Državni javni servis je u ozbiljnoj opasnosti od gašenja, upozorava se i u Izvještaju o napretku. Nakon godina uskraćivanja stabilnog finansiranja, Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT), kako piše u izvještaju, nije u mogućnosti da isplati plate i dobavljače.

"Poreska uprava je u periodu mart-april 2022. privremeno blokirala račune zbog neizmirenog duga od devet miliona eura. Ovo je rezultat neprimjenjivanja Zakona o javnom RTV sistemu iz 2003. godine, kao i nedosljednosti entitetskih zakona o radiodifuziji, posebno u pogledu naplate naknada. Od 2017. godine dug Radio televizije Republike Srpske (RTRS) prema BHRT-u (koji iznosi više od 31,5 miliona eura) je predmet dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima. Ova pitanja predstavljaju ozbiljnu prijetnju finansijskoj nezavisnosti i održivosti javnog RTV sistema", navode iz Evropske komisije.

Državni i entitetski javni emiteri i dalje su izloženi političkom uticaju, posebno kroz politički kontrolisane upravne odbore. Postoji zabrinjavajući trend autocenzure, pojačan u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, naveli su iz Evropske komisije. 

Parlament Federacije BiH, kako se navodi, nije popunio upražnjena mjesta u Upravnom odboru javnog emitera Federalne televizije (FTV) niti imenovao direktora FTV od 2013. godine. Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) širi ruske i srpske dezinformacije, uključujući one o agresiji Rusije na Ukrajinu, kao i o putu pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Političari hoće reformu, ne znaju kakvu

Konkretnan odgovor o tome šta će tačno značiti najavljena reforma Radio-televizijskog sistema u BiH i Federaciji BiH, predstavnici političkih partija koji su potpisali koalicioni sporazum i koji najavljuju i reformisanje javnog RTV sistema, nemaju.

“Dok pričamo o javnom RTV servisu, znate da u ovom trenutku ljudi na BHRT-u nemaju platu, da imamo neriješene odnose oko imovine Federalne televizije, da imamo neriješene odnose oko naplate RTV pretplate, znate da nemamo Upravni odbor FTV-a, da je v.d. direktora deset godina van mandata. Sve je to priča oko reforme”, kaže za Mediacentar Sarajevo Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske parije BiH.

Nikšić dodaje da je moguće da koalicioni partneri imaju svoju viziju reforme, ali da to ne stoji u potpisanom Sporazumu. SDP, kaže, obećava, da neće podržati rješenja koja nisu u skladu sa standardima i zakonima.

“SDP ne bi podržao posebni kanal na hrvatskom jeziku. To je jasno vrapcima, to je priča stara 100 godina, ali naravno da pričamo kako da unaprijedimo RTV sistem. To vam je slično kao Izborni zakon, kažu treba donijeti novi Izborni zakon. Naravno da treba, i mi mislimo. Naravno da drugačije mi i HDZ gledamo na taj zakon, ali o tome treba pričati”, rekao je Nikšić.  

Na aludiranje SDA da bi reforma mogla značiti uspostavu trećeg kanala, bivši član i funkcioner te stranke, a danas lider političke stranke Narod i pravda Elmedin Konaković kaže da je to obični spin.

“Naš je sporazum opšte naravi. Implementirati se u ovoj zemlji može samo ono oko čega se slažemo. Nikada se u ovoj zemlji ne može implementirati nešto oko čega se ne slažemo, zbog specifičnosti dejtonskog uređenja BiH. Prejudicirati bilo kakvo rješenje u ovoj fazi znači komplikovanje i otežavanje postizanje sporazuma. To je bila intencija SDA u čemu nisu uspjeli”, rekao je Konaković.

Najavljena reforma za njega znači reformu cijelog sistema, s akcentom na stanje na BHT-u i FTV-u i na radijskim stanicama unutar RTV sistema.

“Vi znate kakvo je stanje na BHT-u, na državnom javnom emiteru, koji ima problem finansiranja, kojem RTRS duguje 70-ak miliona maraka, koji nema kvalitetan program zbog svega toga. Javna federalna preduzeća finansiraju privatne političke projekte SDA i privatne TV kuće dok nam se javni servisi guše u dugovima i problemima. Federalna televizija s druge strane ima problem svog Upravnog odbora. Više od deceniju traje ta cijela priča u kojoj se parlamenti nisu mogli dogovoriti, složiti oko jednostavnog procesa imenovanja upravljačkih struktura. To će biti naši zahtjevi, šta će biti zahtjevi naših partnera, čućemo kad se to desi”, kaže Konaković za Mediacentar Sarajevo.

Želje su jedno, a mogućnosti drugo, pa će, dodaje, biti izglasano ono oko čega se svi dogovore. Tvrdi da nema konkretnog prijedloga reforme jer će se tražiti i stav javnosti.

“Za svaku od tih reformi treba da čujemo glas javnosti, da prođe javne rasprave, u te zakone uključivaćemo širu zajednicu, akademsku zajednicu, nisu to rješenja kako se do sada radilo”, poručuje Konaković.

Lider NES-a Nermin Ogrešević kaže da nije bilo razgovora o reformi RTV sistema na sastancima kojima je on prisustvovao.

“Podržao bih kvalitetnu reformu javnog RTV sistema koja ne bi podrazumijevala loša rješenja”, rekao je Ogrešević. Na pitanje šta su dobra rješenja, kaže: “Dobro bi bilo da se malo bolje upoznamo sa tim segmentom, da sve činjenice dobro izvagamo. Finansiranje je jako bitno”, rekao je Ogrešević.

Predsjednik Naše stranke Edin Forto u nedavnom intervju za portal Buka je poručio da nema trećeg kanala.

“Neophodno je povećati naplatu RTV takse i osigurati finansijsku stabilnost javnog RTV sistema. Također, FTV već skoro desetljeće nema Upravni odbor i ima direktora u tehničkom mandatu. Oprema je zastarjela. Sve to planiramo popraviti kroz ovu tačku. Naravno da nema govora o posebnom kanalu na bilo kom jeziku, a jezička ravnopravnost u programu u unutar postojećeg sistema se podrazumijeva i na tome ćemo zajedno raditi”, rekao je Forto.

Ukoliko su lideri stranaka Osmorke iskreni u svojim odgovorima, onda nema uspostave trećeg kanala, ali nema ni detaljnog plana za neophodnu reformu. Zagovornik kanala na hrvatskom jeziku Dragan Čović nije htio govoriti o HDZ-ovom viđenju reforme.

“Ako mislite da ću ja pred Vama ovdje govoriti o reformi javnog RTV sustava kojeg gradimo 25 godina pa nismo uspjeli onda smo malo preambiciozni, ali svakako je jedna od točaka da riješimo pitanje reorganizacije tako da se ne desi da naši javni emiteri nemaju novca za osnovnu djelatnost, a javni su. Ko god da su oni sad, evo koliko ih ima. To je jedan od zadataka koje imamo”, rekao je Čović krajem novembra nakon potpisivanja Sporazuma sa strankama Osmorke.

Decenijske reforme javnog RTV sistema

Reforma javnog RTV sistema je neophodna jer ona nikada nije ni završena, ocjenjuje za Mediacentar Sarajevo Milenko Voćkić, nekadašnji glavni urednik i direktor Televizije BiH.

“Treba da postoji neki sistem koji se može primjenjivati. Međutim, kod nas je najgore što ono što se dogovori, ne poštuje se. Ono što se ozakoni, za jedne važi, za druge ne važi. Kod nas se ni odluke Ustavnog suda ne poštuju. Prema tome, govoriti o nečemu da nam treba, a znamo unaprijed da ga neko hoće ili neće primjeniti dovodi nas u apsurdnu situaciju. To je situacija u kojoj svjesno znamo da ćemo nešto kršiti ili da nešto nećemo primjenjivati u jednom dijelu BiH“, navodi on.

Kaže kako i sada postoji sistem koji se ne primjenjuje, te da su, već početkom ovog vijeka, nakon angažmana međunarodne zajednice, a posebno timova BBC-a stvorene neke osnove koje su kasnije ušle u zakon.

„Mislim da se primjenom toga moglo doći mnogo dalje i mnogo bolje u osavremenjavanju RTV sistema. Međutim, to je odmah počelo da se osporava pa neko primjeni lako, neko primjeni onako. Zbog te bune prema tome, u smislu šta će nama stranci govoriti, a sami ne napravimo onda ništa, odnosno napravimo nešto što odgovora samo jednom dijelu javnosti odnosno jednoj političkoj stranci, onda dobijemo ništa“, navodi Voćkić.

Podsjeća da, iako je to zakonska obaveza, nema uspostavljene Korporaciju, kao ni Upravnog odbora RTVFBiH, te da se ne poštuje Zakon o RTV pretplati.

„Mijenjaju se svojevoljno mogućnosti odnosno obaveze da se uplaćuju sredstva od RTV pretplate, mijenjaju se načini, ovi prikupljaju ovako, oni prikupljaju onako. Jednostavno taj sistem ne funkcionira, ne funkcionira ni u organizacionom ni u programskom ni u finansijskom smislu, a hoće nešto da se mijenja. Bojim se da nemamo elemenata da budemo optimisti, nažalost, da će se nešto bitno promijeniti. Pogotovo kada se ima u vidu da organizacije koje imaju prefiks bosanskohercegovačke u ovoj konstalaciji snaga imaju male šanse da uspiju u namjeri da RTV sistem konačno zaživi i radi u punom kapacitetu“, dodaje Voćkić.

Malo je informacija šta i kako se mijenja, kaže Milenko Voćkić. Prema signalima iz skupštinskih klupa, kako dodaje, uviđa da je riječ ne o promjenama, nego o podebljavanju nacionalne podjele medijskog prostora.

„Bojim se da će to ići u tom pravcu. Koliko će to biti omogućeno, koliko neće, to je teško prognozirati. Međutim ono što je konstanta je da se reformira, odnosno da se dekonstruiše Radiotelevizija BiH nekadašnja RTV Sarajevo i da ta dekonstrukcija traje više od 30 godina. Dakle, oni koji su u početku dolazili, ja sam tada bio član poslovodnog odbora RTV Sarajevo pa sam upućen i mogu se sjetiti odlično tih sastanaka sa političkim strankama, nacionalnim strankama pogotovo koje su dolazile sa jasnim zahtjevom – daj meni moj komad radiotelevizije, toliko i toliko predajnika, moji ljudi su moji ljudi, naravno svako misli na nacionalni predznak, daj mi frekvenciju, hoću da to bude program na ovom ili onom jeziku. Neki su bili veoma jasni i otvoreni. Do dana današnjeg recimo to se nije promijenilo u političkom pogledu kada je riječ o SDS-u ili sada SNSD-u. Oni imaju sada neki svoj, mimo zakona BiH, javni servis koji najbolje pokazuje koliko je štetno ići u tom pravcu koliko se tu gubi profesija koliko se tu gubi smisao javnog servisa da radi u javnom interesu. To je servis koji radi u interesu jedne politike stranke, a moglo bi se reći i lidera jedne političke stranke“, govori Voćkić.

Akcentira da su nezakonite aktivnosti RTRS-a opstrukcije formiranja Korporacije, zadržavanje RTV takse koja bi trebalo da se prespodijeli (prema zakonu RTVFBiH i RTRS prikupljaju RTV taksu, 50 posto sredstava se uplaćuje BHRT-u, a po 25 posto ide entitetskim javnim servisima), te uređivačka politika mimo svih kodeksa.

U Federaciji BiH, na područjima koja pokriva Elektroprivreda BiH, ali ne i na područjima koja pokriva Elektroprivreda HZHB, korisnici na računu za električnu energiju dobijaju i RTV taksu za javne servise u iznosu od 7,5 maraka. Onima koji to ne žele omogućeno je i da ne plate TV pretplatu, tako što na posebnoj uplatnici plate samo iznos potreban za plaćanje rečuna za električnu energiju. U Republici Srpskoj, RTRS ubire RTV taksu i preko inkasatora, a može i tužiti neplatiše.

U avgustu 2021. godine Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna, omogućila je od avgusta 2021. svojim korisnicima da uz plaćanje mjesečnih računa za električnu energiju uplate i jednu marku donacije za Radioteleviziju (RTV) Herceg Bosne.

Ranije je američki State Departmen ocijenio kako je RTRS pod apsolutnom kontrolom Vlade Republike Srpske. Voćkić napominje da je bivši direktor RTRS-a, a aktuelni direktor Regulatorne agencije za komunikacije ranije obnašao savjetničke funkcije te bio šef kabineta predsjednika te premijera Republike Srpske. „To je mimo prakse, a i mimo zakona u savremenim evropskim državama“, napominje Voćkić.  

Novinarka Rubina Čengić smatra kako je reforma javnog RTV sistema, itekako potrebna, ali nikako na bazi do sada poznatih zahtjeva HDZ-a.

“Javni sistem nipošto ne znači imati podobne B/H/S kadrove i redovno smjenjivati b/h/s jezik i ćirilicu i latinicu. Javni RTV sistem treba da bude na usluzi građanima, radi u javnom interesu svih građana, insistirati na istini ili barem traženju istine, a ne interesu političkih i interesnih grupa. Javni servis treba da informiše, educira i zabavlja, da program otvori za manjinske grupe svih vrsta, podizanje svijesti društva o pravima i obavezama svih vrsta, otvara sporna i bolna pitanja za društvo u cjelini i traži odgovore, ukazuje na nepravilnosti u radu sistema....”, kaže Čengić.

Dodaje da na čelu tog sistema moraju biti odgovorni profesionalci spremni da se suprotstave i onima koji ih imenuju da bi zaštitili instituciju javnog RTV sistema i interes javnosti.

“Tada ne bi bio problem i povezati pretplatu i popraviti status svih činilaca sistema. Uz ova programska pitanja neophodno je uspostaviti korporaciju kako je predviđeno zakonom kako bi se omogućila bolja tehnička opremljenost sistema. No, ako reforma znači uvođenje tog nekog h-kanala kraticom u javni sistem - mislim da je to greška i korak ka daljem dijeljenju medijskog prostora jer Javni servis BiH ne čine nacionalni kanal, nego entitetski”, smatra Čengić. Govori kako je televizija kao medij ugrožena razvojem brojnih online platformi, ali je na isti način ugrožena istina i obrazovanje i zbog toga su važni i neophodni ozbiljni i odgovorni javni servisi.

Urednik i osnivač portala Newipe koji se bavi pitanjem najveće nacionalne manjine u BiH – Roma Dalibor Tanić vjeruje da niko od političkih protagonista ne vidi reformu kao proces koji će građanima i građankama obezbediti kvalitetniji program, a prije svega nezavisne i objektivne medijske kuće kojima će javni interes biti osnov postojanja.

“Niko ne želi pretvoriti Javni RTV servis u korektiv vlasti. Naprotiv, svi ih vide kao deo šireg političkog fronta. Sasvim mi je jasna težnja HDZ-a, ako je to zaista tako, da ima sopstveni RTV Servis, jer ovde sve funkcioniše na podeli. Ako postoje tri različita telekom operatera, ako postoje tri različite elektroprivrede, šta je bilo kome nejasno ako se traži još jedan, treći javni servis? U ovom trenutku ne vidim apsolutno nikakvu mogućnost za reformom Javnog RTV sistema. Moramo biti realni i reći da se reforma ne može sprovesti dok se ne desi potpuna depolitizacija. A danas, sa ovakvom političkom konstalacijom, nikada izraženijom polarizacijom, govoriti o depolitizaciji bilo kojeg javnog sistema, a samim tim i reformi je besmisleno”, smatra Tanić.

Uposlenici BHRT-a više su puta protestovali zbog blokiranih računa i nedostatka finansijskih sredstava i straha da se krovni javni emiter ugasi. Reditelj Haris Pašović više je puta javno pružao podršku opstanku javnog servisa, ali smatra da su reforme nužne.

“Apsolutno je potrebno izgraditi javni RTV sistem jer je bivši potpuno uništen. BHT je politička žrtva razbijačkih politika u BiH. Sistemstski je uništavan javni interes”, mišljenja je Pašović.

Dodaje i kako je uloga javnog servisa za afirmaciju i podršku umjetnosti, i uloga u obrazovanju i kulturi nezamjenjiva.

“Ne radi se samo o podršci, nego o obrazovnim, kulturnim i umjetičkim programima. Takođe uloga Javnog sistema u igranom programu i koprodukciji filmova je ključna”, smatra Pašović.

Bez komentara iz javnih servisa

Odgovore na pitanja kako vide najavu reforme tražili smo i od tri javna rtv servisa u BiH. RTRS se nije očitovao na upit, iz BHRT-a smo dobili odgovor da nisu upoznati sa najavama, a malo konkretniji odgovor stigao je iz RTV FBiH.

“Aktuelni zakoni o Javnim servisima BiH precizno definišu svaku reformu. RTV Federacije BiH smatra da nikada niko nikome ne treba sporazumno niti ikako dopustiti podjelu/uspostavu/reformu Javnih servisa BiH prema etno-nacionalnom ključu. To je oduvijek bio stav naše poslovne politike kroz koju nismo pristajali biti podjarmljeni etno folklornim pristupima. Zbog toga i danas  imamo visoke poslovne rezultate, profesionalizam u uređivačkoj politici, a za ovu Kuću danas rade pripadnici svih naših naroda i građana u BiH u ravnopravnom omjeru. Zakone treba sprovesti tačno onako kako su napisani u svim svojim segmentima i uz takvu reformu JS, RTV Federacije BiH će stajati”, rečeno nam je iz PRESS službe RTV FBiH.

U teoriji, javni servisi su osnovani, finansirani i kontrolisani od strane javnosti. Najavljene reforme trebalo bi da budu na tragu depolitizacije javnih servisa, a ne dio raspodjele koalicionog plijena. Kvaliteta programa i nezavisnost javnih servisa koji bi trebalo da budu predvodnici slobodnog novinarstva zavisi i od odnosa javnosti prema novinarima, medijima i javnim servisima.

__