Sistemske i decenijske političke opstrukcije javnog RTV sistema.

foto: Jasmin Brutus/Mediacentar Sarajevo

Javni RTV servisi u Bosni i Hercegovini (BiH) već 18 godina ignorišu obavezu iz Zakona o javnom radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine (BiH) o uspostavljanju Korporacije kao zajedničke upravljačke strukture tri javna RTV servisa (BHRT, RTS i RTFBiH).

Korporacija bi, prema rječima sagovornika Mediacentra, omogućila da se bolje iskoriste postojeći resursi i da javni RTV sistem bude samostalniji, profesionalniji, nezavisniji i u službi građana.

“Međutim, političke elite su od početka to urušile, onemogućile, i kasnije su sve ove godine različitim taktikama blokiranja, odugovlačenja, onemogućile u stvari, RTV sistemu da prvo bude finansijski stabilan, a onda da bude i profesionalan i politički nezavisan”, objašnjava Zarfa Hrnjić Kuduzović, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Političkim elitama je, kako kaže, bilo u cilju da se sistem dovede u takvo stanje – “to nije nekakav splet nesretnih okolnosti, nego je rezultat sistemskog djelovanja političkih elita, da on bude neodrživ i nefunkcionalan”.

Umjesto da se formira Korporacija kao zajednička upravljačka struktura, u posljednje vrijeme sve se više govori o formiranju trećeg etničkog emitera.

“To je zapravo jedna kopija političkog djelovanja u BiH i ne vjerujem da će se nešto bitno promijeniti ukoliko se ove pretpostavke u vezi javnog servisa, dakle uređivačke nezavisnosti, finansijske održivosti, ne promijene i u ustavnoj strukturi BiH”, kaže Mehmed Agović, nekadašnji direktor BHRT-a.

Međunarodne organizacije, strani i domaći medijski stručnjaci i predstavnici novinarskih udruženja iz godine u godinu upozoravaju da je prekid političke blokade i konačno ispunjavanje ove zakonske obaveze preduslov funkcionalnog, depolitizovanog i finansijski stabilnog javnog servisa koji bi ispunjavao svoju društvenu funkciju i izvještavao u interesu javnosti, navodi Hrnjić Kuduzović u Analizi medijskog zakonodavstva u BiH “Zajedno ka boljim medijskim zakonima”.

Nekadašnji direktor i urednik na državnom javnom servisu Milenko Voćkić kaže da nije u interesu vladajućih oligarhija da se nešto promijeni u skorije vrijeme.

“Oni potpuno vladaju od upravnih odbora do rukovodećih mjesta, pa ne samo oni visoki rukovodeći, oni idu sve do nižeg i nižeg nivoa. Tu su razna prebrojavanja, koliko ima ovih, koliko ima onih. A koliko ima sposobnih i nesposobnih, pa to ne zanima nikoga da broji”, kaže Voćkić.

Mehanizmi političkog uticaja

Uređivačka načela javnog RTV sistema u BiH nalažu da uređivačka politika javnih emitera, te urednici, novinari i autori moraju biti neovisni od interesa političkih stranaka, političke vlasti i njezinih nositelja, kao i društvenih skupina.

Ipak, Izvještaji Evropske komisije godinama navode da su državni i entitetski javni servisi u BiH izloženi političkom uticaju, posebno kroz politički kontrolisane upravne odbore.

Ključna tri mehanizma uticaja politike na rad javnog servisa, kako objašnjava Hrnjić Kuduzović, su kroz neprovođenje zakona, blokade i opstrukcije koje su sistemske i decenijske, zatim kroz imenovanje upravnih odbora, i kroz sistem finansiranja, odnosno finansijsku nestabilnost.

Državni, odnosno entitetski parlamenti imaju ključnu ulogu u imenovanju upravnih odbora javnih emitera. Upravni odbori imaju po četiri člana, i to po jednog iz reda svakog od konstitutivnih naroda u BiH i iz reda ostalih.

Hrnjić Kuduzović kaže da bi se prvenstveno trebao promijeniti način biranja upravnih odbora tako da na prvom mjestu ne bude etnička zastupljenost “koja onda, u stvari, omogućava i taj politički uticaj, nego da se oni biraju po kompetentnosti”.

To bi se moglo izbjeći na način, kako objašnjava, zastupljenošću predstavnika građana u upravnim odborima - “recimo predstavnici organizacija civilnog društva, akademske zajednice, predstavnici različitih grupa građana, na primjer žena, nekih marginalizovanih skupina, da bi na taj način oni mogli više uticati i na program javnog medijskog servisa u odnosu na političare”.

Iz BHRT-a za Mediacentar kažu da se upravni odbori, prema zakonu, biraju u Parlamentu BiH, koji je osnivač BHRT - “tako da je to nešto na šta se ne može utjecati. I pored toga, ne postoji direktan pritisak na nezavisnost i pogodovanje bilo kojoj interesnoj skupini, što se može vidjeti i po programima BHRT-a”.

Ipak, prema mišljenju Hrnjić Kuduzović, uređivačka politika i pristup događajima u dnevnicima na servisu na državnom nivou dosta varira ovisno od toga ko je taj dan urednik. “Ponekad i to što se ne objavi određeni događaj, i to može biti pokazatelj. Recimo kada je bio masakr u Buči, to je bila udarna vijest, mislim svugdje, na svim televizijama širom svijeta, a na BHRT-u nije”, kaže ona.

Kao primjer navodi i to što se previše medijskog prostora daje pojedincima. “Recimo, što se daje prevelika pažnja izjavama Milorada Dodika ili u nekim situacijama hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću, da dobijaju previše medijskog prostora, i to je neki pokazatelj”, kaže Hrnjić Kuduzović.

Iz BHRT-a navode da je politički uticaj kroz rad pojedinaca, urednika i novinara prisutan vrlo malo ili nikako. “Čak i ako ima tih pokušaja, oni ne nailaze na plodno tlo”, navode iz BHRT-a.

Prema mišljenju Mehmeda Agovića, servis na državnom nivou je u posljednjih nekoliko godina postao “zmaj bez zuba u kojem se više ništa kritički ne može čuti”. On smatra da javni servis cirkulira samo zato jer nije “opasan za stranke na vlasti” zbog neopravdanog odsustva “snage u uredničkim i poslovodnim strukturama da se od tog servisa nešto napravi”.

Perfidni uticaji od vremenske prognoze do šahovskih turnira

Politički uticaj na uređivačku politiku javnih emitera je primjetan i u slučajevima kada nije potpuno jasan i očigledan, kao što je to u slučaju RTRS-a, gdje ovaj javni servis jasno služi jednoj političkoj stranci.

“Dakle, tu nema govora o javnom servisu, ni onome što sve piše u dokumentima o javnom servisu, ni o etičkom kodeksu, ni o programskoj politici. Između onoga što piše i onoga što mi stvarno gledamo je ogromna razlika”, kaže Milenko Voćkić.

“Slično je u Federaciji, odnosno na nivou BiH. Na Federalnoj televiziji, federalni radio manje slušam. Evidentno je iza kojih politika stoje kada, kako. Oni se, što bi narod rekao, poprilično dobro šaltaju”, kaže Voćkić.

On objašnjava da je stalno prisutan, kako kaže, perfidni politički uticaj koji se proteže od vremenske prognoze, do šahovskih turnira koje je posjetio neki političar, ili kroz stavljanje u fokus određenih osoba pored svih drugih vijesti koje su u vrhu u svijetu.

“Pamtim upravni odbor kada sam ja radio, ma mislim to je klasična produžena ruka vladajućih politika koja želi nekad mudrije, nekad manje mudro, nekada perfidno, nekada vrlo grubo da potpuno ovlada uređivačkom politikom”, objašnjava Voćkić.

Od toga koliko su jake unutrašnje novinarske snage, kako kaže, zavisi koliko će moći da amortizuju te uticaje. “Ali tih pojedinaca, bojim se, sve je manje. (...) A ostali u jednoj opštoj krizi novinarstva generalno, potpuno se prilagođavaju situaciji pa šta bude nek’ bude, nek’ dođe ta neka platica, a nek’ uređuje ko šta misli i kako hoće”, objašnjava Voćkić.

Profesionalni otpor pojedinaca

Novinar i urednik na BH radiju Amir Sužanj kaže da je vrlo jasno da se na javne servise vrše pritisci, ali da na javnim servisima postoje ljudi koji nisu podložni i koji se odupiru takvim uticajima.

Iako se posljednjih godina, kako kaže, dovode ljudi koji bi da vode politike stranaka, BHRT je i dalje kuća u kojoj takve politike ne prolaze upravo zbog toga što postoje pojedinci koji se odupiru tome.

“Ja mislim da BHRT zapravo još u ovom trenutku predstavlja jednu kuću koja je nekako najprofesionalnija od javnih servisa, iako recimo i na Federalnoj televiziji naše kolege imaju veliki broj profesionalaca”, kaže Sužanj. Dodaje da to ne znači da u programima ovih televizija ne postoje određeni politički uticaji, ali da je situacija mnogo bolja nego na RTRS-u koji je pod punom kontrolom političke stranke.

“Imamo situaciju u kojoj zapravo veliki broj ljudi u javnim servisima, pa i u drugim medijima, na neki način svjesno pristaje da bude služinče u rukama politike, što je jako loše za budućnost javnih servisa. Radim sa ljudima koji su apsolutni profesionalci i koji ginu na svom poslu, ali radim i sa ljudima koji su spremni svašta nešto uraditi na nekom drugom nivou i nisu spremni da budu profesionalci. Prema tome, u svakoj kući medijskoj postoje ljudi koji su apsolutni profesionalci i postoje ljudi koji to nisu i nikad neće biti”, objašnjava Sužanj.

Posljednjih godina dešavali su se primjeri odstupanja od profesionalnih i etičkih kodeksa na državnom servisu. Povlačenje najavljenog intervjua iz programske šeme sa direktoricom Kliničkog centra u Sarajevu Sebijom Izetbegović, korištenje termina “takozvana Armija Republike BiH” u dnevniku, obilježavanje Dana žalosti na radiju zbog situacije na Kosovu - samo su neki od tih primjera.

Iz BHRT-a kažu da su to “uglavnom lične odluke ili postupci pojedinaca na koje je adekvatno reagirano od strane menadžmenta”. O aktivnostima menadžmenta u ovakvim situacijama, kako navode, redovno informišu javnost, a unutar BHRT-a se poduzmu mjere protiv onih koji su prekršili interne akte BHRT-a.

“Oni koji redovno prate programe BHRT mogu suditi prema onome što prezentiramo u njima. Relevantne ocjene i povjerenje u BHRT ne može se stjecati, niti gubiti na bazi nekoliko izoliranih incidenata”, naveli su iz BHRT-a u odgovoru za Mediacentar.

Amir Sužanj je jedan od rijetkih na BHRT-u koji je jasno iznio svoj stav o ovim slučajevima.

“Ljudi u BHRT-u uvijek odgovore na bilo kakav pokušaj političkog uticaja na program koji mi radimo. Dešavaju se takve stvari, dešavale su se u posljednjih nekoliko godina, ali nije bilo situacije da profesionalci iz BHRT-a nisu reagovali”, kaže Sužanj.

Nestabilnost finansiranja, kao vid političkog uticaja

Jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Evropskoj uniji je osiguravanje finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa. Stabilan i održiv izvor prihoda omogućio bi uređivačku nezavisnost, kvalitetnu produkciju i sadržaj u interesu javnosti.

Godinama se spominje donošenje novog zakona o javnom RTV sistemu koji bi regulisao pitanja adekvatne naplate i raspodjele RTV takse i odnos između javnih RTV servisa u BiH, u cilju uspostavljanja funkcionalnih i samoodrživih javnih RTV servisa. Međutim, svjedoci smo da se ni trenutni Zakon o javnom RTV sistemu BiH ne poštuje.

Osim toga što ni nakon 18 godina nije uspostavljena Korporacija kao zajednička upravljačka struktura, zakon se ne poštuje ni u dijelu vezanom za prikupljanje i raspodjelu RTV takse. Zakon je predvidio da se taksa prikupljena na teritoriji entiteta i Brčko distrikta uplaćuje na jedinstveni račun, a zatim raspoređuje tako da RTFBiH pripada 25 posto od ukupnog iznosa RTV takse naplaćene na teritoriji BiH, isti procenat je propisan i za RTRS, dok je za BHRT propisano 50 posto od ukupnog iznosa. Suprotno navedenom propisu u Federaciji BiH taksa se naplaćuje putem Elektroprivrede BiH, a u Republici Srpskoj (RS) putem Elektroprivrede RS i putem inkasanata, na odvojene budžete.

“Čini mi se da vlast i u ovoj zemlji, kao i druga pitanja koja nas vode u Evropu, ni to pitanje svjesno i namjerno ne rješavaju i ne žele riješiti. (...) Mi imamo situaciju da možemo imati kakav god hoćete zakon ili kakve god hoćete propise, ali jednostavno postoje politički centri koji su dovoljno moćni da ne poštuju te zakone”, kaže Amir Sužanj.

U izvještaju o finansijskom poslovanju BHRT-a za 2022. godinu navodi se da BHRT nije ostvario novčani priliv za naplaćenu RTV taksu sa teritorije RS, iz razloga što RTRS ne prebacuje prikupljena sredstva pripadajućeg zakonskog dijela BHRT-u “što se izravno odražava na likvidnost i tešku finansijsku situaciju u kojoj se BHRT nalazi”. U istom izvještaju se navodi da je BHRT ostvario negativan finansijski rezultat u iznosu od 10.916.802 KM.

Iz BHRT-a kažu da ne postoji direktni politički pritisak na rad ovog javnog servisa, ali da dugogodišnje tolerisanje ovakvog nepoštivanja Zakona i odluke nadležnih sudova u RS, kojim se ovo nezakonito postupanje opravdava, “predstavljaju izuzetno težak pritisak na samu egzistenciju BHRT-a”.

Dug RTRS-a po osnovu takse, kako navode, narastao je na 80 miliona KM.

“Od BHRT-a svi očekuju ispunjavanje svih obaveza, a neispunjavanje obaveza koji drugi imaju prema BHRT-u se tolerira. To je posebna vrsta pritiska ne samo na BHRT nego i na sve njene zaposlenike koji zbog toga trpe npr. jer im se ne mogu uplaćivati doprinosi”, navode iz BHRT-a.

Voćkić kaže da ukoliko ljudima “zavrnete slavine” da oni mogu normalno živjeti, logično je da će se sa manje snage, energije i volje suprotstavljati tome što se dešava. A političke stranke, smatra, odlično znaju da ukoliko “zavrnu slavine” mogu lakše vladati.

Politika je i ovdje, kako kaže Sužanj, umiješala prste, gdje političke stranke nastoje ovakvim nedefinisanim odnosom prema finansiranju javnog servisa da javni servis drže u svojim rukama.

“Imamo situaciju da postoji zakon, ali da se taj zakon jednostavno ne poštuje i imamo jednu golu pljačku da RTRS pod pokroviteljstvom RS i njenih institucija godinama krade, doslovno pljačka milione koji nisu njihovi i nisu uopšte u skladu sa zakonom, da bi oslabila javni servis odnosno BHRT što dramatično utiče i na kvalitet programa i na sve ono što radi BHRT”, rekao je Sužanj.

U posljednjih 15 godina, kaže, nije vidio ozbiljne namjere ljudi u politici da riješe problem finansiranja javnog servisa u BiH.

___