Sličan zakon je povučen u Mađarskoj, a u Gruziji su održani protesti protiv takvog zakona.

Photo: Delegacija Evropske Unije u BiH

Predstavnici EU i OSCE-a, te predstavnici civilnog društva pozvali su u srijedu u Banjoj Luci vlasti u Republici Srpskoj (RS) da povuku Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zakon predstavlja prijetnju civilnom sektoru i slobodi izražavanja, rečeno je na konferenciji "Civilno društvo i mediji: Kritički glasovi pod pritiskom", koja je održana u Banjoj Luci 22. novembra, u organizaciji Ureda EU u Bosni i Hercegovini (BiH), zajedno sa Misijom OSCE-a u BiH i Transparency International u BiH.

Ambassador Johann Sattler je rekao da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji nema kompromisa kada je riječ o osnovnim slobodama, slobodi okupljanja, slobodi govora i medijskim slobodama. Dodao je da je sa kriminilizacijom klevete došlo do nazadovanja, a da će novi zakon još više udaljiti BiH od temeljnih EU vrijednosti.

“Pogledajte zemlje koje imaju slične zakone od Rusije preko Bjelorusije do Kirgistana, Kazahstana i Kine. Ne želite biti u toj grupi po tim pitanjima. Čujemo mišljenja da slični zakoni postoje u SAD-u i u drugim zapadnim zemljama. Ovo je poređenje jabuka i krušaka. To nije istina. To je argument kojim se zamagljuje istina”, rekao je Sattler.

Naglasio je da stigmatiziranje aktera civilnog društva kao stranih agenata potiče klimu straha, rezultira potiskivanjem i zastrašivanjem, ozbiljno uskraćujući prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja.

“To je trend koji vidimo u mnogim režimima koji se nazivaju autoritarnim. Organizacije i akteri civilnog društva prikazuju se kao izdajice u pokušaju suzbijanja različitih mišljenja i održavanja kontrole”, dodao je Sattler.

Šef misije OSCE-a u BiH Brian Aggeler je podsjetio da je u junu Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava zajedno sa Vijećem Evrope objavio detaljno mišljenje o zakonu.

''Glavna poruka je jasna, da vlasti u RS-u moraju preispitati usvajanje ovog zakona jer on ozbiljno krši prava i obaveze BiH u pogledu slobode okupljanja i mišljenja. Duboko smo razočarani što su vlasti RS-a odlučile zanemariti ovo mišljenje kao i mišljenja nekoliko drugih međunarodnih mehanizama za ljudska prava, uključujući tri posebna izvjestitelja UN-a, te umjesto toga nastaviti s usvajanjem ovog štetnog, agresivnog zakona'', rekao je Aggeler.

Mađarska povukla sličan zakon

Luben Panov, konsultant Evropskog centra za neprofitno pravo (ECNL), rekao je da postoje pokušaji u drugim državama da se sličan zakon donese. U Evropskoj uniji do sada je samo Mađarska 2017. godine uvela sličan zakon, Zakon o transparentnosti, koji je 2021. ukinula na osnovu odluke Evropskog suda pravde. U odluci Evropskog suda pravde je navedeno da je nametanje obaveze registracije, prijave i objave na određene kategorije organizacija civilnog društva koje primaju finansijska sredstva iz inostranstva diskriminirajuće i neopravdano ograničenje.

“Ovaj se zakon temelji na pogrešnoj pretpostavci da inostrano finansiranje znači strani uticaj. Naravno da postoji odnos, ali se ne može reći da je svaki put u slučaju finansiranja iz inostranstva to negativno za zemlju”, rekao je Panov. Iskustva iz drugih zemalja su pokazala da nakon donošenja ovog zakona slijede sljedeći koraci, kao što su ograničavanje finansiranja iz inostranstva ili potpuna zabrana takvog finansiranja, dodao je Panov. U zemljama u kojima postoje slični zakoni ljudske slobode i sloboda izražavanja su znatno ograničene.

“Vrlo je jasno iz svih izjava da je ova vrsta zakona u suprotnosti s međunarodnim standardima i u osnovi na kraju možemo vidjeti da ova vrsta zakona cilja na civilno društvo, a ne na strani uticaj općenito”, rekao je Panov.

Prošlogodišnja odluka Evropskog suda za ljudska prava o ruskom Aktu o stranim agentima 2012. je pokazala da takav zakon ima negativan uticaj na civilni sektor i nije potreban u demokratskom društvu.

Vlasti u RS-u u obrazloženju donošenja takvog zakona se pozivaju i na zakon koji postoji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Panov je objasnio da je Akt o registraciji stranih agenata SAD-a, poznatiji kao FARA, koji je donesen 1938., drugačiji, naročito jer se veoma usko implementira i ne odnosi se samo na civilno društvo. Veliki broj organizacija u SDA-u prima finansijska sredstva iz inostranstva i ne trebaju da se registriraju, rekao je Panov. FARA zahtijeva od određenih agenata stranih organizacija koji su uključeni u političke aktivnosti ili druge aktivnosti da periodično javno objave svoj odnos sa stranim organizacijama. U novembru je, kaže Panov, bilo 526 organizacija u SAD-u koje su prijavljene i samo pet posto se odnosilo na civilno društvo.

Još jedan pokušaj nametanja sličnog zakona desio se u Gruziji. U toj zemlji ove godine su povučena dva zakona iz parlamentarne procedure a koji su zahtijevali od organizacija civilnog društva i medija da se registriraju pri Ministarstvu pravosuđa kao "agenti stranog utjecaja" ako primaju najmanje 20 posto svojih sredstava iz inostranstva. U martu ove godine hiljade ljudi je bilo izašlo na ulice u Tbilisiju u znak protesta protiv uvođenja takve zakonske obaveze.  

Eka Gigauri ispred Transparency Internationala iz Gruzije je rekla da je ključno bilo da građani shvate kakve vrste restrikcija donose ti zakoni.

“Rekli smo to je ruski zakon i vidite šta se dešava u Rusiji, ljudi se hapse, ubijaju ili moraju napustiti zemlju'', rekla je Gigauri. Dodala je da je bilo važno i da građani shvate zašto su potrebne organizacije civilnog društva.

“Zašto je civilno društvo važno? Zašto trebamo biti ovdje? Bilo je mnogo ljudi na ulicama, mladi, studenti, ljudi iz različitih dijelova društva, fudbaleri, pisci, filmske zvijezde, svi su bili na strani civilnog društva'', dodala je Gigauri.  Tokom kampanje su isticali i da Gruzija nema mogućnost da uđe u Evropsku uniju sa takvim zakonom, a bilo je značajno i da se koordinira poruka donatorske zajednice.

Strateški plan vlasti

Uprskos mišljenjima međunarodnih organizacija i protivljenju civilnog društva, vlasti RS-a nisu donijele odluku da se zakon povuče. Nacrt zakona je krajem septembra usvojen u prvom čitanju u Narodnoj skupštini RS (NSRS), a prva javna rasprava o zakonu je održana 24. oktobra. Taj dan su predstavnici nevladinih organizacija iz RS održali proteste u Banjoj Luci i pozvali Ministarstvo pravde RS da povuče nacrt.

U predloženom zakonu se neprofitne organizacije definišu isključivo kao one koje u “cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva...”. Nacrtom se zabranjuje političko djelovanje ovih organizacija, koje bi morale Ministarstvu pravde RS dostavljati polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj. Prema nacrtu, materijali organizacija koji se objavljuju putem medija i informacionih i telekomunikacijskih mreža morat će imati oznaku “neprofitna organizacija”, što se također odnosi na medije koji se finansiraju stranim sredstvima.

Iako je priznao da je potrebno biti oprezan prilikom donošenja ovog zakona, Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, na konferenciji je rekao da je bolje urediti oblast i donijeti zakone nego da sve ostane na nivou ''dogovora''. Dodao je i da je potrebno iskoristiti period do usvajanje zakona da se razmotre sve mogućnosti.

“Strane vlade imaju pravo da finansiraju nevladine organizacije ... kao što ima i domaća. Ali da li postoji finansiranje koje nema neku svrhu ili neku uslovljenost”, rekao je Stevandić. Osvrnuo se i na kriminalizaciju klevete u RS.

“Četiri mjeseca je prošlo otkako je kriminalizacija klevete na snazi i nije zabranjen nijedan medij niti postoje drastične kazne ... Da za šest mjeseci ili godinu dana napravimo analizu i da vidimo da li smo prerano osuđivali ili smo ga možda pogrešno donijeli”, rekao je Stevandić.

Ivana Korajlić ispred Transparancy International BiH je rekla da je donošenje zakona strateški plan vlade da uguši slobodu izražavanja i da će jedino stavovi vladajuće partije u RS biti dobrodošli u tom entitetu.