Pet mjeseci agonije: Uposlenike javnih servisa niko ništa ne pita

foto: Mediacentar Sarajevo

Višemjesečni izostanak dogovora menadžmenta dva javna servisa BHRT-a i RTVFBiH ugrozio je rad obje medijske kuće i uticao na radna prava, odnose i dostojanstvo uposlenika. Dugogodišnja finansijska kriza u kojoj se nalazi BHRT posljednjih mjeseci se prelila i na RTVFBiH, zbog izostanka dogovora menadžmenta oko načina isplate novca od RTV takse koju prikuplja Elektroprivreda BiH.

Radnici BHRT-a više od 50 dana nisu bili primili platu i u utorak su održali štrajk upozorenja. Loši odnosi između dva rukovodstva eskalirali su 8. maja kada je BHRT obustavio većinu usluga entitetskom javnom servisu, zbog čega se tog dana umjesto programa uglavnom puštala testna slika, te je morao intervenisati Općinski sud u Sarajevu. Direktori dva javna servisa su nastavili da se obračunavaju kroz medijske nastupe i objave, a zbog nedostatka dogovora najviše su ispaštali radnici koje, uglavnom, niko ništa nije pitao. 

Nakon pet mjeseci agonije i međusobnih optužbi, sporazum o saradnji između dva javna servisa potpisan je tek jučer, zajedno sa aneksom ugovora s Elektroprivredom BiH o prikupljanju RTV takse. Obećano je da će radnicima BHRT-a biti isplaćene plate nakon što novac od prikupljene RTV takse bude doznačen na račun ovog javnog servisa, ali nije objašnjeno na koji način će se vršiti uplata i raspodjela RTV takse.

Doprinosi se ne uplaćuju godinama

Merima Kurtović-Pašalić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika BHRT, za Media.ba kaže da su uposlenici BHRT-a u jako teškoj i gotovo bezizlaznoj situaciji, jer su posljednju platu bili primili 8. aprila. BHRT godinama posluje u finansijskoj dubiozi, većina radnika radi za platu od 800 KM, doprinosi se ne uplaćuju godinama, a dugovanja se samo nižu.

„Stižu računi, režijski troškovi se gomilaju a još je neizvjesno kada ćemo primiti topli obrok koji nam duguju i zarađenu aprilsku platu. Nažalost, kolateralna šteta cijele situacije su naši radnici i njihove porodice a u konačnici i građani koji plaćaju RTV pretplatu“, kaže Kurtović-Pašalić.

Sigurna je da sve što se dešava posljednjih mjeseci ne odgovara onima koji svoj posao rade profesionalno i etično.

„Radnici BHRT-a su očajni, dotjerani do zida, ne svojom voljom i sada su već i ljuti i traže i od Sindikata radikalnije poteze“, kaže Kurtović-Pašalić.

Pojašnjava da 60 posto uposlenika radi za platu nižu od 800 KM i da uposlenici BHRT-a godinama ne dobijaju platu na vrijeme. Dodaje da je poseban problem neuplaćivanje doprinosa još od 2015. godine, a topli obrok je samo 7 KM.

„Jer smo taoci menadžmenta, politike na svim nivoima, raznoraznih interesa i valjda zato što smo profesionalni i nezavisni, ne odgovaramo nikome u BiH a opet s druge strane kao takvi potrebni smo za opstanak države BiH i njen evropski put“, upozorava Kurtović-Pašalić.

Osim plata, uposlenicima nedostaje još mnogo toga, poput opreme jer već sada rade na onoj starijoj više od 40 godina.

„Pitanje je dana kada će neki od pogona stati. Ono što je strašno i na šta smo i mi upozoravali, a i koleginica Maja Sever koja je nedavno bila u posjeti je da su pojedini pogoni sada već i opasni za radnike koji ih održavaju“, kaže Kurtović-Pašalić.

Maja Nikolić, novinarka BHRT-a iz Tuzle, za Media.ba kaže da su ona i njene kolege navikli da se bave ljudskim pričama, novinarstvom, a ne politikanstvom.

„Da se zapravo svi ovdje pitamo kome je i zašto cilj da uništi javni servis u Bosni i Hercegovini ako želimo biti dio  Evropske unije“, pita se Nikolić. Govori da u dopisničkom centru u Tuzli rade redovno, prate sva događanja i imaju redovna sedmična javljanja u program.

„Gotovo da se po našem radu ne može uopće zaključiti da postoje određeni problemi. Ali unutar sebe čovjek osjeća tu krizu i naravno da nam ovo svima jako teško pada. U Tuzli su uslovi rada zaista OK. Mi smo u centru grada, prostor i studio su lijepo uređeni. Nažalost, plaća nema. Kasni nam već dvije sedmice, kao i topli obrok”, rekla je Maja Nikolić počekom ove sedmice.  

Amela Ljutić, uposlenica RTVFBiH u Odjelu RTV taksa, kaže da je obustava usluga BHRT-a FTV-u šokirala sve uposlenike i to naziva barbarskim činom.

Dodaje kako je RTVFBiH do sada redovno isplaćivala plate i topli obrok svojim uposlenicima, kao i doprinose bez ranije dogovorenih i zarađenih dodataka, ali da je zbog odbijanja uprave BHRT-a da potpiše sporazum egzistencija i njihovih uposlenika bila dovedena u pitanje.

Narušeni odnosi radnika dvije medijske kuće

Nagomilani i neriješeni problemi, sukob mišljenja menadžmenta i izostanak značajnog dijela prihoda posljedično je uticao i na odnose između kolega koji decenijama dijele, osim iste profesije, dio opreme i prostorija.

„Što se tiče odnosa s kolegama s Federalne, mi u Tuzli odvojeno radimo već više od godinu dana. Odnosi jesu OK, ali nisu kao prije. Nama je svima žao zbog toga, ali takva je atmosfera jednostavno napravljena”, govori Nikolić.

I dugogodišnja uposlenica RTVFBiH Amela Ljutić smatra da je uskraćivanje usluga, koje je dovelo do skoro cjelodnevnog prekida programa, ostavilo posljedice po međuljudske odnose.

„Nakon toga ostale su tenzije i netrpeljivosti kod određenog, manjeg broja uposlenika BHRT-a prema uposlenicima RTV FBiH. Dobar dio uposlenika BHRT-a je također kao i mi zgrožen postupkom njihove uprave i ne odobravaju ovakvo ponašanje“, kaže Ljutić.

Kurtović-Pašalić smatra da se međuljudski odnosi nisu promijenili i da kolege sa RTVFBiH imaju razumijevanja prema potezima BHRT-a.

„Što se tiče obustave usluga zbog neplaćanja naših usluga unazad više od pet mjeseci, ta situacija nije bila nikom jednostavna ali nije utjecala na svakodnevne odnose među kolegama novinarima i ostalim uposlenicima koji su svjesni da radnici BHRT-a rade za RTVFBiH, naši kamermani, tonci, svi produkcijsko-tehnički kapaciteti i da za svoj rad nisu nikako plaćeni“, pojašnjava Kurtović-Pašalić.

Neizvjesnost, finansijska nestabilnost i konstantni strah od potpunog gašenja javnih servisa, i bez primijetnih političkih pritisaka, uposlene često tjeraju na razmišljanje o promjeni radnog mjesta. Sve nabrojano, rad na dva javna servisa čini neatraktivnim pa je mnogo onih koji napuštaju poslove, posebno na BHRT-u, i zaposlenje traže u privatnim medijima ili u drugim profesijama.

„Mi smo na ivici, nećemo imati s čim da radimo i neće imati ko da radi. Duguju nam topli obrok, aprilsku platu a zarađujemo i majsku i dosta je više! Došli smo do zida i preduzećemo sve zakonom propisane mjere za zaštitu svojih osnovnih radničkih prava, da budemo plaćeni za svoj rad. Ova situacija je neizdrživa, posebno za kolegice i kolege koji imaju platu od 600 do 800 KM, a od toga se ne može preživjeti ni mjesec a ne skoro 50 dana koliko već nemamo platu“, upozorava Mubera Herac, uposlenica i članica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u.

I generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović je upozorio da je sve više onih koji napuštaju krovni RTV emiter u zemlji. Onima koji ostaju raditi za javne servise ostanak je težak jer izbliza gledaju kako se osipa jedan od simbola države.

„Za sada sam tu i vjerujem da će se BHRT izdići iznad ovoga. Ali naravno da mi nimalo nije jednostavno gledati kolege kako daju otkaze i odlaze. Zbog toga mi je već danima grč u želucu“, kaže Nikolić.

Amela Ljutić nije razmišljala o odlasku sa entitetskog javnog servisa, ali razmišlja o tome šta je rješenje i šta se krije iza cijele situacije.

„Gašenje signala nije nikome pomoglo, ali nam je svima postalo kristalno jasno da se iza ovoga krije namjera gašenje RTV Federacije BiH, i da se partikularni interesi pojedinaca ili skupina stavljaju ispred nečega što je od državnog interesa i što traje pola stoljeća. O novom radnom mjestu i ne razmišljam, jer se nadam da će ipak razum prevladati, i da kao društvo nismo toliko potonuli“, govori Ljutić.

Različiti pogledati na rješenje

Predsjednici sindikata, baš kao i menadžmenti, imaju različite poglede na to kome Elektroprivreda BiH treba uplaćivati novac prikupljen od mjesečne naplate RTV takse. Kurtović-Pašalić smatra da to treba biti račun BHRT-a, a njen kolega Ivica Pjanić smatra da to treba biti račun RTVFBiH.

„Insistiraju na jednom drugom ugovoru, iako je zakon propisao koji je to omjer RTV takse“, kaže Ivica Pjanić, urednik Jutarnjeg programa FTV i predsjednik Samostalnog sindikata uposlenika RTVFBiH.

Dodaje da to nije moguće i smatra da je dosadašnji način raspodjele RTV takse jedini zakonit – 50 posto BHRT-u, a po 25 posto entitetskim emiterima.

„Svaka promjena i drugačija vrsta dogovora između tih emitera bili bi suprotni zakonu i to bi bio novi problem i za FTV, ali i za BHRT. Po tom pravnom shvatanju, ne bi bilo moguće na drugi način urediti dok se relevantne zakonske odredbe ne promijene“, govori on.

Podsjeća na zajedničku izjavu sindikata koji predstavlja i Sindikalne organizacije BHRT-a iz januara 2024. u kojoj su tražili hitno potpisivanje Aneksa na dosadašnji Ugovor o naplati RTV takse od poslovodstva BHRT-a, RTVFBiH i Elektroprivrede BiH u trajanju od šest mjeseci.

„I dok svi mi marljivo radimo, upravo preko leđa radnika RTV Federacije BiH želi se opravdati katastrofalno poslovanje Uprave BHRT-a gdje dominiraju razni programski kompromisi i gdje se za potrebe vanjskih produkcija osiguravaju poslovi proizvodnje emisija, koji zasigurno puno koštaju“, kaže Pjanić.

Agoniju je, smatra Ljutić, bilo lako rješiti, stavljanjem potpisa generalnog direktora BHRT-a Karamehmedovića na ugovor sa Elektroprivredom.

„Odgovornost je također i na donosiocima zakona i političarima od kojih očekujemo novi Zakon o Javnom RTV sistemu kako su to i najavljivali“, kaže Ljutić.

Iako je jučer potpisan sporazum između BHRT-a i FTV-a, još nije poznato kako će se vršiti raspodjela novca, te da li je ovo kraj petomjesečnoj agoniji u kojoj su najviše ispaštali uposlenici. Potrebno je jedno dugoročno i održivo rješenje kako bi radnici na javnim servisima bili adekvatno plaćeni i u mogućnosti da rade kvalitetan program od javnog interesa za sve građane.

___