U italijanskom Linjanu, na paraplivačkom mitingu Svjetske serije, učestvovalo je više od 420 takmičara, iz 43 države i sa četiri kontinenta. Bronzanu medalju za Bosnu i Hercegovinu (BiH) na ovom takmičenju osvojio je dječak Ismail Zulfić. Rođen bez ruku, "Leptir bez krila" kako ga mnogi zovu, u seniorskoj konkurenciji bio je među osam najboljih u disciplini 50 metara delfin, a u juniorskom finalu osvojio je treće mjesto i bronzanu medalju za BiH. Za razliku od političkih tema, ova vijest je ''stidljivo'' predstavljena našoj javnosti.

 

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske (RS), odnosno kriminalizacija klevete u sedmici koja je iza nas, i dalje je ključna tema u bosanskohercegovačkim medijima. Vladajuća koalicija u RS koja ima većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) ne planira da Nacrt povuče iz skupštinske procedure.

 

Posmatrajući naslovnice bh. novina u protekloj sedmici, Nezavsine novine su bile najistrajnije u pokušaju da se izbore za slobodu govora. Sudeći prema javim okupljanjima, izgleda da su novinari jedini koji su se osjetili ugroženim u slučaju usvajanja ovog zakona. Iako se odredbe ovog zakona neće odnositi samo na novinare i javni prostor, nego se „krivična djela mogu vršiti i u kafanama“, kako je izjavio za Nezavisne profesor krivičnog prava Miloš Babić. Prevedeno na jednostavan jezik - sve će biti utuživo - i ono što se izrekne od kafane do pijace, do onoga u javnom prostoru (mediji, socijalne mreže, itd). Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, potvrđujući riječi profesora Babića, kaže da će i građani jednako biti pogođeni zakonom, apelirajući da se priključe novinarima, i navodeći da ovo nije borba samo novinara i aktivista. 

 

U autorskom tekstu za portal Media.ba, Mehmed Halilović, bivši ombudsman za medije, navodi da se Krivični zakonik RS sa novim članom koji tretira klevetu neće ograničiti samo na ovaj entitet, nego će sankcijama biti obuhvaćeni svi građani BiH.  Kriminalizacija klevete i uvrede mogla bi dovesti do ozbiljnih poteškoća u odnosima sa Evropskom unijom, kako je za medije izjavio Manuel Zaracin, specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan. S obzirom na to da Nacrt nije stigao na dnevni red u proteklom trodnevnom zasjedanju NSRS, ova tema će i sedmicu koja je pred nama ostati “u žiži javnosti”. Novi datum za raspravu o Nacrtu je 21. mart.

 

U četvrtak, 16. marta, građane je na naslovnicama bh. novina dočekala vijest da je State Departmenat na crnu listu stavio Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA). Pored Mehmedagića, na listi su se našli Edin Gačanin, narkobos, i Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS. Kako je bilo i za očekivati, jedan dio javnosti pozdravio je novi potez američke administracije, dok su s druge stane političke partije Stranka demokratske akcije (SDA) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ovaj potez osudile. SDA je branila ugled Osmana Mehmedagića, a SNSD Dragana Stankovića.

 

Dnevni avaz je u današnjem broju detaljno na dvije stranice analizirao, kako se u tekstu navodi, „aferime“ nekadašnjeg direktora OSA-e. Od sporne diplome, preko stranačkih zapošljavanja u Agenciju do kupovine nekretnina gotovim novcem. Da li je Mehmedagić koristio kapacitete BH Telecoma za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA, u sedmici pred nama će, vjerovatno, biti fokus uredništava bh. novina.

 

Prošlosedmična tema - najava o izmjeni i dopuni Zakona o doprinosima Federacije BiH (FBiH) i Zakonu o porezu na dohodak - u ovoj sedmici je zatvorena. Zakoni nisu stavljeni na dnevni red, i na taj način nije se otvorila mogućnost za povećanje plata u realnom sektoru. S druge strane, Vijeće ministara BiH usvojilo je budžet za 2023. godinu u kojem je predviđen rast plata u institucijama BiH. Kako piše Oslobođenje, ministri su odlučili povećati osnovice za plaću sa 535 na 600 KM za narednih devet mjeseci, te uvećati regrese za godišnji odmor sa 300 na 450 maraka.

 

Kada se odmaknemo od politike, na naslovnicama možemo da pronađemo i druge teme koje ukazuju kakvo je naše društvo. Podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju da se godišnje u BiH razvede 3.000 parova, što bi u prosjeku bilo nešto manje od deset razvoda dnevno. Sociolog Vladimir Vasić u izjavi za Dnevni avaz je rekao da je „uočljiv trend sklapanja brakova koji su uslovljeni prijevremenim trudnoćama, pritiscima trećih lica, socijalne sredine i nekih tradicionalnih, kulturnih i vjerskih okolnosti“. Podatak da su prošle godine u saobraćajnim nesrećama na cestama poginule 222 osobe je podatak koji bi trebao da zabrine sve - od učesnika u saobraćaju pa do nadležnih u policiji i ministarstvima.