Dezinformacije i instrumentalizacija napada za političke ciljeve.

Foto: BBC/Screenshot/Odavanje počasti ubijenim u Moskvi

U petak, 22.3.2024. godine, u koncertnoj dvorani Crocus City Hall nedaleko od Moskve, četiri napadača naoružana kalašnjikovima pucali su na posjetioce koncerta ruskog benda Piknik. Ruske vlasti su javile da je 143 ljudi ubijeno, dok su brojne osobe povrijeđene. Napadači su također aktivirali eksplozive koji su izazvali veliki požar.

Nakon napada, napadači su pobjegli, a ruske bezbjedonosne snage uhvatile su i privele 11 osoba, uključujući i četiri koje su osumnjičene za napad.

Lideri iz cijelog svijeta brzo su osudili napad. Uz osude i izražavanja saučešća, počele su i razne spekulacije o pitanjima vezanim za napad, a prije svega onom najvažnijem: ko stoji iza njega?

Nedugo nakon napada, visoki ruski zvaničnici, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina, uperili su prst u Ukrajinu, sa kojom je Rusija u ratu od početka 2022. godine. U video obraćanju Putin je povezao napad sa Ukrajinom i naveo da su Ukrajinci napadačima spremili “prozor” za bijeg preko njezine granice. Naveo je i da su napadači, državljani Tadžikistana, uhvaćeni blizu ukrajinske granice.

Ukrajinci su ove navode odmah demantovali. “Svaki pokušaj povezivanja Ukrajine sa terorističkim napadom je apsolutno neodrživ. Ukrajina nema ni najmanju vezu s ovim incidentom”, napisao je savjetnik ukrajinskog predsjednika na društvenoj mreži X. 

Islamska država je u petak navečer putem Telegram kanala preuzela odgovornost za napad. Ruska novinska agencija RIA je jučer objavila navode da su napadači regrutovani putem Telegram kanala koji pripada ogranku Islamske države Khorasan (IS-K), ekstremističkoj grupi koja nastoji uspostaviti Islamsku državu na području Afganistana, Pakistana, Turkmenistan, Tadžikistana, Uzbekistana i Irana. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitry Peskov u jednom intervjuu je upozorio osnivača Telegrama, Pavela Durova, da se bolje monitoriše ova aplikacija.

Unatoč ovakvom razvoju događaja, narativ Kremlja nije se bitno promijenio.

“Smatramo da su akciju pripremali sami radikalni islamisti, a naravno da su tome doprinijele zapadne obavještajne službe, dok su ukrajinske obavještajne službe direktno povezane sa tim”, izjavio je Aleksandar Bortnikov, šef Federalne službe bezbjednosti Rusije (FSB).

Izvještavanje regionalnih i bh. medija

Ovaj narativ o događaju našao je put do regionalnih i bosanskohercegovačkih medija. Na portalu Sputnik Srbija, ogranku ruske državne medijske agencije u Srbiji, 26.3.2024., objavljene su izjave Bortnikovog, koje sugerišu da su Ukrajinci imali namjeru dočekati napadače kao heroje.

U domaćim medijima koji podržavaju narativ Kremlja prostor su dobili analitičari koji su sa sigurnošću izražavali spekulacije da Ukrajina ili zapadne sile stoje iza napada.

“Nesporno je šta god da pokaže istraga, ovaj teroristički napad ima veze sa ratom u Ukrajini, i nije mogao biti izvršen bez podrške zapadnih obavještajnih službi, pa iako odgovornost preuzme ISIL”, rekao je za RTRS Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka.

Dževad Galijašević, samoprozvani “stručnjak za borbu protiv terorizma” za medije je govorio o tome kako je nesumnjiva veza Ukrajine sa ovim napadom, tvrdeći da su napadači “američki vojnici”.

“Ali ovi ljudi su američki vojnici, oni su se kretali kao vojnici, pokrivali su područja i izlaze kao vojnici, evakuisani su kao vojnici i pokušali su pobjeći ka Ukrajini. Jasno je da je ovaj napad u vezi sa Ukrajinom i sa ukrajinskim službama. Ovo je složena obavještajno-bezbjednosna i vojna operacija, ona podrazumijeva planiranje, pripremu, izbor izvršilaca, mete, logistiku, finansije, evakuaciju”, rekao je Galijašević za ATV.

Ovaj narativ su podržali i pojedini zvaničnici iz Republike Srpske (RS). Željko Budimir, ministar za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, također je za ATV napad povezao s Ukrajinom i Zapadom.

Ovakve tvrdnje već su se mogle čuti i na srbijaskom TV kanalu Informer u prošli petak.

S druge strane, zapadni mediji i zvaničnici ističu da za napad ne postoji nikakva veza s Ukrajinom.

“Nikoga ne bi trebalo iznenaditi što gospodin Putin i njegovi saveznici u Kremlju nastavljaju pokušavati pronaći način da ovo svale na Ukrajinu. Nije bilo nikakve veze sa Ukrajinom. Ovo je napad koji su izveli operativci IS-K — tačka, kraj rečenice, kraj priče. Nema veze sa Ukrajinom. I ovo je samo još jedna propaganda Kremlja, sve što mogu učiniti da pokušaju povezati to sa onim što rade u Ukrajini i da pokušaju očajnički naći neko opravdanje za nastavak nasilja i zlodjela koja nanose ukrajinskom narodu već više od dvije godine”, rekao je John Kirby, savjetnik za komunikacije nacionalne sigurnosti Bijele kuće, na konferenciji za štampu.

Brojne dezinformacije

Iako je istraga o napadu još uvijek u toku, a službeni rezultati nedostaju, javnost se suočava s bujicom informacija i dezinformacija.

“Ne postoji nijedan način da potvrdimo istinitost nijedne od tvrdnji - niti zapadnih tvrdnji koje govore da je to isključivo islamska država niti ovih ruskih gde neki ukazuju na povezanost sa Ukrajinom a neki na Ukrajinu i Zapad. Znači, ne postoji nijedan način apsolutno da mi potvrdimo istinitost nijedne od tih tvrdnji”, kaže za Mediacentar Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbedonosnu politiku.

Neke od tvrdnji, međutim, bile su lakše provjerljive. Ruski mediji, počevši od NTV-a, jednog od vodećih televizijskih kanala, pokušali su manipulirati javnim mišljenjem objavljivanjem montiranog videa u kojem visoki ukrajinski sigurnosni zvaničnik, Oleksiy Danilov, navodno priznaje krivicu. Ova dezinformacija nije privukla širu pažnju u regiji, uprkos pojedinačnim objavama na društvenim mrežama. Na društvenim mrežama su se, međutim, pojavile razne teorije zavjere, uključujući mnoštvo optužbi protiv Amerike, CIA-e i Baracka Obame.

Međunarodni mediji, kao što su BBC i portal za provjeru činjenica Maldita, objavili su analize lažnih tvrdnji. Oni su, na primjer, istakli da su napadači bili locirani oko 145 kilometara od ukrajinske granice, te da su dokazi koje je ponudio IS-K o svojoj odgovornosti za napad relativno uvjerljivi. U našim medijima i na društvenim mrežama proširila se i tvrdnja da je jedan od napadača imao ukrajinsko državljanstvo, što se pokazalo kao lažna tvrdnja, koju je raskrinkalo crnogorsko Raskrinkavanje.

Instrumentalizacija napada za političke ciljeve

Napad se zbio svega nekoliko dana nakon što je Vladimir Putin ostvario uvjerljivu pobjedu na ruskim predsjedničkim izborima, dobivši 87 posto glasova - rezultat čiji demokratski legitimitet osporavaju kritičari. Zapadni mediji sugerišu da bi ovaj incident mogao narušiti Putinovu sliku stabilnog i sigurnog lidera, posebno zato što su američke obavještajne službe ranije upozorile na mogućnost terorističkog napada, upozorenje koje je Putin odbacio kao "provokaciju". U martu su se već desila dva manja incidenta koja su uključivala IS. Prema Reutersu, u južnoj Rusiji su 2.3.2024. pripadnici ruske sigurnosne službe FSB ubili šest naoružanih muškaraca koje su identifikovali kao pripadnike IS-a. Nekoliko dana poslije FSB je prevenirao napad IS-a na sinagogu u Moskvi. 

“Ovo itekako udara i na percepciju Vladimira Putina kao uspješnog, sposobnog, snažnog, autoritarnog političkog lidera koji makar može uvijek obezbijediti sigurnost svojih građana u Rusiji”, kaže za Mediacentar politički analitičar Jasmin Mujanović.

Ipak, prema mišljenju Vuka Vuksanovića, napad bi mogao imati potpuno suprotan učinak, sugerišući da bi se rusko javno mnijenje moglo čak i više učvrstiti oko Putina u svjetlu ovih događaja.

“Oni koji misle da će doći do nekog gubitka glasova mislim da će da budu veoma razočarani. Iskustvo nam govori da, kada se dese ovakvi šokovi u bilo kojoj zemlji, bez obzira na njen sistem vlasti, bez obzira da li su u pitanju pretnje kao što je terorizam ili čak nešto ozbiljnije poput recimo ratova, tada uglavnom dolazi do onog što bi rekli politikolozi efekta okupljanja oko zastave, gde se jača socijalna kohezija i u tim inicijalnim trenucima postoji mnogo veći stepen političke kohezije”.

Tada, navodi Vuksanović, populacija očekuje od rukovodstva da pokaže čvrstu ruku.

“Ja bih rekao da se to u ovom trenutku apsolutno odigrava u Rusiji, to zbijanje redova, taj pokušaj da se jača politička kohezija i verujem da će ovo svakako značiti i neku tendenciju Moskve da pokazuje sve više mišiće prema svim potencijalnim neprijateljima i rivalima u svim bezbednosnim teatrima u kojima je Moskva angažovana, na prvom mestu na ukrajinskom ratištu”, kaže Vuksanović.

Nakon napada, pojačane su mjere sigurnosti, prvenstveno u Srbiji i RS-u. Milorad Dodik je izjavio da “ne treba zaboraviti da ima ljudi koji su i na ovim prostorima ranije činili takva djela i da vjerovatno ima onih koji bi tako nešto ponovo učinili”.

“Milorad Dodik i stranka SNSD već dugo godina propagiraju tu priču o nekim navodnim terorističkim ćelijama unutar BiH (...) Nema nikakvih značajnijih indicija niti dokaza da takve grupacije postoje”, rekao je Mujanović za Mediacentar. 

“Mi ćemo donijeti politički stav da se zna da nijedan Srbin nije bio terorista ni na čelu nekog pokreta. To mora jasno da prezentujemo. Ali da se branimo od terorizma. Terorizam se dešava kada su ispoštovana tri faktora. Prvo mržnja - to mi u BiH imamo, drugo - dostupnost mete i treće - da imate oružje ili novac. Sve te tri stvari u BiH već postoje. Ako one postoje treba da objasnimo građanima”, izjavio je Stevandić.

Ipak, prema mišljenju analitičara, malo je vjerovatno da će posljedice moskovskog napada imati izravan utjecaj na BiH.

“Iskreno ne mislim da će ovo imati neke značajnije posljedice ni na BiH ni na Zapadni Balkan, osim eventualno u nekom retoričkom smislu. Sasvim je moguće da će neki pojedini politički lideri, upotrebljavati ovaj događaj da propagiraju neke svoje narative unutar njihovih društava. Ne mislim da to nije značajno ali suštinski takve tvrdnje nisu bazirane ni na kakvim činjenicama već su neka vrsta političke kalkulacije, zloupotrebe jednog stravičnog čina”, kaže Mujanović.

___