Sarajevski dnevnik piše da je prva osnivačka skupština Udruženja novinara BiH održana 12. oktobra 1945.

foto: Infobiro

Sarajevski dnevnik, novina koja je izlazila u Sarajevu od 1945. do 1946. godine, a koju digitalizira Digitalni arhiv-Infobiro Mediacentra Sarajevo, bilježi da je 12. oktobra 1945. godine osnovano prvo udruženje novinara Bosne i Hercegovine (BiH).

U tekstu, čiji autor nije poznat, navodi se da je održana osnivačka skupština Udruženja novinara Federalne Bosne i Hercegovine, a cilj je da pomogne razvoj novinarstva i kvalitativno unapređenje novinarskih kadrova, kako bi, kako piše, novinari mogli što bolje da služe svom narodu i državi.

Danas, 77 godina kasnije, u Bosni i Hercegovini aktivna su četiri novinarska udruženja, od kojih samo jedno okuplja medijske profesionalce iz cijele države.

Skupština je, kako piše Sarajevski dnevnik, te 1945. godine izglasala pravila Udruženja novinara Federalne Bosne i Hercegovine, a na prijedlog kandidacionog odbora izabran je upravni odbor. Za predsjednika je izabran Niko Miličević, za potpredsjednike Hamza Humo i Mirko Topolovac, a za sekretara Milenko Šotra. Prvo udruženje novinara Bosne i Hercegovine imalo je osim sekretara i blagajnika, tri člana upravnog i isto toliko članova nadzornog odbora, te Sud časti u kojem su bili Cvjetin Mijatović, Skender Kulenović, Vuk Jelovac, Todor Kruševac i Leo Korošec Leo.

Na prvoj se skupštini, kojom je predsjedavao Hamza Humo, kako javlja list, raspravljalo o usavršavanju novinarskog rada i novinarskih kadrova, a upućeni su pozdravni telegrami maršalu Titu i predsjedniku Narodne vlade Bosne i Hercegovine Rodoljubu Čolakoviću.

Milenko Šotra je na skupštini podsjetio kako je “štampa u staroj Jugoslaviji služila kao instrument stranačke politike i branila interese pojedinih politikanata ili je bila u rukama trgovačkih preduzeća kao organ finansijskih grupa, braneći poslovne interese svojih vlasnika, dok su novinari morali da rade za interese svojih poslodavaca”.

Bilo je novinara i novina, rekao je, koji su izlazili iz tog okvira, koji su bili napredni i pošteni, ali su zato bili progonjeni, a njihovi listovi zabranjivani, kao “Borba”, “Radnik” i drugi.

“Raspadanjem stare Jugoslavije raspalo se i staro novinarstvo. Novinari-plaćenici postali su izdajnici svog naroda i saradnici okupatora, pa su kao takvi eliminisani iz narodnih redova i po zasluzi kažnjeni. Od prvih dana Narodno-oslobodilačkog pokreta našao se priličan broj novinara kao što je Veselin Masleša i drugi, koji su ostali vjerni svom narodu i zajedio s narodom vodili borbu”, kazao je Šotra, prenosi Sarajevski dnevnik.

Na skupštini prvog Udruženja novinara Bosne i Hercegovine su podsjetili kako je već 1941 godine izlazio list “Gerilac”, za kojim su slijedili “Glas udarnika”, “Front slobode”, a nešto kasnije “Oslobođenje”, “Hercegovački vjesnik”, koji su, kako je rečeno, pomagali širenje Narodno-oslobodilačkog pokreta i njegovih načela.

“Rezultat borbe narodnog novinarstva je naš današnji Zakon o štampi, koji nam, po prvi put u istoriji, garantuje istinsku slobodu štampe, jer je danas štampa zaista u rukama naroda i služi samo narodnim interesima. Udruženje novinara u Federalnoj Bosni i Hercegovini pomagaće novinarima u vršenju zadataka koji se pred njih postavljaju da bi još bolje odgovorili svojim obavezama prema narodu i njegovom Frontu”, naveo je Milenko Šotra.

Vilko Vinterhalter, član Upravnog odbora Udruženja novinara BiH, ali i direktor Oslobođenja poslije Drugog svjetskog rata, podsjetio je kako će u istoriji novinarstva bosansko-hercegovačkog ustaničkog pokreta ostati vidno zabilježena imena Avde Hume, Hasana Brkića, Osmana Karabegovića, Ešrefa Badnjevića i dr., čija je saradnja, kako je rekao, mnogo doprinijela uspjehu partizanskih listova u objedinjavanju narodnih snaga.

Podsjetio je i na one koji su tokom Drugog svjetskog rata poginuli, kao što je Veselin Masleša, Nikola Pavlić, Hasan Kikić, Đuro Ekštajn, prvi partizanski stenograf Mladen Zgonjanin i brojni saradnici vojnih listova.

“Ako pravimo bilans novinarstva oslobodilačkog rata, danas možemo ponosno gledati na rezultate. Narodnu funkciju koju su vršlli za vrijeme oslobodilačkog rata novinari će i dalje vršiti. Nikada neće zaboraviti da su ponikli iz naroda i da ih je narod u njihovom radu obilno pomagao, jer narod voli svoje novinare”, rekao je Vinterhalter, a prenio Sarajevski dnevnik.

___