foto: Aidin Geranrekab on Unsplash

U vremenu post-istine, dezinformacije, propaganda i pristrasnost su česti, što zahtijeva napredne tehnološke intervencije za očuvanje integriteta javnog diskursa. Vještačka inteligencija (VI) se pojavila kao ključni instrument u promovisanju epistemološke rigoroznosti i objektivnosti. Proliferacija dezinformacija putem društvenih medija i drugih digitalnih platformi komplikuje izazov razdvajanja pouzdanih izvora od obmanjujućih narativa. Posljedično, uloga VI u povećanju brzine i preciznosti provjere činjenica postaje neophodna za suzbijanje talasa neistina. Ovaj članak istražuje evoluciju upotrebe VI u domenima provjere činjenica, suzbijanja dezinformacija i detekcije pristrasnosti, sa naglaskom na to kako se tehnologije mogu efikasno koristiti medijski profesionalci i nezavisni novinari.

Vještačka inteligencija u automatizovanoj provjeri činjenica

Uloga VI u automatizovanoj provjeri činjenica doživjela je značajnu evoluciju, uglavnom zbog napretka u algoritmima mašinskog učenja i obrade prirodnog jezika (NLP). Ove tehnologije olakšavaju verifikaciju izjava, atribuciju izvora i procjenu tvrdnji u novinarskim sadržajima. Sistemi za provjeru činjenica zasnovani na VI funkcionišu putem unakrsnog referenciranja velikih baza podataka sa verifikovanim činjenicama.

• Tradicionalno, proces provjere činjenica je iscrpljujući i zahtijeva mnogo vremena. Sa razvojem VI, ovaj proces može biti ubrzan, što omogućava novinarima da više resursa posvete dubinskom istraživačkom novinarstvu. Organizacije poput Factmata i Full Facta integrisale su VI u svoje radne procese provjere činjenica, što omogućava brzo skeniranje članaka, postova na društvenim mrežama i javnih izjava radi utvrđivanja tačnosti. Preporukom korekcija ili označavanjem sumnjivih tvrdnji, ovi sistemi nude značajno smanjenje manuelnog rada za provjeru tačnosti.
• Za medijske profesionalce, integracija alata za provjeru činjenica zasnovanih na VI u uređivačke radne procese može značajno povećati produktivnost i preciznost. Alati poput ClaimBustera i AdVerif.aia su u tom pogledu izvanredni, jer omogućavaju verifikaciju informacija bez potrebe za napornim manuelnim provjerama. VI se pokazuje posebno efikasnom u procjeni numeričkih podataka i statističkih tvrdnji, s obzirom na njenu sposobnost da unakrsno provjerava različite baze podataka kako bi pružila tačne rezultate u mnogo kraćem vremenskom periodu nego što je to potrebno novinarima.
• Takođe, VI je ključna za identifikaciju korelacija između informacija koje možda nisu odmah uočljive ljudskom oku. Ova sposobnost omogućava sveobuhvatniju verifikaciju složenih narativa koji uključuju brojne tvrdnje i izvore.

Suočavanje sa kampanjama dezinformacija i dezinformisanja

Alati zasnovani na VI mogu prepoznati trendove u dezinformacijama. Kroz sofisticirano mašinsko učenje, VI može identifikovati obrasce karakteristične za dezinformacije, kao što su koordinisano ponašanje automatizovanih naloga (botova) na društvenim mrežama ili iznenadno viralno širenje određenih lažnih narativa. Društveni medijski giganti poput Facebooka i X-a počeli su da koriste AI algoritme za suzbijanje širenja štetnih dezinformacija, ali efekte tek treba evaluirati.

Modeli VI imaju sposobnost da prouče širenje sadržaja, identifikujući manipulisane slike i video zapise - posebno deepfake sadržaje—koji imaju za cilj obmanjivanje publike. Pojava deepfakeova predstavlja značajan izazov jer mogu uvjerljivo imitirati stvarne osobe, čime podrivaju povjerenje u medijske sadržaje. Alati kao što su DeepTrace i Reality Defender su posebno razvijeni za detekciju deepfakeova, omogućavajući novinarima i platformama da razlikuju autentičan od manipulisanog sadržaja.

Analizom širenja sadržaja među nalozima, VI može identifikovati grupe ili čvorove odgovorne za širenje obmanjujućih narativa. Takve sposobnosti su ključne za razumijevanje ne samo tačnosti određenog dijela informacija već i entiteta koji stoje iza njegovog širenja i njihovog načina rada. Na primjer, alati zasnovani na VI mogu pratiti porijeklo viralnih postova i utvrditi da li potiču iz pouzdanih izvora ili iz koordiniranih mreža dezinformacija.

Pored analize mreže, VI je korisna i za procjenu kredibiliteta digitalnih influensera koji mogu nenamjerno širiti dezinformacije. Analizom istorijske tačnosti postova tih influensera, VI pomaže novinarima da procjene pouzdanost svojih izvora. VI može odrediti konture eho komora, tako što identifikuje grupe korisnika angažovane u međusobnom jačanju dezinformacija.

Vještačka inteligencija u detekciji pristrasnosti i medijskoj odgovornosti

Još jedan značajan domen u kojem je VI pokazala značajan potencijal jeste detekcija i smanjenje pristrasnosti u medijima. Medijski entiteti su rutinski podložni preispitivanju zbog potencijalnih pristrasnosti, bilo političkih, kulturnih ili ideoloških. Važno je napomenuti da pristrasnost u medijskom sadržaju često nije namjerna; novinari i urednici mogu nesvjesno unijeti pristrasnost u svoje priče kroz izbor riječi, uokviravanje ili izvore. Algoritmi VI se sve više koriste za procjenu pristrasnosti analizom sentimenta, uokviravanja i jezičkih karakteristika korišćenih u izvještavanju. Analiza sentimenta zasnovana na NLP-u posebno je vješta u otkrivanju da li sadržaj pokazuje sklonost ka određenom gledištu ili nepravedno prikazuje svoje subjekte. Na primjer, holandsko-srbijanska firma Smartocto je kreirala alat koji automatski radi analizu sentimenta za sve subjekte.

Platforme za detekciju pristrasnosti poput Media Clouda i GDELTa koriste VI za pomoć novinarima u identifikaciji obrazaca pristrasnosti unutar njihovih sopstvenih radova kao i radova konkurenata. Analizom velikih datasetova članaka, ovi alati pomažu da se osvijetle narativni obrasci koji bi inače ostali neotkriveni, tako omogućavajući uravnoteženiji pristup novinarstvu. Štaviše, sposobnost VI da analizira sadržaj u velikim razmjerama omogućava detekciju sistemskih pristrasnosti, koje možda nisu očigledne pri ispitivanju pojedinačnih članaka, ali postaju očigledne kada se pregleda veći skup radova.

Još jedan ključni aspekt smanjenja pristrasnosti uključuje „analizu raznovrsnosti izvora“. Algoritmi VI mogu analizirati izvore navedene u članku i utvrditi da li je zastupljenost perspektiva odgovarajuća. Monolitno izvještavanje često ukazuje na inherentnu pristrasnost, koja se može ublažiti uključivanjem šireg spektra gledišta. Alati VI mogu identifikovati prekomjerno oslanjanje na određene izvore i podstaći novinare da uključe širi spektar glasova, čime se podstiče sveobuhvatniji i nijansiraniji pristup izvještavanju.

Izazovi i etička razmatranja u vezi sa VI za provjeru činjenica i smanjenje pristrasnosti

Uprkos značajnoj korisnosti, VI nije bez ograničenja u kontekstu provjere činjenica i smanjenja pristrasnosti. Postojeći modeli VI i dalje su skloni greškama u tumačenju, posebno kada su suočeni sa nijansiranim sadržajem, sarkazmom ili kulturno specifičnim referencama. Satirični sadržaj predstavlja trajni izazov, jer modeli VI mogu pogrešno kategorizovati takve tekstove kao dezinformacije. Pored toga, VI sistemi su inherentno pod uticajem podataka koji se koriste za njihovu obuku, što znači da, ako su ti podaci pristrasni ili nepotpuni, mogu reprodukovati pristrasnost umjesto da je smanjuju.

Ljudski nadzor stoga ostaje nezamjenljiv. Dok VI može nevjerovatnom brzinom označiti sumnjiv sadržaj, ne može replicirati nijansiranu procjenu i kontekstualno razumijevanje koje pružaju iskusni novinari. Mehanizmi donošenja odluka koji su temelj mnogih VI sistema su netransparentni, što može izazvati nepovjerenje među novinarima u pogledu pouzdanosti rezultata generisanih VI. Trenutno se radi na razvoju „rezonujuće VI“ sistema koji pružaju uvid u proces donošenja odluka, čime se povećava povjerenje korisnika (OpenAI o1 model je iz te kategorije). Međutim, dok ove tehnologije ne postanu široko rasprostranjene, ljudski nadzor ostaje neophodan kako bi se verifikovali rezultati VI i osigurali novinarski standardi.

Praktični alati za primjenu VI u novinarstvu

Nekoliko alata zasnovanih na VI trenutno je dostupno kako bi pomogli medijskim profesionalcima u provjeri činjenica i analizi pristrasnosti. Iako smo ih spominjali u tekstu, slijedi pregled najvažnijih alata:

• ClaimBuster: Koristi algoritme mašinskog učenja za detekciju tvrdnji unutar tekstualnog sadržaja i provjeru njihove tačnosti u odnosu na bazu podataka sa činjenicama. Posebno je koristan za provjeru činjenica u realnom vremenu tokom događaja visokog rizika kao što su političke debate.
• Full Factovi VI alati: Ovi alati su dizajnirani za novinare i profesionalce iz oblasti politike, pružajući automatizovana upozorenja o trendovima dezinformacija. Omogućavaju korisnicima da identifikuju obmanjujuće narative prije nego što steknu značajnu popularnost, čime se omogućava preventivni pristup.
• AdVerif.ai: Specijalizovan za detekciju lažnog ili obmanjujućeg sadržaja na mreži. Njegova korisnost leži u prepoznavanju koordinisanih kampanja dezinformisanja i upozoravanju uredničkih timova kada je to potrebno.
• Hone: Ovaj alat je namijenjen omogućavanju novinarima da smanje pristrasnost u svom radu. Pružanjem prijedloga za alternativne fraze i dodatni kontekst, Honeovi NLP algoritmi pomažu u rafiniranju sadržaja kako bi se postigao neutralniji ton.
• Factmata: Kombinuje VI sa procjenama ljudskih stručnjaka za procjenu sadržaja koji sadrži dezinformacije, govor mržnje i propagandu. Factmata je vrijedan za pružanje sveobuhvatnih analiza kredibiliteta.
• Truly Media: Kolaborativna platforma koja se koristi za verifikaciju tačnosti sadržaja sa društvenih mreža. Uključuje VI za procjenu i vizuelnih i tekstualnih podataka.
• Smartocto: Multifunkcionalni alat za novinare i redakcije koji kombinuje VI sa ljudskom koordinacijom.

Zaključak

VI posjeduje značajan transformativni potencijal u domenu provjere činjenica, suzbijanja dezinformacija i smanjenja pristrasnosti. Sa svojim mogućnostima u automatizovanoj verifikaciji, detekciji pristrasnosti i analizi izvora, VI je sredstvo za suzbijanje štetnog uticaja dezinformacija na javni diskurs. Kako se obim sadržaja generisanog i distribuiranog preko digitalnih platformi nastavlja širiti, ljudska sposobnost da se preispituje, verifikuje i očuva kredibilitet sve je više preopterećena.

Iako postojeće VI tehnologije nisu bez svojih ograničenja, njihova uloga u povećanju efikasnosti novinarstva i zaštiti kredibiliteta medija postaje sve očiglednija. Za medijske profesionalce, strateško usvajanje alata zasnovanih na VI označava korak ka produktivnijem, kredibilnijem i uravnoteženijem izvještavanju. Međutim, naglasak mora ostati na korišćenju VI kao dopune, a ne zamjene za ljudsko uredničko prosuđivanje. Dubina, kontekst i etička razmatranja svojstvena kvalitetnom novinarstvu zahtijevaju ljudsko angažovanje za tumačenje i djelovanje na osnovu uvida generisanih VI.

Medijske organizacije se podstiču da ulažu u obuku svojih zaposlenih kako bi postali vješti u korišćenju alata zasnovanih na VI, jer je razumijevanje njihovih mogućnosti i ograničenja od ključne važnosti. VI treba posmatrati kao saradnika koji unapređuje sposobnosti novinara, a ne kao prijetnju njihovim ulogama ili integritetu novinarstva. Integracija VI u novinarstvo, iako još uvek u ranoj fazi, ima značajan potencijal.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.