Značajno više novca za promociju u medijima nego u privredno daleko razvijenijim opštinama u najbližem okruženju predviđeno je u budžetu za 2020. godinu u Doboju, a gradonačelniku Borisu Jeriniću je potrebno više novca za medije nego njegovom prethodniku Obrenu Petroviću.

foto: pixabay

U budžetu gradonačelnika Doboja u 2020. godini „za usluge informisanja i medija“ namijenjeno je 300.000 maraka. Toliko novca je gradonačelniku bilo na raspolaganju i prošle godine nakon rebalansa budžeta u kojem je prvobitno za te svrhe bilo predviđeno 100.000 maraka manje. To znači i da su se u Doboju u posljednjih nekoliko mjeseci u potpunosti izjednačili novčani iznosi za sklapanje ugovora o promociji lokalne vlasti u medijima i finansiranje „Radio televizije Doboj“, medija u vlasništvu Grada.

Gradonačenik Boris Jerinić na funkciju je izabran u februaru 2019. godine na vanrednim izborima koji su održani poslije parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini na kojima je dotadašnji gradonačelnik Obren Petrović dobio mandat u Parlamentu BiH. Krajem istog mjeseca Jerinić je potpisao prve odluke o saradnji sa medijima vrijedne oko 200.000 maraka.

TV K3 iz Prnjavora dobila je 99.216 maraka za produkciju i emitovanje „Hronike Doboja“, sedmičnog pregleda aktivnosti predstavnika lokalne vlasti, a ugovor sa bijeljinskom RTV BN o „medijskom praćenju Gradske skupštine, gradonačelnika i Gradske uprave“ bio je vrijedan 99.450 maraka.

Oko mjesec i po kasnije Jerinić je potpisao novi takav dokument sa nešto drugačijim redoslijedom predviđenih poslova i nižim novčanim iznosom, koji je kasnije osiguran kroz izmjene u gradskom budžetu. Ugovor od 93.600 maraka za „medijsko praćenje gradonačelnika, predstavnika Gradske uprave i promociju lokalne zajednice“ dobila je banjalučka ATV.

Odluku o izboru „najpovoljnijeg ponuđača“ gradonačelnik Doboja, tvrdi, donio je prema Zakonu o javnim nabavkama BiH i u sva tri slučaja na osnovu samo jedne pristigle ponude.

„Taj novac je za promociju grada. Imate emisije koje protežiraju grad Doboj i želja nam je da ga i u narednom periodu što više i u što boljem svjetlu predstavimo. Sve je javno i transparentno“, kaže Boris Jerinić.

Njegov prethodnik Obren Petrović je u 2016. godini za medije na raspolaganju imao 250.000, a tokom dvije naredne godine po 200.000 maraka.

„Taj iznos je povećan jer želimo još progresivnije da zastupamo i predstavljamo grad“, dodaje Jerinić.

Gradonačelnik Doboja je o izdvajanju budžetskog novca za privatne medije govorio nakon simbolične predaje dva vozila hitne pomoći bolnici u Doboju koja su plaćena sa oko 190.000 maraka, koje su osigurale opštine iz dobojske regije i privatna preduzeća.

Dok je u posljednje četiri godine zabilježeno povećanje budžetskih sredstava za privatne medije, godišnje finansiranje RTV Doboj u tom periodu je umanjeno za 50.000 maraka. Lokalna vlast u Doboju izdvaja više novca za medijsku promociju nego opštine u okruženju gdje je u poslijeratnom periodu zabilježen daleko veći privredni razvoj nego u nekadašnjem regionalnom centru.

U budžetu Opštine Tešanj za „oglašavanje putem medija, informisanje javnosti o radu Vijeća, organa uprave i drugo“ planirano je skoro deset puta manje novca nego u Doboju – 35.000 maraka. Taj iznos u 2020. ne razlikuje se od prošlogodišnjeg.

U poređenju sa Dobojem, iz gradske kase u Gračanici se izdvaja dvadeset puta manje sredstava za „usluge medija i pretplatu na poslovne portale, marketinške usluge, čestitke povodom praznika i dnevnu štampu“. Za te namjene je, kao i u 2019. godini, predviđeno 15.000 maraka. U susjednoj Derventi načelnik Milorad Simić je početkom decembra nakon provedenog postupka i zaprimljene samo jedne ponude izabrao TV K3 za „usluge informisanja u 2020. godini“ – za praćenje rada lokalne vlasti, prema toj odluci, iz budžeta će biti plaćeno oko 45.000 maraka.

U budžetu Opštine Derventa nije jasno navedena stavka koja se odnosi na ugovore sa medijima. Tokom prošle godine derventski načelnik je potpisao ugovor „za emitovanje promotivnih aktuelnosti Opštine Derventa“ sa ATV vrijedan približno 15.000 maraka, dok je za „usluge emitovanja TV priloga o aktivnostima opštine Derventa“ RTV BN dobila blizu 10.000 maraka.

Postupci javnih nabavki za takve usluge najčešće nisu transparentni, smatraju u nevladinoj organizaciji za borbu protiv korupcije Transparency International u BiH (TI).

„Ono što smo mi u TI primijetili kroz monitoring javnih nabavki jeste da se skoro uvijek pojavljuje samo jedna ponuda. Tehničke specifikacije se odrede tako da ih može ispuniti samo određeni medij. Naša generalna ocjena je da mediji koji dobijaju novac iz budžeta uglavnom favorizuju stranke i političare koji utiču na dodjelu tog novca. To su potvrdili i izvještaji Regulatorne agencije za komunikacije BiH u kojima su ti mediji kažnjavani zbog pristrasnog izvještavanja. Isto  je potvrdio i izvještaj OSCE-a o provedenim izborima. Kada se pogleda njihov izvještaj u kojem opisuju koji medij favorizuje koju stranku i kada se pogleda koliko je budžetskog novca kroz tendere završilo na računima tih medija, jasno je da se politička podrška kupuje na takav način – novcem građana“, navodi Srđan Traljić iz TI BiH.

Ugovori koje predstavnici vlasti sklapaju sa medijskim kućama imaju najmanje veze sa informisanjem građana. Njihov ključni interes je lična i promocija određene političke stranke, dok se mediji zbog svojih interesa pretvaraju u megafone vladajućih ili opozicije.

„U suštini tu imate najmanje objektivnog, pravovremenog i profesionalnog informisanja. Mediji su, nažalost, samo još jedna slika društva u kojem živimo“, kaže Gordana Katana, novinarka iz Banjaluke, koja se na portalu Analiziraj.ba bavi analizom televizijskih programa u Republici Srpskoj.

U 2020. godini u BiH će biti održani lokalni izbori. Ugovoreno medijsko izvještavanje o aktivnostima predstavnika vlasti na lokalnom nivou, koje je često lišeno i najmanje kritike prema njima, nedvosmisleno predstavlja zloupotrebu javnog novca koji na taj način služi za promoviranje interesa gradske ili opštinske vlasti.

Političku promociju plaćenu novcem iz budžeta Goradana Katana posmatra kao tek vidljivi dio sprege medija i političara.

„Približavaju se lokalni izbori. Bojim se da je ovo vrh ledenog brijega. Ko zna na koji način će se još dodatna sredstva u toku ove godine do oktobra izdvajati za medije kako bi se što više podigao navodni politički rejting i da bi se doprlo do što više potencijalnih glasača“, zaključuje Katana.

Ugovori koje potpisuju predstavnici medija i vlasti ne znače samo izvještavanje o aktivnostima gradonačelnika ili lokalnog parlamenta. Ti sporazumi često praktično znače i da se mediji neće baviti komunalnim i drugim lokalnim problemima, te životnim pitanjima građana, za koje su odgovorni predstavnici vlasti. To pokazuje većina objavljenih sadržaja ili gostovanja predstavnika lokalne vlasti u informativnim emisijama u kojima se većinom ne mogu čuti kritike niti nezgodna pitanja i drugačija mišljenja.

Zakon o javnim nabavkama BiH u suštini nije promijenio ništa u ovoj oblasti nego je samo uspostavio nove procedure za ugovorene odnose medija i političara koji su postojali i prije njegovog usvajanja.