BHRT je, umjesto redovnog programa, gledaoce dočekao porukama na zatamnjenim ekranima u kojima ih je obavijestio o privremenom prekidu emitiranja.

foto: Jasmin Brutus / Mediacentar Sarajevo

„Pitanje je jednostavno: šta mi čuvamo ako dozvoljavamo propast BHRT-a“, upitao je Boro Kontić, direktor Mediacentra Sarajevo, komentirajući privremeni prekid programa Javnog servisa Bosne i Hercegovine.

BHRT je u četvrtak, umjesto redovnog programa, gledaoce dočekao porukama na zatamnjenim ekranima u kojima ih je obavijestio o privremenom prekidu emitiranja.

„Ovo nije tehnički kvar. Ovo je upozorenje na moguće gašenje BHRT-a. Bez sistemskog rješenja finansiranja Radiotelevizija Bosne i Hercegovine može prestati s radom“, piše na jednoj od poruka koje su emitirane. „Bez hitne odluke nadležnih institucija, BHRT se suočava s blokadom računa i prestankom obavljanja svoje osnovne funkcije – javnog servisa u interesu građana“.

Prema Kontićevim riječima, „BHRT je, nažalost, preveden u politički problem, a tu je njegov problem nerješiv“.

„Činjenice su potpuno drugačije. Ova javna radiotelevizija je, prije svega, jedan od medijskih stubova ove zajednice. BHRT je važan dio evropskog puta Bosne i Hercegovine“, rekao je Kontić.

Uništavanje još jednog temelja zajedništva

Amir Zukić, direktor N1 BiH, bivši šef Informativnog programa BHT-a, kaže da opasnost od gašenja koja se nadvila nad BHRT-om, nije nikakvo tehničko ili proceduralno pitanje. Nije ni zakonsko, dodaje, jer zakon postoji, niti je finansijsko jer ova država, kako je kazao, novca ima.

Ističe i kako je sve jasnije da se u ovom slučaju radi o „prljavoj političkoj igri u kojoj nema nevinih, igri u kojoj razarači BHRT-a učestvuju činjenjem, a oni što um puna usta države i javnog servisa doprinose svojim nečinjenjem“.

„Kako je moguće da se samo BHRT, kao javni medij na nivou države, suočava s agonijom i potencijalnim gašenjem, dok svi drugi mediji koji se finansiraju javnim novcem, kroz budžet ili pretplatom, takvih problema nemaju?! To su, dakle, entitetske, kantonalne i opštinske radiotelevizije. Meni se čini da je slučaj BHRT simboličan pokazatelj koliko je političkim elitama, pa i onim koje se nazivaju patriotskim, istinski stalo do države ili im je prirotet njihov entitet i kanton“, naglasio je Zukić za Media.ba.

Smatra da bi gašenje BHRT-a bilo uništavanje još jednog temelja zajedništva, te bi bio ozbiljan demokratski, pa i civilizacijski korak unazad.

„Godine političkih pritisaka, finansijskog iscrpljivanja i izostanka reorganizacije u Sivom domu dovele su BHRT pred čin koji se ne smije desiti, a to je gašenje. Rješenje nije gašenje nego stabilno finansiranje i depolitizacija izbora čelnih ljudi sistema, uz istovremene reforme, bolju organizaciju i odgovornije upravljanje u samom BHRT-u. Javne medije treba reformisati i stabilizirati, a ne gasiti“, istakao je Zukić.

Jedna od važnih tačaka identiteta i kolektivne memorije

Lejla Turčilo, šefica Odsjeka za komunikologiju / žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smatra da „BHRT mora opstati kao garant prava javnosti na javni servis na državnom nivou putem kojeg može ostvarivati svoje informacijske, edukacijske, orijentacijske i druge potrebe“.

„Također, BHRT mora opstati kao jedna od važnih tačaka identiteta i kolektivne memorije države Bosne i Hercegovine (podsjetimo se samo važnosti njegova arhiva). I u konačnici, BHRT mora opstati i zbog brojnih ljudi koji su godinama radili i danas rade u tom mediju, u javnom interesu, a u uslovima uslijed kojih bi mnogi odustali. Oni nisu, unatoč svemu, pa ni mi kao javnost ne bismo trebali odustati niti od njih, niti od te njihove i naše medijske kuće“, smatra Turčilo.

Na značaj BHRT-a kao čuvara kulturno-historijske supstance bosanskohercegovačkog društva ukazao je i Kontić.

„Ne mogu ni da zamislim urušavanje njihovog arhiva koji je spomenik nulte kategorije. Dakle, nezamjenljiv i unikatan. Ponoviću ono što je rečeno u Britaniji za vrijeme Drugog svjetskog ratan rata kada su se pojavile ideje da se cijeli budžet, uključujući i onaj za kulturu, prebaci za oružje. Tadašnji premijer Winston Churchill  je to rezolutno odbio sa jednom rečenicom: 'Ako ne ulažemo u kulturu, šta mi onda branimo u ovom ratu'“, zaključio je Kontić.

Loša vijest i za državu, i za društvo

Privremeni prekid programa BHRT-a je za Marka Divkovića, predsjednika Udruženja BH novinari, „loša vijest – i za Bosnu i Hercegovinu, kao državu, i za bosanskohercegovačko društvo kakvo god da je ono“.

„To je samo po sebi posljedica onoga što imamo već godinama, zapravo decenijama – ismijavanje zakona, nepridržavanje zakona bez obzira šta oni regulišu. Naše vlasti sebi su uzele za pravo da kad imaju zakon sjednu i razgovaraju hoće li provoditi određeni zakon. Tu vrstu anarhije, vrijeđanja ljudske inteligencije, igranja sa državom – ne mogu da nađem nigdje u modernoj historiji“, smatra Divković.

Događanja u vezi BHRT-a mu „liče na one varijante iz 1991. i 1992. godine, odnosno kao generalka da se vidi kako se zapravo može srušiti čitavu Bosnu i Hercegovinu“.

„Sve to krene tako – prvo ova institucija, pa ona, jer godinama imamo problem institucija tipa Historijskog muzeja i ostalih. Sve je to dio iste priče. Činjenica da možete dugovati nekome milione, desetine, pa i prešlo je stotinu miliona i da se ne češete govori samo o tome da zapravo imamo pravosuđe koje je klasični instrument politike i onda pričamo o evropskim putevima i ostalom. To je tragedija“, zaključio je Divković.

Milionski dugovi stižu na naplatu

Krajem februara ističe rok koji je Evropska radiodifuzna unija (EBU) dala BHRT-u da plati dug koji sa kamatama iznosi 22 miliona konvertibilnih maraka. U suprotnom će uslijediti blokada računa.

BHRT je objavio i „približno stanje“ obaveza koje ima: 56 miliona konvertibilnih maraka duguje za poreze i doprinose, 10 miliona za PDV, spomenuti dug prema EBU iznosi 22 miliona, dva miliona duguje Elektroprivredi, a 300.000 za plin, te dva miliona ostalim domaćim dobavljačima. Ukupne obaveze iznose gotovo 100 miliona konvertibilnih maraka.

S druge strane, ukupni dug RTRS-a prema BHRT-u po osnovi kršenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH o raspodjeli RTV takse na dan 31. decembar 2025. godine iznosi 104 miliona konvertibilnih maraka.

U tom smislu predložili su nadležnim institucijama, Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara BiH, prijedloge rješenja situacije u kojoj se nalazi:

• obezbjeđenje kreditnih sredstava u iznosu od 100 miliona konvertibilnih maraka uz garanciju Vijeća ministara BiH;
• dodjelu 25 miliona konvertibilnih maraka iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije ili tekuće budžetske rezerve BiH radi hitnog izmirenja dijela obaveza;
• hitno provođenje odredbi Zakona koje regulišu raspodjelu i naplatu RTV takse.

___