Institut za medijske studije Poynter donosi tekst o načinu na koji je njihova tinejdžerska fact-checkerska mreža MediaWise provjerila tačnost viralnih fotografija sa Arktika, a koje navodno prikazuju rezultat klimatskih promjena.

 

“Dvije fotografije Arktika snimljene u razmaku od 100 godina pokazuju dramatičnu promjenu ledenog pokrivača. Nema vremena za gubljenje. Nema planete B”, piše u objavi iz septembra korisnika Twittera Mikea Hudema.

2 photos of the artic taken 100 years apart showing the dramatic change in the continent ice cover.

There is no time to waste. No planet B. #ActOnClimate #ClimateEmergency #climate #energy #renewables #GreenNewDeal pic.twitter.com/AkgaaL5H9t

— Mike Hudema (@MikeHudema) September 10, 2022

 

Uz natpis je postavio dvije fotografije Arktika na kojima se vidi znatno više leda na starijoj nego na novijoj fotografiji.

 

Poynterov MediaWise, projekt koji edukuje osobe svih uzrasta o digitalnoj pismenosti, piše kako je poruka ovog tweeta jasna – da kao društvo moramo početi ozbiljno shvatati klimatske promjene, ali postavlja i pitanje da li su ove fotografije stvarne? I ako jesu, kako to znamo?

 

U nastavku navode kako su provjerili istinitost fotografija.

 

Kažu da je u ovakvim situacijama potrebno postaviti tri pitanja koja su navedena u istraživačkoj grupi Stanfordska obrazovna grupa za historiju:

 

Ko stoji iza dokaza?

 

Šta su dokazi?

 

Šta kažu drugi izvori?

 

Prvo, kako piše na stranici Poyntera, važno je pitati ko je Mike Hudema, korisnik koji je objavio tweet. Katherine, članica tinejdžerske mreže fact-checkera Poynterovog projekta MediaWise, guglanjem je pronašla članak na Wikipediji u kojem stoji da je Hudema aktivista za zaštitu okoliša. Radio je s organizacijama kao što je Greenpeace. Ona navodi kako zeleni znak plus na Wikipediji, koji se nalazi u gornjem desnom uglu članka, znači da je to dobar članak, odnosno da je neutralan i zasnovan na činjenicama.

 

Nakon toga je provjerila šta je Hudemin dokaz zbog čega je upotrijebila Google Reverse Image Search, alat koji pronalazi fotografije koje su vrlo slične i pomoću koga se može saznati gdje su se fotografije pojavljivale u prošlosti. 

 

Prvo što treba da uradite kako biste koristili Google Reverse Image Search jeste da uradite screenshot fotografija i da je sačuvate na svom uređaju. Zatim idite na Google Images i prevucite je ili uploadujte je u okvir za pretragu. Vidjet ćete da se pojavljuje nekoliko rezultata. Katherine je skrolala dalje kroz rezultate - vodeći se strategijom medijske pismenosti znanom kao “suzdržavanje od klikanja”, koja nas uči da ne trebamo odmah kliknuti na prvi rezultat pretrage - pronašla naslov iz National Geographica, poznate i vjerodostojne organizacije. Njihov tekst iz marta 2017. nosi naslov „Fotografije pokazuju dramatičan uticaj klimatskih promjena na Arktiku“.

 

Prema tom tekstu, za noviju fotografiju je zaslužna osoba po imenu Christian Åslund, švedski fotoreporter koji je godinama radio sa ekološkom organizacijom Greenpeace. U članku govori o projektu koji je radio 2003. godine i u kojem je odabrao fotografije glečera snimljene ranih 1900-ih, pronašao mjesto gdje su snimljene, i ponovo ih kreirao. 

 

No, kako se navodi u tekstu Poyntera, i dalje je nejasno kada je tačno snimljena prva fotografija i da li je snimljena u isto doba godine što dovodi do posljednjeg pitanja: šta kažu drugi izvori? Zbog toga je fact-checkerka Mediawisea Katherine uradila pretragu po ključnoj riječi „poređenje glečera christian aslund“ i pronašla tekst sa internet stranice Snopes koja se bavi fact-checkingom.

 

U njemu se potvrđuje da fotografije zaista pokazuju isto mjesto na Arktiku u razmaku od jednog stoljeća, a da starija fotografija datira iz ranih 1900-ih, a novija iz 2003.

 

Poynter piše i da su obje fotografije napravljene u ljetnoj sezoni, što se vidi po vrhovima planine na kojoj nema snijega, ali i po nedostatku morskog leda. 

 

Prema svemu navedenom, projekt Poyntera Mediawise je ove fotografije ocijenio legitimnim.

 

 

Izvor: Poynter