Digitalni minimalizam: Kako počistiti digitalno smeće i reducirati vrijeme provedeno online

O digitalnom minimalizmu

Digitalni minimalizam: Kako počistiti digitalno smeće i reducirati vrijeme provedeno online

U stalno konektovanom društvu pojavila se potreba za čišćenjem digitalnog smeća. Među pojedincima, ali i kompanijama, sve popularniji postaje pokret digitalnog minimalizma.

Istraživanja pokazuju da konstantna izloženost digitalnim obavještenjima uzrokuje visok nivo stresa, pa čak i bolesti. Francuska je krajem prošle uvela zabranu slanja poslovnih e-mailova nakon završetka radnog vremena, a pozitivne reakcije na koje je ta vijest naišla pokazuju da se zaposleni širom svijeta mogu poistovijetiti sa uvijek-online-i-stalno-dostupan poslovnom kulturom, te da je pravo na diskonektovanje pitanje kojim će se kompanije i zakoni morati pozabaviti prije ili kasnije. No, dok to vrijeme ne dođe, što sami možemo učiniti da smanjimo stresni utjecaj ovisnosti o digitalnim tehnologijama u svakodnevnom privatnom i profesionalnom životu?

Ideja digitalnog minimalizma pokušava odgovoriti na to pitanje i dati smjernice za praktičan i realan pristup tom problemu. Cilj nije sasvim se isključiti ili provoditi 48-časovne detoksikacije od digitalnog svijeta - većina nas iz profesionalnih razloga ne može priuštiti takvo nešto, a iz privatnih i ne želi. Dakle, šta je digitalni minimalizam?

Pokret je nastao posljednjih godina na forumima i web sajtovima posvećenim minimalističkoj filozofiji života. Iz ideje minimalizma u fizičkom svijetu (koja je u novije vrijeme najbolje ilustrirana velikim uspjehom knjige "Čarolija pospremanja koja će vam promijeniti život" autorice Marie Kondo), proizašla je i potreba za "pospremanjem" digitalnog života. Obilje aplikacija, prisutnost na brojnim društvenim mrežama, strah od propuštanja, doveli su do situacije u kojoj djeca provode oko devet i po sati dnevno ispred ekrana, a odrasli skoro 11, nakon čega nerijetko osjećaju posljedice.

Stres uzrokovan konstantnom "uključenošću" kao fenomen su prepoznale i komercijalne kompanije. Teen Vogue je nedavno američkim tinejdžerima savjetovao "digitalni detoks", reklamirajući to kao "cool aktivnost u stilu '90-ih". Shannon Vaughn, osnivačica kompanije koja marketinšku strategiju za prodaju svojih soli za kupanje zasniva na ideji "isključenja" i "bivanja offline", kaže da je ideju dobila kada je objašnjenje svojih konstantnih glavobolja potražila od zaposlenika Apple Store-a, koji su joj rekli da svi uzimaju melatonin jer ne mogu spavati nakon cijelog dana izloženosti blještećim ekranima.

 

 

#monday

A post shared by The Awkward Yeti (@theawkwardyeti) on

 

Digitalni minimalisti polaze od pretpostavke da se od zurenja u ekrane ne može sasvim pobjeći i umjesto toga pozivaju korisnike da razmisle šta im je bitno i koje su aplikacije i mreže najbolji alati da to postignu. Ukoliko želite pratiti vijesti, izaberite alat koji vam to najbolje omogućava.

Većina aplikacija i mreža nudi neku vrijednost (inače ne bi mogli biti uspješni poslovno), no vrijedi razmisliti šta one zaista dodaju vašem svakodnevnom digitalnom iskustvu. Preporučuje se i korištenje opcije prebacivanja na postavke korištenja telefona u avionu, što onemogućava wi-fi signal i korisniku omogućava određeno offline vrijeme u toku dana.

Ukoliko morate redovno provjeravati e-mail, da li bi vam pomoglo da za to odredite termine, umjesto da stalno budete izloženi notifikacijama sa mobilnog uređaja? Istraživanja su pokazala da više od 50% korisnika mobilne notifikacije smatra iritirajućim.

Neki od stručnjaka preporučuju kupovinu mobitela sa najmanjom memorijom, koji vam neće dopustiti da ga pretrpate aplikacijama, dok drugi rade sa poslodavcima, učeći ih da e-mailu pristupaju kao da svaki od njih plaćaju, te ih tako treniraju da izbjegavaju nepotrebnu komunikaciju. Svi oni se slažu da recepata i metoda ima mnogo, ali da je utjecaj digitalnih tehnologija na naš svakodnevni lični i profesionalni život postao tako snažan da svako od nas mora razmisliti o načinu kako da njime upravlja.

Cal Newport, jedan od glavnih zagovarača pokreta, ima još jedan savjet pri odabiru: "Budite skeptični prema alatima koji rješavaju problem koji prije njih nije ni postojao".