Odgovornost je na vladama, fabrikama, medijima ali i na svakom pojedincu.

Foto: Pixabay/Karuvadgraphy

Tema ovogodišnjeg Dana planete Zemlje glasi “Planeta vs. Plastika” i fokus je na podizanju svijesti o štetnosti plastike na okoliš i zdravlje.

Prethodnih godina, na ovaj datum, kako podsjeća BBC, organizovani su događaji o klimatskim promjenama i čistoj energiji, kao i o važnosti zasađivanja drveća. Ovogodišnja tema je značajna i zbog toga što se do kraja godine očekuje donošenje UN-ovog globalnog sporazuma o plastici, kojim bi se ograničila proizvodnja i upotreba plastike, a što je prijeko potrebno planeti Zemlji.

Događaje na Dan planete Zemlje koordinira organizacija Earthday.org, nekadašnja Mreža Dana planete Zemlje, koja ujedinjuje više od 20 hiljada partnera i organizacija iz 190 zemalja svijeta. Kako piše National Geographic, ova organizacija kroz edukaciju, javne politike i aktivističke kampanje zagovara pravo svih osoba, bez obzira na rasu, spol, prihode ili mjesto stanovanja, na zdravu i održivu životnu sredinu. Jedna je od najvećih javnih aktivističkih mreža na svijetu.

Priča iza Dana planete Zemlje

Ideja obilježavanja Dana planete Zemlje (Earth Day) nastala je 1970. godine kao reakcija na eskalaciju uništavanja okoliša. Jedan od takvih događaja desio se 1969. godine, kada su se velike količine nafte izlile u Tihi okean pored ljetovališta Santa Barbara u Kaliforniji. Izlivanje nafte u Kanal Santa Barbara je imalo stravičan uticaj na morski život, usmrtilo je više od 3000 morskih ptica, kao i delfina, foka i morskih lavova, što je izazvalo bijes javnosti i veliku pažnju medija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Događaju je prethodio i New York Times best seller “Tiho proljeće” (Silent Spring), autorice Rachel Carson, koji je objavljen 1962. godine. Knjiga je podigla svijest javnosti o zagađenju okoliša, a nastala je kao reakcija na pretjeranu upotrebu pesticida kojim su zaprašivali komarce, gusjenice, mrave, a koji je nanio ljudima više štete nego dobra.

U proljeće 1970., Gaylord Nelson, bivši guverner i državni američki senator iz Wisconsina, zajedno s grupom studenata aktivista koji su protestovali protiv ratova, organizovao je javna predavanja u Denveru u Koloradu na temu zagađenja okoliša, s fokusom na zagađenje zraka i zemlje. Paralelno s javnim predavanjem u Denveru, nekolicina univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama je organizovala vlastita predavanja i skupove studenata.

Nelson se odlučio za datum 22. april s obzirom na raspored studenata i profesora u periodu između proljetnog raspusta i finalnih ispita. U procesu mu je pomagao mladi aktivista i vođa studentske grupe Denis Hayes, koji je i osnovao Mrežu Dana planete Zemlje. Prepoznavši potencijal programa o zagađenju zraka i zemlje, koji može da inspiriše građane, Hayes je izgradio studentski tim od 85 članova iz više država SAD-a koji su aktivno promovisali događaj.

Senator Nelson i aktivista Hayes su uspjeli da inspirišu 20 miliona Amerikanaca da 22. aprila izađu na ulice širom zemlje i protestuju protiv negativnog uticaja industrijskog razvoja na ljudsko zdravlje. Do danas, 22. april je ostao dan borbe za zdravlje planete Zemlje i proglašen je svjetskim Danom planete Zemlje.

Uloga medija u očuvanju planete Zemlje

Earthday organizacija već dugi niz godina zagovara djelovanje medija u podizanju svijesti građana i potrebu da se usmjere na informisano izvještavanje o očuvanju planete Zemlje i klimatskim promjenama. Vrlo često klimatske promjene dio su javne diskusije tek kada se izvještava o vremenskim neprilikama kao što su uragani i suše. Ukoliko se o klimatskim promjenama govori samo u sklopu vremenskih neprilika, umanjuje se mogućnost dubljeg i jasnijeg informisanja javnosti o okolišu, biodiverzitetu i klimatskim promjenama.

Studija koja je provedena na Državnom univerzitetu Ohio 2022. godine pokazuje da medijsko izvještavanje s činjenicama o klimatskim promjenama utiče na učesnike na način da ih potiče da podržavaju politike za ublažavanje klimatskih promjena. Otprilike 2.900 Amerikanaca učestvovalo je u studiji koju je vodio Thomas Wood, profesor političkih nauka s Državnog univerziteta Ohio.

U prvom dijelu studije, učesnici su dobili naučni članak o klimatskim promjenama i upitani su da li su klimatske promjene stvarne i da li vlasti trebaju da poduzmu korake u cilju njihovog ublažavanja. U drugom i trećem dijelu studije, učesnici su dobili još jedan naučni članak, komentar koji je skeptičan prema klimatskim promjenama, članak koji prezentuje različita stajališta o klimatskim promjenama i jedan članak koji nije povezan sa temom. Učesnici koji su dobili članke koji su skeptični prema klimatskim promjenama počeli su da izražavaju skepticizam. 

Kao zaključak, Wood navodi da je javnosti potrebno da više puta čuju činjenice o klimatskim promjenama da bi se potakli da podržavaju politike za ublažavanje klimatskih promjena. Kontinuirano medijsko izvještavanje zasnovano na činjenicama o zagađenju okoliša i klimatskim promjenama je ključno za razumijevanje klimatskih promjena, očuvanja okoliša i potrebe za dobre ekološke strategije i intervencije država.

Misli globalno, djeluj lokalno

Kako bi zaštitili i sačuvali zdravlje Zemlje, svi trebaju da preuzmu odgovornost – vlade, mediji, pojedinci. Na međunarodnom i nacionalnom nivou potrebne su progresivne politike za zaštitu okoliša, poput onih koji će smanjiti proizvodnju i upotrebu plastike. Mediji bi trebalo da kontinuirano i na osnovu činjenica izvještavaju o zaštiti okoliša a ne samo kada se dese ekscesi.

Svaki pojedinac može da učestvuje u očuvanju prirode i ekološkog sistema. Svi možemo poduzeti određene korake u cilju smanjenja upotrebe plastike, poput toga da razdvajemo otpad. Ovo su neki od savjeta koje je objavila britanska organizacija World Wide Fund for Nature:

-  Nosite vlastite čaše za kafu i tako umanjite količinu plastičnog otpada. Kafa za ponijeti se služi u čašama s plastičnim poklopcem, čime se zagađuje okolina. Postoji mnogo ekoloških opcija za čaše koje se mogu koristiti više puta.

- Nosite vlastite flaše jer svaka flaša koju kupimo je dodatni plastični otpad. Možemo pomoći okolišu tako što nosimo flaše koje se mogu koristiti više puta. Na taj način umanjujemo količinu plastičnog otpada koji može da šteti i životinjama.

- Recite ‘ne’ plastičnom escajgu i pakovanjima. Iako često koristimo plastični escajg na poslu i izletima, savjetuje se nošenje escajga od kuće.

- Ukoliko i koristite plastične proizvode, pokušajte ih koristiti više puta. Najbolje bi, ipak, bilo da plastiku pokušate što više izbjegavati.

___