Od analognog do digitalnog – arhiv štampe kao čuvar kolektivnog pamćenja

Foto: Infobiro

“Trideset godina na strani novinarstva” krilatica je Mediacentra Sarajevo u godini važnog jubileja. Trideset godina Mediacentar kroz različite modele nastoji biti podrška novinarima, a jedan od tih modela je arhiv novina. U godini kada je osnovan Mediacentar Sarajevo, 1995., kao jedna od strateških jedinica osnovan je arhiv novina s idejom da vremenom postane “desna ruka” novinarima u Bosni i Hercegovini.

Krenuli smo onako kako je tadašnja tehnologija dozvoljavala 1995. Tehnički je razvijena baza podataka na starom računaru i započet je posao koji je podrazumijevao da se na dnevnoj osnovi vrši selekcija najaktuelnijih članaka iz bh. novina, koji su prvo indeksirani prema ključnim riječima, a zatim arhivirani u bazu podataka koja je bila na usluzi novinarima. Paralelno se formirao fizički arhiv novina s aktuelnom štampom. Svaki dan dobijali smo novine i časopise, a na terenu smo prikupljali novine i publikacije koje su objavljivane tokom rata, kako bi se formirao dio arhiva pod nazivom “ratna štampa”. U potrazi za njom, obišli smo brojne dijelove Bosne i Hercegovine.

U prostorijama Mediacentra, u zgradi Svjetlost, novinari su mogli pretraživati bazu, listati strane časopise ili čitati literaturu o medijima u Specijalnoj biblioteci za novinara, koja je imala preko hiljadu knjiga i enciklopedija. Svaki dan su nam dolazile novine i časopisi – od stranih magazina do lokalnih štampanih novina. Novinar bi kroz bazu podataka pronašao članke koji ga zanimaju, a neko od uposlenika bi ih pronalazio u fizičkom arhivu, kopirao ih i novinar bi dobio arhivske članke za pisanje teksta. U to vrijeme, tadašnja baza podataka i arhiv novina predstavljali su napredno “ortopedsko pomagalo” za novinare.

Nedostatak prve novinske baze podataka bila je njena funkcionalnost isključivo u prostorijama Mediacentra i samo tokom radnog vremena centra. Kako se sve mijenja, posebno kada je riječ o tehnologijama, 2004. godine shvatili smo da je vrijeme da iz analognog zakoračimo u avanturu digitalnog. Odlučili smo napraviti još jedan pionirski korak naprijed – formirati digitalni arhiv štampe, a analogni fond pokloniti Arhivu Grada Sarajeva i Arhivu BiH.

Digitalni arhiv smo nazvali INFOBIRO. Danas je to najveći online arhiv štampe u istoriji Bosne i Hercegovine, koji omogućava pretraživanje preko 1.500.000 članka u periodu od 1850. do danas – Bosanski prijatelj je bio prvi bh. časopis. Dvadeset jednu godinu nakon što smo iz analognog prešli u digitalni svijet, 2025. arhiv INFOBIRO više nije samo baza podataka koja korisnicima omogućava pretraživanje novinskih članaka. INFOBIRO je živa arhiva koja čuva glasove prošlih vremena, priče koje su oblikovale naše društvo i tragove koje su novinari ostavili tokom posljednjih 175 godina postojanja novinarstva u BiH.

INFOBIRO je vremenska mašina koja vodi kroz prošlost pomoću ključnih riječi. Želite pronaći zanimljive priče o ljudima iz prošlosti koji su danas zaboravljeni – tu je naš arhiv. Ime Emilija Edel danas vjerovatno ne znači ništa. U časopisu Bošnjak, u broju objavljenom 3. 10. 1895. godine, navodi se da je Emilija prva zubarica koja je dobila dozvolu da svoju praksu obavlja i u BiH. U članku se navodi da: “Ggja. Edel mlada je gospoja, te prva i jedina zubarica u cijeloj austrougarskoj monarkiji”. Posebno je zanimljivo zapaziti rodno senzitivni jezik u časopisu Bošnjak od prije 130 godina. 

Reforma pravosuđa u BiH je stalna tema. Ako u sistem pretrage arhiva ukucate pojam “reforma pravosuđa”, dobit ćete 387 članaka u kojima se pominje ova sintagma. Svi članci odnose se na period od 1996. godine pa do danas. Ali vas zanima kada je prvi put u novinama pisano o reformi pravosuđa u BiH? Pretraga u arhivu pod ključnom riječi “reforma pravosuđa” vodi nas u januar 1882. godine. Sarajevski list, zvanični list Bosanske vlade, izvijestio je o sastanku u Beču na kojem se, sudeći po naslovu, razgovaralo o reformi pravosuđa u BiH.

Osim što čuva istoriju, digitalni arhiv je i moćan alat za istraživačko novinarstvo. Uz nekoliko klikova moguće je rekonstruisati priče koje su oblikovale naše društvo, pronaći zaboravljene podatke ili otkriti stare događaje iz nove perspektive. Danas arhiv INFOBIRO posjećuju znatiželjnici s različitih tačaka svijeta. Od “desne ruke” novinarima, kako smo to u početku zamišljali, arhiv je postao vrijedan resurs za analitičare i istraživače s različitih univerziteta širom svijeta.

U novinarstvu je imperativ biti prvi. Arhiv INFOBIRO čuva informaciju da je u Foči osnovan “Prvi klub budala” u Kraljevini Jugoslaviji. Jugoslovenska pošta u broju iz jula 1940. godine izvijestila je da su Omer-beg Čengić, Fehim i Nedžib Njuhović, Vojo Kočević i Šerif Rašikadić osnovali udruženje koje je nazvano “Klub budala”. U članku se navodi: “Da bi neko mogao postati član Kluba budala, potrebno je da podnese (prema potvrđenim pravilima) uvjerenje o tome koliko je do sada popio alkoholnih pića. Predviđa se minimum: 1 bure piva, 1 bure vina i 2 bureta rakije. Za ulazak u odbor već od prije primljenih članova, traži se uvjerenje da član redovno svako veče »akšamluči«.”

Digitalizacija, povećanje dostupnosti i pretraživosti sadržaja stare štampe, koja danas predstavlja kulturnu baštinu naše zemlje, čine “ličnu kartu” arhiva. Ogroman iskorak u promociji baštine i očuvanju novinarske produkcije naše zemlje ostvario je Mediacentar kroz arhiv INFOBIRO. U osnovi, to je posao državnih institucija. Entuzijazam i posvećenost ideji da će svaki tekst, bilo da je digitalizovan ili nastao u digitalnoj formi, biti pohranjen u arhiv i u jednom trenutku nekoga obradovati, predstavljaju motiv za rad.

Arhiv postoji kako bi prošlost i sadašnjost bile lako dostupne budućim generacijama. Arhiv je odavno punoljetan. Naredni korak koji je pred nama nije više samo da pretražujemo njegov sadržaj, već da mu dodijelimo “glas” – da uz pomoć umjetne inteligencije počnemo razgovarati s njim kao s punoljetnom osobom. To bi bio još jedan, treći, korak ispred svih u ovoj zemlji.