U doba umjetne inteligencije, pravo na tačne i provjerene informacije važnije je nego ikad.

foto: Markus Winkler / Unsplash

Svi želimo razumjeti svijet oko sebe. Možda tražimo dodatna pojašnjenja o ratu u Gazi ili o tome šta vlada radi po pitanju zdravstvene zaštite od koje zavisi naša porodica. Možda je riječ o nečemu jednostavnom poput izmjena autobuskih linija koje će utjecati na naš svakodnevni odlazak na posao. Bez obzira radi li se o značajnom ili svakodnevnom problemu, imamo pravo na vijesti kojima možemo vjerovati.

Svi smo bili u situaciji da pregledamo naš feed, vidimo nevjerovatan video ili šokantnu priču koju „moramo podijeliti“. Međutim, stalno moramo razmišljati šta je stvarno, a šta je proizvod umjetne / vještačke inteligencije (AI).

Danas su AI-generisani sadržaji toliko uvjerljivi i oblikuju toliko informacija koje konzumiramo da riskiramo potpuni gubitak povjerenja. Nepovjerenje potiče teorije zavjere, društvenu polarizaciju i povlačenje građana iz demokratskih procesa.

Integritet onoga što zovemo „vijestima“ se upravo narušava alatima koji su namijenjeni da nam pomognu da razumijemo svijet oko sebe.

Javnost ima pravo na činjenice

Za ovogodišnji Svjetski dan vijesti želimo naglasiti da javnost ima pravo na činjenice koje širom svijeta profesionalni novinari i njihove organizacije s predanošću pronalaze, provjeravaju i dijele.

Međutim, tehnološke kompanije koje razvijaju sisteme AI-ja, koje svakodnevno koriste milioni ljudi, ne ispunjavaju odgovornost koju imaju prema istini.

Ovogodišnje istraživanje BBC-a je pokazalo da je polovina AI-generisanih odgovora na pitanja o vijestima izostavila važne detalje i napravila druge ključne greške.

Testirani AI asistenti se konstantno su prikazivali iskrivljene činjenice, izmišljene ili pogrešno pripisane citate, informacije izvučene iz konteksta i parafrazirali izvještaje bez navođenja izvora.

Radi se o opstanku demokratije

Možda ste pomislili: „Šta onda? Korisno je, štedi vrijeme, poboljšat će se, možemo živjeti s greškama“. Međutim, ovdje ne govorimo o receptu za kolač ili preporukama za odmor. Radi se o opstanku demokratije, jer društvo koje nema zajedničko razumijevanje o tome šta je istina ne može donositi informisane odluke. Pojedinci koji se oslanjaju na iskrivljene verzije izvorno nezavisnog i tačnog novinarstva se mogu izgubiti u blatu poluistina i manipulacije.

Ovo nije neka daleka, apstraktna paranoja. Internet je već preplavljen sintetičkim falsifikatima osmišljenim da zavaraju, privuku klikove i promovišu određene interese. AI-generisani glasovi, lica i naslovi urušavaju informacijski ekosistem, često bez jasnog porijekla ili odgovornosti.

Istovremeno, rad novinara koji služe javnom interesu – posebno u lokalnim, regionalnim i nezavisnim medijima – preuzima se bez dozvole, algoritamski prerađuje i redistribuira bez navođenja izvora ili ikakve naknade.

Ova pojava je vjerovatno opasnija od očiglednih deepfakes koje smo svi vidjeli, jer su netačnosti suptilne, uvjerljive i samim tim više obmanjujuće. Svjedočimo sabotaži vijesti na koje se moramo moći osloniti, a to dodatno podriva narušeno povjerenje javnosti.

Šta se može učiniti?

Evropska radiodifuzna unija i WAN-IFRA, zajedno s grupom drugih organizacija koje predstavljaju hiljade profesionalnih novinara i redakcija širom svijeta, pozivaju kompanije koje razvijaju AI tehnologije da hitno izmjene način na koji tretiraju vijestima i ljude koji ih proizvode.

Mnogi emiteri i medijski izdavači koje predstavljamo, odgovorno koriste AI kako bi unaprijedili svoje novinarstvo bez kompromitovanja uredničkog integriteta – na primjer, automatizacijom prijevoda, otkrivanjem dezinformacija ili personalizacijom sadržaja. Svjesni su da se primjeni ovih alata mora pristupiti principijelno, transparentno i pažljivo.

Zato predstavljamo pet jasnih zahtjeva za AI kompanije. Oni nisu radikalni; to su racionalni, smisleni standardi koje svaki programer uključen u razvoj ove tehnologije treba usvojiti:

1.         Nema sadržaja bez pristanka. Vijesti se ne smiju koristiti za treniranje AI sistema bez dozvole. Ovaj sadržaj je intelektualno vlasništvo nastalo kroz predan rad i povjerenje javnosti. Neovlašteno preuzimanje podataka (scraping) je krađa i narušava oboje.

2.         Poštujte vrijednost. Kvalitetno novinarstvo je skupo proizvesti, ali ključno za dobrobit društva. AI alati koji imaju korist od tog rada moraju autorima osigurati pravednu naknadu i postupati u dobroj namjeri.

3.         Budite transparentni. Kada AI-generisani sadržaj koristi vijesti kao izvor, ti izvori moraju uvijek biti jasno citirani i linkovani jer su tačnost i navođenje autora važni. Imamo pravo znati odakle informacije dolaze i da li se razlikuju od originala.

4.         Štitite različitost. AI alati trebaju jačati novinarstvo koje je pluralističko, nezavisno i od javnog interesa. Zdrav i jak informacijski ekosistem mora imati različite glasove koji predstavljaju cijelo društvo.

5.         Radite s nama. Pozivamo AI kompanije da sa medijskom industrijom uđu u ozbiljan dijalog, usmjeren na rješenja. Zajedno možemo razviti standarde za tačnost, sigurnost i transparentnost, ali  ako tehnološke kompanije novinare posmatraju kao partnere, a ne kao besplatne dobavljače podataka za eksploataciju i ostvarivanje profita.

Ovo smatramo građanskim izazovom koji se tiče svake osobe koja se oslanja na vjerodostojne informacije prilikom donošenja životnih odluka, formiranja stavova i odlučivanja o svom glasu na izborima.

Tehnološke kompanije mnogo govore o povjerenju, ali ono se ne gradi riječima. Pozivamo predvodnike AI revolucije da se odmah posvete ovom problemu i pronađu riješenja. Oni imaju moć oblikovati budućnost informacija, ali još uvijek ne shvataju ozbiljno opasne nedostatke svojih alata i njihove moguće posljedice.

Bez hitnih, korektivnih mjera, AI neće samo iskriviti vijesti i informacije. Javnost će izgubiti sposobnost povjerenja u bilo šta i u bilo koga, što će imati katastrofalne posljedice za cijelo društvo.

Ovaj članak je objavljen u povodu Svjetskog dana vijesti, koji se obilježava 28. septembra, globalne kampanje koja ističe vrijednost novinarstva. Organizatori obilježavanja su Svjetski urednički forum pri WAN-IFRA, Projekt Koninuum i Kanadska fondacija za novinarstvo.

___