Novo istraživanje je ispitalo desetine svjetskih redakcija i zaključilo da tek trećina ima strategije za upotrebu umjetne inteligencije.

foto: pixabay

Rezultati istraživanja o upotrebi umjetne inteligencije u radu novinskih redakcija, koje je proveo londonski Polis, zaključilo je kako manje od 40 posto medija ima posebne strategije za AI (artificial intelligence) i da je hitno potrebna saradnja medijskih kuća i razmjena dobrih iskustava.

Charlie Beckett, direktor Polisa, međunarodnog think-tanka na Londonskoj školi za ekonomiju i političke nauke, je za Journalism.co.uk rekao da redakcije imaju između dvije i pet godina da razviju strategije ili se suoče sa rizikom da nestanu s digitalne medijske scene. Pojasnio je da dok se ubrzano razvijaju oblasti procesuiranja jezika, prevoda, generisanja teksta i takozvanih “deep fakes”, rad u redakcijama ne može da se drži uobičajenog jer će se jaz sa tehnologijom samo produbljivati.

"Deepfakes su već učestali u posljednjih šest mjeseci, od nečega iz laboratorija do nečega što djeca u Makedoniji mogu smućkati. Ne pokušavam da unesem paniku – izvještaj naglašava pozitivne strane umjetne inteligencije – ali postoji doza hitnosti u ovome”, objasnio je Beckett.

Dodao je i kako mnoge industrije već koriste umjetnu inteligenciju, a i budući da ljudi očekuju personalizaciju medijskih sadržaja, novinarstvo će izgledati dosadno ako se ne prilagodi.

Integrisanje umjetne inteligencije u procese uređivanja i medijske produkcije može imati brojne benefite, poput skidanja tereta određenih poslova s novinara (poput titlovanja ili prepoznavanja ljudi), kao i pretrage velikih baza podataka, što pojedine velike svjetske kuće, poput Reutersa, već rade.

Izvještaj “Nove moći, nove odgovornosti. Globalno ispitivanje o novinarstvu i umjetnoj inteligenciji”, koji je zajednički projekt Polis i Google News Initiative, navodi nekoliko razloga zašto mnogi mediji još ne poduzimaju ništa u korištenju AI u svom radu. Neki od tih razloga su finansijska ograničenja, manjak ekspertize, menadžerskih strategija i vremena da se da prioritet AI, kao i skepticizam vezan za tehnologiju.

Izvještaj nudi i korake kako integrisati umjetnu inteligenciju u rad redakcije, čak i za one koji počinju od nule.

Jedan od najvažnijih zaključaka izvještaja je da je neophodna saradnja redakcija u razmjeni dobrih iskustava, a umrežavanje ne treba da bude samo dobra ideja, nego prilika za obostranu korist od razmjene iskustava.

Beckett zaključuje kako AI neće promijeniti temelje novinarstva, ali može da zamijeni novinare u obavljanju poslova koji ih dugo drže unutar redakcije, i dodaje kako sve služi kako bi osnažilo novinarstvo, a ne da bi ga pretvorilo u robotsku profesiju.

Izvor: Journalism.co.uk

___