Nema dovoljno prostora za dublje analize o procesu EU integracija BiH.

foto: pixabay

Suhe ili politički obojene informacije i izjave sa samita, sastanaka i zvaničnih posjeta predstavnika Evropske unije i država Zapadnog Balkana, redovni su sadržaji medija u Bosni i Hercegovini kada izvještavaju o događajima u vezi sa EU integracijama. Rijetki su oni izvještaji koji dublje analiziraju ovaj kompleksan i dugotrajan proces ili koji istražuju mjere koje bh. vlasti poduzimaju kako bi ispunile uslove za dobijanje kandidatskog statusa. A kako EU integracije utiču na svakodnevni život građana, također nije u fokusu bh. medija.

“Mimo konkretnih političkih uvjeta za koje svi znamo i koji su na kraju krajeva najsporniji momenti, jako malo toga ćete čuti o poljoprivredi, o energiji, o okolišu, o nauci i obrazovanju. Potpuno je neshvatljivo da je našoj javnosti nepoznato da mi u nekim oblastima imamo izuzetne uspjehe, da smo na polju nauke integrirani u svim okvirnim projektima evrounijskim za naše naučnike, akademske djelatnike kojima je omogućen pristup kao da smo zemlja članica”, kaže Nedžma Džananović Miraščija, profesorica na Odsjeku politologije, Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Da mediji uglavnom EU temama pristupaju s aspekta dnevne politike i vežu teme za protokolarne događaje, za različite izjave predstavnika Evropske unije i Bosne i Hercegovine, primjećuje i glasnogovornica Direkcije za evropske integracije, Martina Trogrlić. Kaže da su rjeđi oni izvještaji koji govore kako proces približavanja članstvu utiče na svakodnevni život građana i doprinosi njegovom poboljšanju.

Kao ilustraciju navodi monitoring medija koji Direkcija za Evropske integracije BiH radi dva puta godišnje. Posljednji monitoring s kraja 2019. pokazuje da od 1.871 izvještaja koji su analizirani, čak 41 posto je EU teme obrađivao na vrlo općenit i generalan način. Mišljenje o zahtjevu za članstvo BiH u EU, koje je u tom trenutku bila vrlo aktualna tema, je obrađivalo samo sedam posto medijskih izvještaja.

Fedžad Forto, generalni sekretar Društva novinara BiH, kaže da se informacije o evropskim integracijama, poput onih o odgovorima i prevodima odgovora za Upitnik Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo, često stavljaju u kontekst političkih prepucavanja.

“Evropske integracije su postale jedno sredstvo političkih prepucavanja i u posljednje vrijeme puno više čitamo, gledamo, slušamo o EU integracijama upravo u tom kontekstu političkih igara koje konstantno traju, nego u smislu onog što bi trebalo da bude, da predstavimo javnosti BiH ono što EU integracije zaista znače ili što bi trebalo da znače za njihov svakodnevni život”.

Nedostatak kapaciteta i stručnosti

Najveći izazovi s kojim se suočavaju bh. mediji prilikom izvještavanja o EU integracijama jeste nedostatak kapaciteta i stručnosti, ali i kompleksnost samog procesa i institucionalnog okvira Evropske unije. U BiH je samo nekoliko televizijskih emisija posvećeno EU integracijama, za što sagovornici kažu da nije dovoljno i da se one, na BHRT-u i N1 gdje postoje, prikazuju u nepovoljnim terminima.

Većina medijskih kuća nema novinare koji su specijalizirani da izvještavaju o EU temama, a novinari i urednici nisu dovoljno upoznati sa institucionalnim okvirom i nadležnostima EU institucija. Jedan od razloga su nedostatak vremena i resursa, ali i interesa bh. medija, smatraju sagovornici Media.ba. Zbog nedostatka kapaciteta i stručnosti, često se dešavaju čak i početničke greške.

“Prije svega novinari moraju dobro poznavati ovu problematiku. Problem razumijevanja Evropske unije ili konkretno procesa pristupanja Evropskoj uniji je prisutan ne samo ovdje kod nas, nego i u drugim državama u regiji, a ako govorimo o Evropskoj uniji, onda i u državama koje su već u članstvu Evropske unije”, kaže Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije u BiH i bivši direktor Direkcije za evropske integracije.

On dodaje da u medijskom izvještavanju ima puno nestručnosti od miješanja termina, poput Vijeća Evrope i Evropskog vijeća, koje su dvije različite institucije, do prikazivanja snimaka i fotografija jedne institucije kada se govori o drugoj.

“To onda pokazuje neozbiljnost u pristupu i nizak nivo profesionalizma. A to su stvari koje se mogu relativno lako i brzo razjasniti i upoznati i ne praviti takve osnovne greške”, kaže Topčagić.

Jedan od razloga za takvo medijsko izvještavanje, smatra politolog i ekspert za vanjsku politiku Jasmin Hasić, je pogrešan pristup i potraga za senzacionalizmom u temi koja je jedan “standardizirani tehnički proces” i kao takav nije zanimljiv građanima i urednicima. Kaže da EU nije nikad prioritet u medijskom izvještavanju osim ako nije riječ o nekom ključnom političkom događaju i to uglavnom da se optuži jedna politička strana za neispunjavanje uslova. Pored toga, Hasić ocjenjuje i da postoji i jedno veliko zasićenje EU integracijama jer godinama BiH, za razliku od država u regionu, ne napreduje. Drugi problem u medijskom izvještavanju vidi u elitizaciji čitavog procesa, na koji se gleda samo kao na jedan segment politike koji se tiče političara, a ne i bh. građana.

“Bh. mediji nisu shvatili ulogu EU kao prizme, kao naočala kroz koje gledamo sve probleme. Vi kada gledate integracijski proces on se razbija na 35 poglavlja ali obuhvata sve aspekte djelovanja u javnoj sferi i društvu. Tek kada stavimo naočale EU prizme i budemo gledali javnu upravu, zdravstvo, školstvo i sve oblasti kojim se dnevno bavimo kroz prizmu EU, onda će to biti pravi uspjeh”.

Konferencije za medije i birokratski jezik                

Da nije teško doći do zvaničnih informacija govore bh. novinari koji izvještavaju o EU integracijama. Evropske institucije imaju posebne medijske strategije, redovno organiziraju konferencije i sve informacije moguće je pronaći na njihovim web stranicama. Ipak, kažu da je pored zvaničnih informacija potrebno imati dodatne kontakte, redovno pratiti procese i uspjeti prevesti “birokratski jezik” u onaj koji je razumljiv bh. građanima.

Urednica informativnog programa O kanala Zerina Ćosić Vrabac godinama je na javnom servisu u sklopu projekta s Delegacijom Evropske unije pratila procese EU integracija i sedmično pripremala priče o EU temama. Bavila se, prisjeća se, raznim temama od javne uprave, digitalizacije, IPA fondova, do mehanizama koordinacije i napredovanja BiH prema Evropskoj uniji i imala je, kaže, odličnu saradnju sa Delegacijom EU u BiH i Direkcijom za evropske integracije BIH. 

“Imala sam dosta kontakata što se tiče evropskih integracija i bilo mi je lako pohvatati neke informacije. Pratila sam direktive, odluke iz Evropske unije, regionalne odnose i visoku politiku, jer sve što se tiče evropskih integracija povezano je i sa političkim i društvenim prilikama u Bosni i Hercegovini, pa morate biti spremni da to sve sažmete”.

Na početku do informacija je dolazila preko zvaničnih stranica EU i bh. institucija, ali kaže da je kasnije razvila brojne kontakte.

“Vremenom to praćenje je preraslo u nešto drugo. Stvore se neki izvori informacija, pronađete neke ljude koji se možda detaljnije, dublje bave evropskim integracijama i onda se razmjenjuju te informacije. Prati se kompletan proces neke odluke Evropske komisije, direktive. I vi unaprijed znate: 'postojao je neki rok, hajde da vidimo šta se s tim rokom desilo'.”

Elvir Bucalo, dugogodišnji dopisnik iz Brisela i urednik na BHRT-u, kaže da je do informacija lako doći, ali da je potrebno prevesti birokratski jezik i birokratske odluke u stvarni život građana, “šta ta odluka znači za naš život ovdje u Bosni i Hercegovini, za Balkan. Da li će to značiti bolji život”. Upravo je to ono što pokušava da prikaže u svojim emisijama na BHRT-u, Euroimpuls, i da ne govori o odlukama iz Brisela već o onome “šta smo mi učinili za sebe”.

“Koliko smo mi pošten i kredibilan kandidat za bilo kakav razgovor, pa i o evropskom članstvu? Koliko kod nas vladavina prava je uzela temelja, koliko funkcioniše i da li je uopšte ima? Da li mi bacamo smeće i da li ga razvrstavamo, da li poštujemo ljude koji su drugačiji od nas“, pojašnjava Bucalo i dodaje da je mnogo tema koje tek treba uraditi, ali da je sve manje interesa za EU teme. Kaže ne postoji partnerstvo između Direkcije EU, Delegacije Evropske unije i javnog RTV servisa i da se čak na javnom servisu počelo razmišljati o ukidanju emisije Euroimpuls.

O odnosu bh. medija prema EU temama govori i činjenica da trenutno u Briselu, za razliku od drugih susjednih zemalja, ne postoji stalni dopisnik za bh. medije, govori Aleksandar Brezar, nekadašnji dopisnik iz Brisela za BHRT i BIRN. Kaže da medijske kuće povremeno pošalju novinara na dan-dva u Brisel kada se dešava neki važni sastanak ili događaj, ali da u kratkom roku nije moguće “pohvatati sve potrebne informacije”.

“Većinu stvari koje novinar sazna, sazna mimo protokola. Kada dopisnik ili novinar koji dođe na zadatak u Briselu provede dva dana neće saznati više osim oficijelnih podataka koji izlaze iz različitih kabineta, ureda. Neće imati pristup nekim drugim informacijama koje su možda od veće važnosti u odnosu na one koje će saznati na konferencijama.”

Brezar kaže da EU institucije svakodnevno organiziraju konferencije za medije na koje svaki akreditovan novinar može doći i postaviti pitanje i da svaka od EU institucija ima kutak za medije gdje novinari mogu pronaći materijale koji su dostupni na hrvatskom jeziku. Ipak, napominje da su odgovori na novinarske upite druga strana priče i od glasnogovornika se neće dobiti informacije koje nisu dio zvaničnih saopštenja.

Gdje pronaći informacije?

Direkcija za Evropske integracije u BiH objavljuje saopštenja, organizira konferencije za medije i objavljuje materijale na web stranici, pojašnjava Trogrlić. Kaže da se DEI-ju često obraćaju mediji u potrazi za sugestijama i dodatnim materijalima, a u posljednje vrijeme najviše su se zanimali za objavu prijedloga unapređene metodologije EU za proširenje za Zapadni Balkan, da li će biti nastavka proširenja EU na region, za preuzimanje presjedanja Republike Hrvatske Vijećem Evropske unije i za trenutni status BiH u procesu EU integracija.

Direkcija nudi novinarima i mogućnost za dodatnu specijalizaciju: u prošloj godini su publicirali priručnik o tome kako izvještavati o EU, organizirali su niz predavanja za novinare i studente, uključujući i studente žurnalistike i komunikologije, a novinari imaju i mogućnost da sudjeluju na edukacijama za državne službenike i ostale ciljne skupine.

“To je mogućnost za medijske profesionalce da saznaju nešto više o IPI, o usklađivanju zakonodavstva, o procesu prevođenja”, govori Trogrlić. U saradnji sa Društvom novinara završen je i natječaj za najbolju novinarsku priču o EU integracijama, a nagrade će biti dodijeljene 9. maja na Dan Evrope.

Praćenje procesa evropskih integracija je proces stalnog učenja, čitanja i praćenja rada kako domaćih institucija, tako i institucija Evropske unije, različitih regionalnih i međunarodnih organizacija. Kao jedno od polazišta novinarima uvijek mogu poslužiti kontakti i materijali međunarodnih organizacija, Delegacije EU, te praćenje rada domaćih institucija i materijala koje dostavljaju zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

“Recimo ako pogledate Akcijski plan za realizaciju 115 kratkoročnih prioriteta iz Analitičkog izvještaja, u njemu ćete vidjeti da je prioritet Zakon o osiguranju depozita u bankama BiH, vidjet ćete da je rok peti mjesec 2020. godine i slijedom približavanja tog roka ili njegovo uvrštavanje na dnevni red nekih od sjednica domova može biti povod da se napravi priča da se vidi šta taj zakon znači za nas, šta znači postojanje, tj. uspostavljanje sustava sanacije banaka... koliko to znači sigurnosti za naš gospodarstveni sektor i nas građane koji smo klijenti banaka”, govori Trogrlić.

Sagovornici se slažu da je potrebno medijsko izvještavanje o EU integracijama još više približiti građanima i objasniti šta mjere koje se donose u sklopu tog procesa znače za svakodnevni život u BiH. Smatraju i da bh. mediji mogu vršiti određeni pritisak na vlast.

“Volio bih da se pojavi jedna akcija koja bi bila 'Evropa sada' jer Bosna i Hercegovina definitivno zaostaje na ovom putu za svim susjednim državama. Mislim da zaista moramo pod hitno nešto poduzimati i tu bih očekivao od medija jednu organizovanu akciju, aktivnost, na ukazivanje na položaj Bosne i Hercegovine i na potrebu bržeg napretka na ovom putu”, kaže Topčagić.

___