foto: pixabay

Novi Zakon o slobodi pristupa informacijama mora omogućiti znatno transparentniji rad institucija kada je riječ o pristupu informacijama, te osigurati pravovremene i detaljne odgovore na medijske upite institucijama, istaknuto je tokom online debate “Šta je potrebno mijenjati u okviru Zakona o slobodi pristupa informacijama”, koja je održana danas u okviru IMEP programa uz učešće novinara i urednika bh. medija, predstavnika nevladinih organizacija i Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Uglješa Vuković iz Transparency Internationala kaže da je ta organizacija u posljednjih nekoliko godina zagovarala proaktivne odredbe, odnosno da se u Zakonu precizira koje kategorije informacija institucije moraju objaviti putem svojih službenih web stranica.

“Ono što nas zabrinjava u postojećem prednacrtu zakona jeste to da se tzv. stečena prava koja već postoje u postojećem zakonu pokušavaju izmijeniti. Postoji i veoma duga lista izuzetaka od zakonskih odredbi, koja bi u praksi mogla dovesti do toga da institucije sa lakoćom prakticiraju neke od tih izuzetaka. Također, u prednacrtu se navodi da zakonski rok za postupanje institucija sa postojećih 15 dana može biti u izuzetnim okolnostima produžen za još 15 dana. Već sada imamo veliki broj prigovora medija da je postojeći rok od 15 dana predug, a sada bi se to moglo produžiti i na mjesec”, ističe Vuković.

Jasminka Džumhur iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH kazala je da ta institucija od ukupnog broja žalbi na godišnjem nivou ima 10 posto žalbi koje se odnose na slobodu pristupa informacijama te da se najveći broj izdatih preporuka ombudsmena odnosi upravo na ZoSPI.

Trenutno su otvorene konsultacije putem platforme eKonsultacije gdje je moguće da građani daju svoje prijedloge na zakon, što je ocijenjeno kao pozitivno, budući da postoji praksa da se taj korak preskače i zakoni upućuju po hitnim procedurama na usvajanje.

“Pohvalno je da je Ministarstvo pravde BiH omogućilo ove konsultacije u vezi sa prednacrtom Zakona. Međutim, postoje određeni izazovi koji se posebno odnose na ograničenost Institucije ombudsmena kada je u pitanju primjena zakona i proaktivna uloga kojom bi se smanjio broj postupanja organa kada je riječ o žalbama na pristup informacijama. Potrebno je unaprijediti postojeća rješenja na način da se obuhvate međunarodni standardi”, kaže Džumhur.

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Leila Bičakčić naglasila je da je ZoSPI jedan od osnovnih alata u radu novinara i medija, posebno onih koji se bave istraživačkim novinarstvom.

“CIN godišnje šalje više od hiljadu zahtjeva za slobodu pristupa informacijama. Informacije koje se tiču finansija, budžeta, javnih nabavki, su senzitivne informacije koje su skoro pa nedostupne javnosti i tu postoji veliko nerazumijevanje institucija. Naravno, sve zavisi od institucije do institucije – sa nekima je vrlo jednostavno komunicirati, a sa nekima jako teško. Ne znam da je ikada proveden test javnog interesa i u ovom novom zakonu i dalje nema jasne instrukcije kako se on provodi”, kaže Bičakčić.

Vildana Džekman iz Udruženja BH novinari smatra da ZoSPI ne bi trebao biti zakon koji bi trebao da normira pitanje pristupa novinara prilikom prikupljanja informacija.

“BH novinari će predložiti rok za dostavljanje informacija, odnosno odgovore na upite medija maksimalno do tri dana jer mislimo da se ti rokovi trebaju znatno skratiti”, kaže Džekman.

Novinari se ne trebaju navoditi kao neka posebna kategorija u okviru ZoSPI, mišljenja je glavna i odgovorna urednica Oslobođenja, Vildana Selimbegović.

“Za one koji se bave dnevnim novinarstvom, ZoSPI je posljednja varijanta. Ukoliko budemo insistirali da budemo neka posebna kategorija, plašim se da ćemo izgubiti i tu mogućnost direktne komunikacije i prikupljanja informacija bez podnošenja formalnog zahtjeva za pristup informacijama”, kaže Selimbegović.

Ona je podsjetila da sve bh. institucije imaju obavezu da rade transparentno bez obzira na Zakon o slobodi pristupa informacijama.

Suština novog prednacrta u odnosu na stari Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH je u tome da institucije moraju djelovati proaktivno kada je riječ o informacijama kojima raspolažu, odnosno da informacije za koje javnost ima interes moraju dijeliti i objavljivati bez obzira na to da li to neko od njih traži ili ne.

Institucije Bosne i Hercegovine bit će u obavezi da na svojoj internet stranici objave informacije o zaposlenima koje uključuju ime i prezime, radno mjesto, kontakt podatke i iznos plaće. U prednacrtu zakona o slobodi pristupa informacijama BiH, koji je trenutno u postupku javne rasprave, novina je i to da će sve informacije koje su institucije dužne objaviti morati biti dostavljene centralnom portalu javnih informacija radi njihove trajne dostupnosti, a taj centralni portal vodit će i održavati Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH.

Izvor: BHN

__

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.