Izvještaj daje i pregled medijskih sloboda u BiH za 2024. godinu.

foto: Nejra Hasečić

Iako formalno zagarantovana, sloboda medija u Bosni i Hercegovini (BiH) je ozbiljno ugrožena kroz prijetnje novinarima, ograničen pristup informacijama, te političke pritiske i zakonske restrikcije – naročito u Republici Srpskoj, pokazao je novi izvještaj State Departmenta o stanju ljudskih prava za 2024. godinu.

Vlasti u entitetu Republika Srpska, kako piše u izvještaju, “provodile su kontinuirane aktivnosti koje su značajno potkopale državne institucije, povećale međuetničke tenzije i ograničile slobodu izražavanja”. U 2024. zabilježeni su pojačani verbalni i pravni napadi predsjednika ovog entiteta Miloroda Dodika. U izvještaju se ističe da su ti napadi narušili ustavni poredak BiH, te da su podjela i zapaljiva retorika lidera RS doprinijele rastu političkih i etničkih tenzija širom zemlje.

U izvještaju se napominje da novinari u BiH često rade u nesigurnom okruženju, bez zaštite institucija. Tokom 2024., kako se ističe, novinari u RS su nastavili protestvovati protiv kriminalizacije klevete.

Također, navodi se da vlasti nisu adekvatno reagovale na medijske sadržaje u kojima je bila izražena rasna i etnička netolerancija, kao ni govor mržnje. U izvještaju je evidentiran prvi slučaj podizanja optužnice protiv Vojina Pavlovića zbog negiranja genocida, odnosno za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje razdora i netrpeljivosti. Optužnica je podignuta 29. aprila, na osnovu izmjena Krivičnog zakona koje je u julu 2021. godine nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a prema kojim je u BiH zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

U izvještaju piše da je Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, tokom 2024. godine zabilježila 53 slučaja kršenja novinarskih prava, uključujući i jednu prijetnju smrću. BH novinari su zabilježili i porast političkih pritisaka i verbalnih napada prema novinarima i medija. Iz ovog udruženja su, kako piše u izvještaju, naveli da policija i pravosuđe nisu poduzeli dovoljno mjera za zaštitu slobode izražavanja i sigurnosti novinara. Prema procjenama BH novinara, samo 25 posto prijetnji je prijavljeno pravosuđu i policiji, a političkim pritiscima su, osim novinara, bili izloženi i članovi pravosuđa kako oni koji prijete novinarima, javni zvaničnici i političari, ne bi bili procesuirani.

Jedan od primjera koji je zabilježen u izvještaju a u kojem neki političar napada novinare je primjer iz juna 2024. kada je Dodik optužio televiziju BN da je “izdajnički medij” uključen u propagandnu kampanju protiv njega i njegove porodice, zbog izvještaja u kojima se navodi da su Dodik i njegova porodica iz javnih fondova iznudili više od milijardu konvertibilnih maraka.

Osim toga, u izvještaju se navodi da se zabilježeni slučajevi u kojima su javni zvaničnici ometali rad novinara. Neki mediji su izvijestili da su trpjeli finansijske i političke pritiske od političara i političkih stranaka u vezi s uređivačkom politikom i sadržajem, te tvrdili da su poreske vlasti koristile neosnovane revizije kako bi ih kaznile za navodnu neusklađenost s propisima.

U izvještaju se podsjeća i da su BH novinari u februaru 2024. osudili izjave ministra vanjskih poslova BiH i lidera stranke Narod i pravda, Elmedina Konakovića, koji je na konferenciji za medije sugerisao da bi javni servisi FTV i BHRT mogli riješiti svoje dugogodišnje finansijske probleme ukoliko bi rukovodstvo tih medija “radilo po diktatu“ politika vladajuće koalicije. Nevladine organizacije koje prate slobodu medija ocijenili su ovu izjavu kao namjeru da se politički utiče na rad javnih servisa. Linija za pomoć novinarima je ovaj slučaj registrovala kao slučaj političkog pritiska na medije.

Više političkih stranaka i državnih institucija, kako se zaključuje iz izvještaja, pokušavalo je uticati na uređivačku politiku i sadržaj medija putem pravnih i finansijskih mjera, kao i direktnog političkog pritiska. Kao rezultat toga, neki mediji su pribjegavali autocenzuri, a javne institucije su ograničavale pristup informacijama o slučajevima korupcije u kojima se navodilo nezakonito trošenje javnih sredstava i stranih ulaganja.

U izvještaju se također spominje i da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), koja nadzire audivizuelno tržište, nije imala potpunu finansijsku ni političku nezavisnost. Ističe se da je mandat Vijeća RAK-a istekao je krajem 2017., a imenovanje novog Vijeća nije bilo završeno do kraja 2024. godine. Mandat generalnog direktora RAK-a istekao je u julu 2024. U izvještaju piše da su organizacije za slobodu medija upozoravale kako je funkcija generalnog direktora RAK-a izložena značajnom političkom pritisku.

Osim toga, State Department u svom izvještaju bilježi i da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), između novembra 2023. i maja 2024., uspostavilo oko 30 “kontakt tačaka“ u tužilaštvima i policijskim stanicama. Te imenovane osobe bile su zadužene za evidentiranje slučajeva prijetnji novinarima, pokretanje hitnih istraga i vođenje evidencije o napadima.

Kompletan izvještaj State Departmenta dostupan je na ovom linku.

Izvor: State Department

___